Mutna borba za transparentnost: PR masno plaćen za promociju antikorupcije. Cijena? Tajna!

17.03.2011.

Na projekt u sklopu kojega je organizirana konferencija „Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije“, održana 1. i 2. ožujka u zagrebačkom hotelu Westin, utrošeno je enormnih 900.000 eura izvučenih iz džepova europskih poreznih obveznika, a je li novac otišao u ruke koje su toliki novac zaslužile, ostaje upitno nakon očita neuspjeha konferencije. Koliko su organizatori dobili za konferenciju? To je tajna.

Dobar je to primjer koji pokazuje kako se troši novac koji Hrvatskoj kroz fondove daje Europska unija. Usporedbe radi, za novac utrošen na taj projekt mogla se sagraditi - cijela jedna zgrada.

Konferencija je provedena u sklopu projekta „Jačanje međuagencijske suradnje u borbi protiv korupcije – Kampanja podizanje svijesti“ financiranog u sklopu EU IPA 2007 programa za Hrvatsku. Domaćini konferencije bili su Ministarstvo pravosuđa RH i Delegacija EU u Hrvatskoj, a organizator agencija Publicis ConsultantsPR.
Domaći gratis

Nakon konferencije, o čijem je održavanju izvijestila samo nekolicina medija prenoseći tek golu informaciju da je održana, pročuo se glas da je nekim govornicima nastup navodno plaćen. Dražen Rajković, slobodni novinar koji je na konferenciji nastupio kao panel-moderator i bio je zadužen za govornike, kazao nam je da su te glasine prema njegovim saznanjima neistinite te da, koliko je upućen, nitko nije primio novac za izlaganje.

Isti odgovor dobili smo i od Constantina Palicarskog, tim lidera na projektu "Jačanje međuagencijske suradnje u borbi protiv korupcije - Kampanja za podizanje svijesti“, koji kaže kako govornicima iz Hrvatske nije plaćeno za sudjelovanje. Inozemni su govornici pak primili „uobičajenu naknadu“ u visini koju nalaže međunarodna praksa. Palicarski ne otkriva kolika je to naknada, kao ni koliko je točno od ukupno 900.000 eura utrošeno samo na konferenciju.

Odgovor na isti upit do zaključenja teksta nismo dobili ni od Delegacije EU. Ni Ksenija Renko, direktorica Publicis Consultantsa Zagreb, koja je bila glavni organizator konferencije, nije željela razgovarati o brojkama nego nas je uputila na Palicarskog.

Osim koliko su Publicis Consultants/PR i ostali zaradili na konferenciji o korupciji, od Palicarskog nismo dobili ni odgovor na pitanje na što je točno otišlo 900.000 eura, koliko je koštao cijeli program. Otkriva nam samo kako je na natječaju za njega pobijedio konzorcij od četiri tvrtke „u poštenoj i transparentnoj borbi“ sa sedam drugih kompanija, među kojima su neke iz EU, a neke ne.

Budžet za projekt uključuje sve troškove za dvogodišnji period, tijekom kojega su osim konferencije, kaže Palicarski, organizirani i razni okrugli stolovi, 'visibility' događaji, snimljeni su razni promotivni spotovi i ostale kampanje koje služe za osvješćivanje Hrvata o korupciji. Palicarskom poluprazne dvorane za dvodnevne konferencije nisu bitan faktor, jer odbija posjećenost kao najvažniji kriterij po kojem se mjeri uspješnost konferencije. Kaže kako su važan pokazatelj njezine kvalitete analize, zaključci i informacije koje su novinari na njoj izmijenili. Dodaje kako su jako zadovoljni brojem sudionika na konferenciji, kao i medijskim odjekom koji je izazvala.
Skandal za uvertiru

Medijsku je pažnju konferencija tek u manjoj mjeri izazvala prije samog održavanja, kada je nekolicina pobunjenih novinara, organizacija civilnog društva i sveučilišnih profesora peticijom poslanom na adresu šefa Delegacije EU u Hrvatskoj Paulu Vandorenu prosvjedovala protiv sudjelovanja EPH koncerna i vodstva HRT-a kao govornika, jer smatraju kako oni „u hrvatskom novinarstvu i širokoj javnosti predstavljaju simbol represije nad novinarskim slobodama, osobito kada je u pitanju izvještavanje o korupciji“. Peticija u slučaju moćnog Ninoslava Pavića, suvlasnika EPH, nije bila potrebna jer se na njoj nije ni pojavio, ispričavši se poslovnim obvezama. Koliko je konferencija građane „osvijestila“ po pitanju korupcije, najbolje govori činjenica da je njezin odjek u medijima bio neznatan.

