Manjine u HTV-ovoj »Prizmi« getoizirane

05.05.2011.

OPATIJA Pripadnici nacionalnih manjina činili su na zadnjem popisu stanovništva 2001. godine 7,47 posto stanovništva, što je respektabilna brojka, ali u programu HRT-a u prošloj godini bili su zastupljeni sa svega jedan posto. To je nedopustiva podzastupljenost. Pa, nisu ti ljudi pretplatnici francuske ili srpske televizije, nego HTV-a, izjavio je predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer na seminaru održanom u Opatiji na temu odnosa medija i manjina.

Tolnauer je poručio da pripadnici manjina, međutim, upravo ne trebaju biti getoizirani kao u krletkama, pa ni u HTV-ovoj emisiji Prizma, nego integrirani u sve programe – barem sukladno postotku koji imaju u stanovništvu. Prema podacima iz službenog izvješća HRT-a za 2010. godinu u 365 dana prikazano je 70 sati manjinskog programa, i to upravo u specijaliziranim emisijama, što je zapravo umjetan način na koji se zadovoljava propisana zastupljenost u medijima i javnosti, a kad su u pitanju opće informativne emisije – najduži prilog o manjinama iznosio je 2,30 minuta, rekao je Tolnauer.

– Politička volja ove Vlade da financijski i u svakom smislu podupire manjine, sigurno postoji, to više nije sporno. Mi danas sjedimo u Vladi ili kod predsjednika Republike kad god je to potrebno, što je prije 15 godina bilo nezamislivo. Ali, puna integracija je nešto drugo, na tome moraju raditi i sami pripadnici manjina, a društvo u cjelini, rekao je Tolnauer.

Prof. Siniša Tatalović, savjetnik predsjednika za politički sustav i profesor na politologiji, ocjenjuje da je izuzetno važno kako se manjine tretiraju u elektronskim medijima, jer danas oni uvelike pridonose očuvanju njihova identiteta.

– Ne žive pripadnici manjina više, kao nekad, u zatvorenim ruralnim sustavima, već disperzirano u gradovima, i zato je tv program izuzetno važan. A nažalost u Hrvatskoj praktički postoji samo emisija Prizma, u koju ionako pristup ima ukupno šest manjina, koja je potpuno prevladan koncept. To je kao da čovjeka koji je već odrastao i ima nogu broj 44 i dalje pokušavate poput djeteta ugurati u cipelu broj 34. Čak je i bolno, ocjenjuje Tatalović.

Manjinska zastupnica Zdenka Čuhnil upozorava da u Hrvatskoj postoje »etnobiznismeni« – ljudi koji su svoju pripadnost pretvorili u zanimanje, a priča o »bogatstvu manjina« im je samo mantra.

Skup je otvorio potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac, koji je predstavio kampanju pod nazivom »Dosta« Vijeća Europe čiji je cilj prevladavanje predrasuda prema etničkim manjinama, naročito Romima.

Tatalović pohvalio La Voce del Popolo i Novosti
   
    Istraživanja koja su provedena pokazuju da je s tiskanim medijima gore nego u elektronskim – u njima su pripadnici manjina uglavnom vezani uz teme nasilja ili sukoba. Tako se redovito u crnim kronikama navodi nacionalna pripadnost počinitelja kaznenih djela, a u tiskovinama je i mnogo pristuniji govor mržnje nego u elektroničkim.
    – Zato je rješenje da manjinski mediji izađu van, na tržište, poput La Voce del Popola, a i Novosti rade dobar posao jer su teme srpske nacionalne zajednice postale relevantnije, kaže Tatalović. On misli da manjinama u Hrvatskoj danas više ne nedostaje ni novca, a ni kadrova za kvalitetan rad.

Tihana Tomić

Povratak