Raste povjerenje građana u medije

17.03.2011.

Hrvatska vlada nije, uvjetno rečeno, profitirala od borbe s korupcijom budući da je povjerenje građana u nju, u posljednjih šest godina palo, no profitirao je tisak koji o korupciji piše. Rekao je to sociolog Duško Sekulić sa zagrebačkog Pravnog fakulteta, predstavljajući u srijedu pred Antikorupcijskim vijećem u Saboru istraživanje o promjenama u percepciji korupcije građana u odnosu na državne službenike u posljednjih šest godina.

Na rang listi institucija kojima se vjeruje, Vlada je pala sa 7. na 10. mjesto, dok je Sabor koji je također gubitnik, pao s 9. na 11. mjesto. Građani danas, kao i prije šest godina, najmanje vjeruju političkim strankama koje su bile i ostale na 12. mjestu. No, zanimljivo je da građani sve manje vjeruju crkvi koja je, procijenio je Sekulić, najveći gubitnik povjerenja građana. »Građani su 2004. najviše vjerovali crkvi, zatim vojsci i policiji, dok se 2010. taj redoslijed malo okrenuo pa danas građani najviše vjeruju vojsci, zatim policiji pa crkvi. Iako je još uvijek među prve tri institucije kojima se vjeruje, povjerenje građana u crkvu u šest je godina palo za 22 posto«, kaže Sekulić. Najveći dobitnik, pak, što se povjerenja građana tiče je tisak u koji je povjerenje građana poraslo za čak 23 posto, a slijede televizija i pravosuđe.

Ujedno, 2004. je bila manja povezanost između percepcije korupcije i povjerenja građana u Europsku uniju. Točnije, 2004. percepcija korupcije nije imala veze s povjerenjem u EU pa da su se, tvrdi Sekulić, istodobno organizirali izbori i referendum o EU to ne bi imalo utjecaja na odluku građana. O te dvije stvari bi se glasalo odvojeno, smatra Sekulić. Danas je, međutim, drukčije, jer percepcija korupcije smanjuje povjerenje građana u EU.

»Iz toga proizlazi da, ako bi se izbori i referendum o EU organizirali istodobno, to bi utjecalo jedno na drugo. Također, 2004. glasači SDP-a su imali viši stupanj povjerenja u EU od glasača HDZ-a. No, u posljednjih šest godina povećao se broj glasača HDZ-a koji ujedno imaju povjerenje u EU tako da ih je danas više nego SDP-ovih glasača«, naveo je Sekulić zaključujući da je HDZ svojim glasačima očito bolje objasnio značaj EU-a. On je, među ostalim, u svom istraživanju uočio i kako je 2004., u vrijeme dok nije bila tako izražena borba protiv korupcije, 22 posto građana mislilo da su svi državni službenici uključeni u korupciju, dok je 2010. tako smatralo čak 44 posto građana.

Davor Dubravica iz Ministarstva pravosuđa je, pak, u svom istraživanju usporedio percepciju korupcije 2007. i 2010. a ispostavilo se kako građani smatraju da su najveća prijetnja društvu korumpirani političari, a slijede ih suci i policajci. Ujedno, građani smatraju da najviše koristi od korupcije imaju političari te biznismeni i organizirani kriminal, a uočen je i velik porast onih koji smatraju da službenici u lokalnoj samoupravi od njih očekuju mito. Nasuprot tome, percepcija korupcije u hrvatskim bolnicama značajno se smanjila. Tako je 2007. čak 50 posto građana mislilo da se u bolnicama od njih očekuje mito, dok je prošle godine to mislilo 22 posto građana.

Ako bi se, pak, građane pitalo što učiniti na suzbijanju korupcije, oni bi na prvo mjesto stavili strože zakone i strože presude, a zatim povećanje plaća u javnim službama. To je istraživanje ukazalo i na svojevrstan rast optimizma, jer je 2007. čak 17 posto građana mislilo da se borbom protiv korupcije ne može učiniti ništa, dok je lani tako mislilo samo pet posto građana.

Potpredsjednik Vlade i ministar zdravstva Darko Milinović je izrazio zadovoljstvo padom percepcije korupcije u bolnicama, a pohvalio se i da dio zasluga za to sigurno pripada mjerama koje je uveo otkad je ministar. Najveći utjecaj na percepciju korupcije u zdravstvu imao je utjecaj farmaceutske industrije na liječnike, privatni rad liječnika te liste čekanja u bolnicama, rekao je Milinović, ističući kako su na svim tim poljima napravljeni značajni pomaci. Upozorio je, međutim, kako moramo paziti da zbog ispolitiziranosti borbe protiv korupcije ta borba ne prijeđe u antipoduzetničku klimu.

U ime HND-a, Helena Puljiz je upozorila da se rast povjerenja u medije događa u trenutku kad je novinarska profesija u najgoroj situaciji dosad, jer su materijalna i profesionalna prava novinara pala na najniže grane.

Povratak