Kvaliteta odlučuje o opstanku novina

02.03.2011.

Sve je raširenija spoznaja da se mediji, pogotovo elektronički, sve više iskorištavaju za usmjereno stvaranje javnog mnijenja, bez obzira na posljedice: jačanje utjecaja novinarstva ovisnog o kvotama uključivanja gledatelja ili slušatelja, trend podilaženja publici i (često) niskim strastima. U okviru takvih trendova gubi se ono što se smatra kvalitetnim novinarstvom ili ono gubi na važnosti, a time i na utjecaju na javnost.
»U ocjeni stanja kvalitete u medijima kao da se zaboravlja na činjenicu da su mediji dio kulture svakoga društva, i to ne samo njegove elite. Onaj tko stvara zahtjevne programe na radiju ili televiziji ubraja se u kreatore javnog mišljenja. Takvi programi i emisije predmet su diskusija na radnom mjestu, utječu na stil i ukus. Postaju životni eliksir društva. To je maksima koju moramo poštovati. I to je maksima koja određuje naš stav prema kvaliteti«, tvrdi Ernst Elitz, bivši intendant Deutschlandradija.
Skraćivanje, ubrzavanje, ekonomiziranje i personalizacija emisija četiri su ključne riječi u okviru kojih valja voditi rasprave kad je riječ o diskusiji o kvaliteti u elektroničkim medijima. Može li se u tim gotovo zadanim okvirima istinski promišljati kvaliteta? Hoće li kvantiteta uništiti kvalitetu?

A kako stoje stvari u tiskanim medijima? Rasprostire se, ubrzanim tempom, mišljenje da tiskani mediji gube na kvaliteti i značenju. Ustvari, nastupaju neka nova vremena koja od tiskanih medija traže drukčiji pristup. Javlja se nova paradigma tiskanih medija u kojoj vijest treba pretvoriti u temu. Dnevne novine ne bi smjele izgubiti svoj publicistički identitet, ali moraju se prilagođavati: pri uređivanju boja unose nove grafičke mogućnosti, potrebni su kraći tekstovi, traži se uređivanje cjelovitih tematskih blokova s više informacijskih jedinica, vizualizacija informacijskim grafikonima, pojačano uključivanje fotografija, preglednost u strukturiranju lista postaje novi izazov. Različitost u pristupu, bijeg od »glajhšaltanja« u izboru tema.
»Ljuti me spoznaja da imamo sve više medija, ali i suženu paletu mišljenja u društvu. Čitateljima je dosadno kad u isto vrijeme svi tjeraju (istu) kravu kroz selo. Od tiskanih medija traži se da se mijenjaju od informativnog novinarstva prema novinarstvu sa značenjem, što označava i novo razdoblje njegova profiliranja i odgovornosti prema čitateljstvu i tržištu«, naglašava Bodo Hombach, generalni direktor WAZ-a.

Rasprava o kvaliteta u novinarstvu stoga se prostire na široko područje koje polazi od ponovnog definiranja uloge i funkcije novinara i njihove profesionalne odgovornosti. Uzmimo samo primjere prenošenja informacije. Kakva se informaciju uopće šalje? Kakva slika stvarnosti se šalje ili koja se stvarnost predstavlja? Nema stvarnosti same po sebi: ona se stvara i doživljava individualno. Sociolozi govore o konstrukciji stvarnosti, medijski stručnjaci pak o insceniranju stvarnosti. Koliki je stvarni doprinos stvaranju javnog mnijenja? Koliko su prenesene informacije okvir za razumijevanje predmeta o kojem se govori? Što je transparentnost u novinarstvu?

Drugo važno poglavlje u raspravama o kvaliteti odnosi se na profesionalne standarde u novinarstvu. Upitno je danas u kojoj su mjeri čvrsto ukorijenjeni termini poput istinitosti, pridržavanja činjenica i javne relevantnosti informacije prisutni i što oni predstavljaju u realnosti. Jedno od pravila, sadržano i u Kodeksu novinarstva, jasno govori da novinari ne smiju manipulirati. Zadatak je novina da objašnjavaju. Koliko se danas u praksi pridržavamo tih načela? Značenje pridržavanja standarda ne proizlazi samo iz posebnog poziva i uloge novinarstva u demokratskom društvu. Standardi postaju važan dio sustava ponude u demokraciji jer njihova primjena osigurava pojam slobode mišljenja i govora. Time se pojačava njihova društvena odgovornost. No, jasno je da – paralelno s tim utjecajem – raste i odgovornost novinara i etička dimenzija medija.
U svakom slučaju, sve analize pokazuju, i to nedvosmisleno, da je kvaliteta jedan od presudnih elemenata koji odlučuju o opstanku novina.

Jedan od najvećih svjetskih stručnjaka za kvalitetu W. Edwards Deming isticao je u svakoj prigodi kako je »menadžment odgovoran za 85 posto problema s kvalitetom«. Tu je činjenicu, opet na sebi svojstven način, potvrdio drugi guru kvalitete Philip B. Crosby, koji tvrdi da »put do kvalitete kao dijela poslovne filozofije svake tvrtke koja je izložena tržišnim mehanizmima i koja drži do sebe nije jednostavan, ni lak, ali je nužan«. Zašto? Autor svjetskog bestselera »Kvaliteta je besplatna« kaže: »U ovim danima oštrog oporezivanja, tajanstvenih računovodstvenih metoda, ludovanja inflacije i nesređene politike, možda je kvaliteta posljednja šansa koju imamo da bi stvorili zaradu kojom se može upravljati.«
Kvaliteta je, zahvaljujući upravo tom novom pristupu, postala široko rasprostranjen pojam koji se danas vezuje, prije svega, uz suvremeni odnos prema potrošaču. Naime, o kvaliteti se danas više i ne raspravlja, ona je jednostavno sastavni dio ukupne poslovne filozofije, bez obzira na to je li riječ o običnoj ponudi, jednostavnom djelu, složenom projektu ili kompleksnom rješenju.

Nove tehnologije učinile su novinarstvo znatno bržim i učinkovitijim, ali su unijele i nove standarde. Upravo faktor vremena natjerao je novinare na nove prioritete: kvalitetu zamjenjuje brzina produktivnosti u stvaranju vijesti. To se posebno odražava u konkurenciji novih financijskih medija. Internet, blogovi, razni portali i forumi nude izvanrednu raznolikost i otvaraju izvore informacija koji jednostavno ranije nisu postojali. No, sve to ima odraz i na novinarsku stranu gdje su ozbiljno poljuljani elementi na kojima je godinama novinarstvo crpilo svoju snagu: povjerenje, utjecaj i vjerodostojnost. Novi online-servisi vijesti i rast blogova postavljaju, uz ostalo, i neka nova pitanja. Kako će djelovati profesionalni standardi i etička načela kad je sve manje jasno tko uopće pripada profesiji?
Spoznaja da se pojam kvalitete u kulturi, za razliku od svijeta materijalnih dobara, ne može lako definirati, dovela je do toga da ni pokušaj utvrđivanja jasne, jednoznačne definicije »kvalitetnih novina« nije uspio. Pogledajmo samo našu medijsku pozornicu koja nedvosmisleno potvrđuje ovu konstataciju.

Ante Gavranović, novinar

Povratak