Uvodni govor održao je sam predsjednik države Ivo Josipović, za kojega kruži glasina da je navodno i sam sudjelovao u kreiranju popisa govornika. Govorio je i Paul Vandoren, iznijevši zanimljive podatke, primjerice da je EU od 2002. financirala hrvatsku 'borbu' protiv korupcije sa čak 33 milijuna eura.

Okupila je i novinare, izdavače i vlasnike medija, kao i domaće i strane stručnjake u borbi protiv korupcije. Tako su na njoj govorili direktorica Informativnog programa Nove TV Iva Gačić, v.d. ravnatelja HRT-a Josip Popovac, glavna urednica T-Portala Alemka Lisinski, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Zdenko Duka, zamjenik glavnog urednika Jutarnjeg lista Igor Alborghetti te nekolicina novinara iz različitih medija, poput Gordana Malića iz Jutarnjeg lista i Denisa Kuljiša, novinara tjednika Globus.
Strancima 600 €/dan

Cijeli projekt "Jačanje međugeneracijske suradnje u borbi protiv korupcije - Kampanja podizanje svijesti“ težak je dakle 900.000 eura, a iz te svote plaćeni su i nositelji projekta dvodnevne konferencije „Hrvatski mediji u borbi protiv korupcije“. Usporedbe radi, nešto više, oko milijun eura, dobije se primjerice za projekt na županijskoj razini koji uključuje gradnju zgrade u poslovnoj zoni.

Od izvora upućenih u način na koji se doista koristi novac iz EU fondova neslužbeno doznajemo kako je uobičajena praksa da takve projekte na nacionalnoj razini, koje najčešće prijavljuju različita ministarstva, obično dobivaju strani konzorciji, jer iz EK zahtijevaju da tvrtke imaju iskustvo, a uvriježeno je mišljenje da ga domaći konzorciji nemaju u tolikoj mjeri kao strani. Da se projekte na nacionalnoj razini i te kako isplati dobivati, svjedoči činjenica da neki od sličnih projekata teže i do dva milijuna eura.

Stranci su, doznajemo, u sklopu takvih projekata nekada plaćeni i po 600 eura dnevno. Konzultantske tvrtke nerijetko dio posla za određene svote delegiraju na domaće tvrtke. Osim Publicis ConsultantsPR-a, koji je hrvatski ogranak Publicis Groupea, međunarodne grupe agencija za tržišno komuniciranje, među inozemnim imenima koja često sudjeluju u takvim projektima financiranim sredstvima EU su i konzultantska tvrtka Ecorys te European Partner. Riječ je o tvrtkama koje na razini Europe zapošljavaju oko 600 radnika i slove kao bolje u svom području.
Nije bitna kvaliteta projekta, nego da ih bude što više

Najveći problem pri iskorištavanju novca iz EU fondova predstavlja činjenica da Europskoj komisiji nije bitno koliko je kvalitetno utrošen novac europskih poreznih obveznika. Po izvršenom projektu konzorcij koji je njegov nositelj Komisiji dostavlja izvješće, provode se čak i ankete o uspješnosti projekta, no Komisiji nije bitna kvaliteta nego kvantiteta, pa će tako na idućem sličnom natječaju pobijediti najčešće strani konzorcij koji iza sebe ima najveći broj 'odrađenih' projekata. Doznajemo i kako u 50 posto slučajeva postoji određeno nezadovoljstvo uspjehom projekata na koji je otišao novac, no to nije prepreka da isti konzorciji nanovo dobivaju poslove, pa tako novac iz EU fondova nerijetko odlazi i na drugorazredne ili trećerazredne projekte.

Piše: Branka Suvajac

Povratak