Honorarci u ovrhi ostaju bez zadnje lipe

21.03.2011.

Iako pozitivni propisi poznaju različite oblike atipičnoga rada, u nekim situacijama nismo svi isti. Naime, novinari i fotoreporteri koji u svojim redakcijama godinama rade kao honorarni suradnici, bez osnovnih prava (nemaju pravo na plaćeno bolovanje, na primjer), kao i sve slične slobodne profesije koje žive od honorara na temelju povremene autorske suradnje (što, na primjer, mogu biti liječnici, veterinari, novinari, književnici, umjetnici, izumitelji, prevoditelji, znanstvenici, književnici), u postupku ovrhe ostaju bez cijelog iznosa honorara koji su primili, jer ne postoji osnova da im se utvrdi minimalan iznos koji je izuzet od ovrhe. To, ukratko, znači da ljudi koji žive isključivo od honorara, u slučaju da im je blokiran račun, ostaju bez zadnje lipe, odnosno bez ikakvih prihoda za život.

Upozorio nas je na to nedavno kolega novinar, koji se neugodno iznenadio kada mu je zbog dugova blokiran račun u banci, a službenica u Fini obavijestila ga je da nema zašto potpisivati obavijest o prihodima, budući da nema redovite prihode i da cijeli honorar podliježe ovrsi. U Ministarstvu pravosuđa na naše pitanje nisu dali direktnu potvrdu, ali navode članke 91. i 92. Ovršnog zakona, u kojemu su taksativno određena primanja koja su djelomično ili u cjelosti izuzeta od ovrhe. U tzv. druga primanja kod kojih se primjenjuje izuzeće od ovrhe ulaze naknade umjesto plaće, naknade za skraćeno radno vrijeme, naknada zbog umanjenja plaće, mirovina, plaća vojnih osoba te primanja osoba u pričuvnom sastavu za vrijeme vojne službe te druga stalna novčana primanja civilnih i vojnih osoba. Također, od ovrhe se djelomično ili u cjelosti izuzimaju i primanja invalida te primanja po osnovi ugovora o doživotnom uzdržavanju.

Na konkretan primjer honorarca koji je ostao bez svih prihoda u tom Ministarstvu odgovaraju tek da je stručni nositelj Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima zapravo Ministarstvo financija, koje bi, kažu, trebalo protumačiti Zakon u tom smislu. U odgovoru se zaključuje kako je »razvidno da je voljom zakonodavca izričito propisano koja su primanja izuzeta od ovrhe, odnosno na kojima postoji ograničenje u ovrsi«.

U Ministarstvu financija, međutim, neslužbeno kažu da nitko od njih još nije zatražio nikakvo mišljenje vezano uz ovrhe nad povremenim primanjima, odnosno da takav upit nisu dobili ni od Fine, koja provodi ovrhe, niti od Ministarstva pravosuđa. Stoga je zaključak odgovora koji smo dobili od Ministarstva pravosuđa da će »se razmotriti potreba izmjena i dopuna Ovršnog zakona u tom pravcu i o tome donijeti odluka«, slaba utjeha za honorarce koji ostanu bez cijelog iznosa koji im je sjeo na račun, budući da nije jasno tko bi izmjene Zakona u pravcu njihove zaštite uopće mogao pokrenuti.

Marijana Matković

Povratak