Torbarenje u medijima je opasno jer truje društvo

02.03.2011.

Iskreno vjerujem da Hrvatska ne može biti dobra država ako u njoj caruje korupcija, a u njenom suzbijanju ključna je uloga medija, rekao je predsjednik Republike Ivo Josipović na skupu o hrvatskim medijima u borbi protiv korupcije održanom u utorak u zagrebačkom hotelu Westin.

Ponovio je podatak Svjetske banke da korupcija godišnje hrvatskom društvu otme više od 12 milijardi kuna, što osiromašuje i svakog pojedinca i društvo u cjelini. “Želim svima nama da pobjedimo tu aždaju koju zovemo korupcija”, rekao je predsjednik Republike. Josipović smatra da danas postoji vrlo jasna volja za odlučnu borbu protiv korupcije te da danas ne postoji političar, stranka ili državno tijelo koje može vratiti pokrenuti kotač borbe protiv korupcije jer nitko više ne može računati da će dovijeka biti zaštićen. Dodao je i da je broj koruptivnih predmeta koji se nalaze u sudskom postupku u značajnom porastu iako nije otkrio brojke. No, otkrio je da je 93 posto tih presuda bilo osuđujuće.

Novinari se žale Josipoviću

No, Josipović se dotaknuo i korupcije u medijima, posebno spomenuvši kako je politika s torbama novca određivala uređivačku politiku nekih medija. “Očekujem da će nadležna državna tijela istražiti i kazniti sve takve slučajeve. Torbarenje u medijima je posebno opasno jer truje i medij, a time i dušu društva”, rekao je Josipović, dodajući da mu se novinari sve češće žale da ih u radu sputavaju urednici. “Previše njih mi to govori da bi se to moglo zvati sporadičnim slučajevima”, rekao je Josipović, dodajući kako pritužbe novinara često idu na račun uredničkih intervencija u tekstove kojima se bitno mijenja njihov smisao.

Vandoren o ulozi medija

Na borbi protiv korupcije inzistira i Europska unija koja je od 2002. godine, kad je otvoreno poglavlje 23, izdvojila 33 milijuna eura pomoći, od čega je 20 milijuna već potrošeno. Paul Vandoren, šef Delegacije Europske unije u Hrvatskoj, također ističe ulogu medija u borbi protiv korupcije istaknuvši da slobodni i odgovorni mediji mogu utjecati na senzibiliziranje javnosti za ovaj gorući problem. Program tog senzibiliziranja financira i EU s 900 tisuća eura, a većinu tog novca će Ministarstvo pravosuđa usmjeriti na letke, oglase u novinama i televizijske spotove koji će upozoravati na problem korupcije. No, ne vjeruju svi da će to riješiti problem, a među njima je i Dušan Miljuš, novinar Jutarnjeg lista, koji je podsjetio da postoje i brojne druge javne kampanje poput onih protiv nasilja ili konzumiranja droga, no da se ti problemi nisu iskorjenili. Josipović je pak upozorio i da bi mediji morali biti odgovorni u svom poslovanju kao i politika.

Poslije Sanadera

Mediji ispred istražnih organa
Za razliku od Josipa Popovca, v.d. glavnog ravnatelja HRT-a, koji smatra da je Sanaderovim odlaskom otvoren put medijima u pisanju o slučajevima korupcije, Alemka Lisinski, glavna urednica T-portala, podsjetila je da su neki mediji to činili davno prije. “Mediji poput Globusa ili Ferala su još od sredine devedesetih pisali o korupciji”, rekla je Lisinski, a podržao ju je i Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva. “Mediji koji su tada pisali o takvim slučajevima bili su dosta ispred društva i istražnih organa”, rekao je Duka, dodajući da su danas svi svjesni da se pregovori s EU ne mogu okončati bez odlučne borbe protiv korupcije.

Saša Vejnović