Tisak kritikom vlasti osvojio povjerenje

21.03.2011.

U moru korupcijskih afera u kojem povjerenje prema državnim institucijama sve više opada, tiskanim medijima hrvatski građani sve više vjeruju. Istraživanje koje je na nedavnoj sjednici Nacionalnog vijeća za praćenje provedbe strategije suzbijanja korupcije, prezentirao sociolog Duško Sekulić s Pravnog fakulteta u Zagrebu, pokazalo je kako je 2010. 43 posto građana vjerovalo tiskanim medijima, što je rast od čak 23 posto u odnosu na istraživanje provedeno 2004.

Presudni stavovi

“Povjerenje u Vladu, Sabor i Crkvu je opalo zbog rušenja standarda, nezaposlenosti i općeg uvjerenja da Vlada ne radi u pravom smjeru da bi se zemlja izvukla iz krize. Naravno i zbog razotkrivanja razmjera korupcije u koje su upleteni vladajući krugovi. Rast popularnosti tiska pokazuje da ljudi smatraju da tisak igra značajnu ulogu u otkrivanju korupcije i da predstavlja interese ljudi koji žele da se što više tome uđe u trag”, ističe Sekulić. Glavni razlog povećanog povjerenja prema tiskovinama, kako ističe Jelena Jurišić s Hrvatskih studija, leži u činjenici da građani smatraju da su njihovi stavovi odraženi i zastupljeni upravo u sadržaju medija, a ne u stavovima Crkve, Sabora ili Vlade u koje je povjerenje građana sve manje i manje. Jurišić kaže kako bi mediji trebali odražavati mišljenje i interese svojih čitatelja, gledatelja i slušatelja, no napominje, da svoju zadaću s obzirom na količinu negativnog, senzacionalističkog i trivijalnog sadržaja ponekad ne ispunjavaju u potpunosti. “Međutim, u odnosu na one institucije s kojima su uspoređivani, mediji su se ipak približili svojoj publici i to jer u političkom smislu dijele, manje-više iste, kritičke stavove i nezadovoljstvo situacijom u zemlji”, kaže ona. Većina institucija građane je, napominje, iznevjerila jer ne reagiraju na situaciju u zemlji, odnosno ne poduzimaju odlučne korake. Zato građani pomoć traže od medija koji, kako kaže Jurišić ipak objektivno i bez zastupanja nečijih interesa od institucija traže promjene u djelovanju. Zašto je od medija baš tisak polučio veće povjerenje, a ne televizija ili radio? Prema riječima profesorice Hrvatskih studija razlog je to što je tisak trenutačno kritičniji od televizije, s obzirom na to da u njemu na istu temu može pisati više autora različitih političkih stavova i razmišljanja. “TV toliku šarolikost i toliko prostora ne može pružiti”, ističe Jurišić.

Slično razmišlja i Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND) koji smatra da je povjerenje u medije poraslo jer su ljudi prepoznali njihov utjecaj u društvu. Iako su, kaže, mediji i prije pisali o aferama, nisu pisali u tolikoj mjeri u kojoj to čine zadnjih godinu i pol dana od kad je bivši premijer Ivo Sanader odstupio s mjesta premijera. “Svi mehanizmi protiv korupcije su se pokrenuli pa su i mediji dobili priliku više pisati o korupcijskim aferama, kojih u zadnje vrijeme nimalo ne manjka”, kaže Duka te dodaje da su upravo novine i televizija pridonijeli da se korupcijske afere i otkriju. O njima se sada intenzivno izvještava, a ono što je po njemu bitnije je što su nakon tih izvještaja i otkrića uslijedile mnoge istrage i sudski procesi. Osim toga, kaže, prijašnjih godina, posebice devedesetih, kada se u novinama rijetko pisalo o korupciji i političkim aferama, te afere nisu dobivale svoj epilog u sudskim procesima. “Sada te afere dobivaju i svoj nastavak, a građani su to prepoznali”, kaže Duka, dodajući kako građani povjerenjem honoriraju napore medija da otkriju istinu. Iako se možda čini da je rast povjerenja u tisak samo odraz manjka povjerenja u druge institucije, Josip Kregar s Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da je povjerenje poraslo i iz objektivnih razloga. “Rezultati su jasna posljedica toga što su mediji otvorili korupcijske afere i razotkrili koliko je truo politički vrh države”, odlučan je i Kregar. Svi sugovornici složili su se kako su mediji pokazali kako jednom otvorene teme ne mogu biti zaboravljene i da javnost preko njih neće samo tako prijeći. Kako ističe Kregar, Hrvatska se pretvara u mnogo moderniju zemlju nego što je bila. “Svaka vlast ima rok trajanja, a toga su svjesni i novinari pa sve manje podliježu političkom utjecaju”, smatra on. Nada se da će povjerenje u medije pridonijeti i njihovoj većoj stabilnosti, ali i hrabrosti novinara da budu kritičniji.

Signal izdavačima

Povratak