KAKO NACRT KAZNENOG ZAKONA TRETIRA SLOBODU MEDIJA I GOVORA

28.05.2011.

Umjesto zatvorske kazne, za neistinitu tvrdnju u nacrtu zakona predviđena je novčana kazna do 500 dnevnih iznosa. Dakle, novinarska plaća od gotovo godinu i pol dana

U Kazneni zakon neće biti vraćena zatvorska kazna za klevetu – to je napokon jasno nakon objave na web stranicama Ministarstva pravosuđa posljednje verzije Nacrta Kaznenog zakona kojeg već godinu dana izrađuje stručna radna skupina na čelu s dr. Ksenijom Turković, profesoricom kaznenog prava Pravnog fakulteta u Zagrebu.
    Otvorena je javna rasprava o cjelokupnom tekstu Nacrta zakona, njegovo donošenje nije uvjet za završetak poglavlja 23. u pregovorima s Europskom unijom pa će se Kazneni zakon raspraviti u redovitoj proceduri i donijeti najvjerojatnije ujesen.
    Nakon što je 2006. godine ukinuta mogućnost da se kleveta kažnjava i zatvorom, radna skupina je poslije četiri-pet godina željela ponovno vratiti zatvor, ali su već u kasnu jesen 2010. na to burno reagirali novinarsko društvo, novinarski sindikat, Udruga novinskih izdavača te pojedinačno i nekoliko glavnih međunarodnih organizacija čiji je zadatak obrana slobode izražavanja, slobode medija i novinara – kao Europska federacija novinara, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OSCE) i Medijska organizacija za jugoistočnu Europu (SEEMO).
    Osim toga, za sve buduće pregovore o pristupanju EU, Europska komisija želi postrožiti kriterije koji se tiču slobode medija koja bi bila vrlo važni dio poglavlja 23. o pravosuđu i ljudskim pravima. To se itekako tiče i Hrvatske jer pregovori još nisu gotovi i jer će Hrvatska očito biti nadgledana sve do ulaska u Uniju.
    Ti pritisci protiv zakonodavne regresije u području slobode govora i slobode medija naveli su još prije koji mjesec ministra pravosuđa Dražena Bošnjakovića da javno kaže kako zatvora za klevetu neće biti, a to je u ponedjeljak u emisiji Hrvatskog radija »Kako vlada vlada« rekla i predsjednica Vlade Jadranka Kosor. Prije nekoliko dana konačno je maknuta zatvorska kazna i iz samog teksta Nacrta zakona na webu Ministarstva.
   

Čast i ugled

Prve verzije predviđale su i zatvor do godine dana za onoga tko putem medija ili na javnom skupu za nekoga iznese ili pronese neistinitu tvrdnju koja može škoditi nečijoj časti ili ugledu a onaj koji je iznosi ili pronosi – zna da je ta tvrdnja neistinita. Sada bi umjesto zatvorske kazne – za neistinitu tvrdnju (u članku 146.) bila predviđena novčana kazna do 500 dnevnih iznosa. Dakle, novinarska plaća od gotovo godinu i pol dana. Sada se kao velika stvar čini što neće biti mogućeg zatvora za klevetu, ali glava 14. Nacrta Kaznenog zakona s člancima o kaznenim djelima protiv časti i ugleda ipak je represivnije definirana nego tekst sadašnjeg Kaznenog zakona o kleveti i uvredi.
    – Loše je što radna skupina predlaže micanje sadašnjeg članka 203. Kaznenog zakona koji definira razloge za isključenje protupravnosti kaznenih djela protiv časti i ugleda. Pojednostavljeno, taj članak sadašnjeg zakona govori da nema kaznenog djela uvrede i klevete u znanstvenom, književnom i umjetničkom djelu ili javnoj informaciji, u novinarskom poslu – osim ako iz načina izražavanja i drugih okolnosti jasno proizlazi da je bio isključivi cilj škoditi nečijoj časti i ugledu. Znači, mnogi po sadašnjem zakonu mogu dokazati da je sadržaj koji su iznijeli iznesen u obrani nekih prava, nekih opravdanih javnih interesa, govori Emil Havkić, odvjetnik i specijalist za medijsko pravo.
    Zato on smatra da je najnovije rješenje iz Nacrta represivni pomak na gore što se tiče slobode priopćavanja, govora i javne komunikacije.
    – Evo, svjedoci smo sada međusobnih uvreda Damira Polančeca, bivšeg potpredsjednika Vlade RH, i Olivera Grbića, ravnatelja policije. Prema novim odredbama, ako se one usvoje, i jedan i drugi mogli bi biti proglašenima krivima jer neće biti članka 203. koji omogućava slobodnu javnu raspravu i polemiku, čak i kad u iskazima ima i elemenata uvrede, kaže Havkić.
    Uvođenje novog kaznenog djela sramoćenja u Kazneni zakon još je jedna regresija.

Tko u medijima ili javno za nekoga iznese ili pronese tvrdnju koja može škoditi njegovoj časti ili ugledu kaznit će se novčanom kaznom do 180 dnevnica. Ako dokaže istinitost tih tvrdnji ili da je u dobroj vjeri povjerovao u istinitost – onda nema kaznenog djela. Ali, sudac ipak može procijeniti da to nije učinio u javnom interesu i onda ga niti istinitost tih tvrdnji ne spašava od plaćanje kazne. To može biti opasno za novinarske slobode.
    Novinari su vrlo često u takvim prilikama da izvještavajući svjesno pronose neistinite tvrdnje koje izriču javne osobe. Ali, te su tvrdnje od javnog interesa, bez obzira na to što su neistinite. Neistina itekako mnogo govori o onome koji je izriče i važno je da to javnost zna. To se u novinarskom poslu ne smije i ne može izbjeći.
    Sve bi se tužbe – kao i sada – pokretale privatno.
   

Zakonska zaštita

Kao i novinarsko društvo i odvjetnik Havkić zalaže se za dekriminalizaciju klevete i uvrede, rješavanje odštetnih zahtjeva oštećenih u građanskim parnicama. Preporuka je Vijeća Europe i OESS-a da se ta djela skroz dekriminaliziraju pogotovo u zemljama tranzicije. Dekriminalizirala ih je BiH, Estonija, Cipar, Ukrajina, Rumunjska, ali i Velika Britanija, Irska, SAD.
    Istina je da u kaznenim zakonima čak većine demokratskih europskih zemalja još uvijek postoje odredbe o kleveti i uvredi koje uključuju i zatvorsku kaznu ali ta kazna postoji samo na papiru, ne primjenjuje se. U Europi zbog klevete i uvrede zatvaraju novinare ili druge javne osobe jedino u Turskoj i Bjelorusiji.
    Od stupanja na snagu postojećeg Kaznenog zakona, kaznena djela protiv časti i ugleda mijenjana su čak pet puta. Protiv tadašnjih novinara i glavnog urednika »Feral Tribunea« Marinka Čulića i Viktora Ivančića 1996. godine vodio se sudski proces zbog optužnice da su okrnjili čast i ugled predsjednika Republike Franje Tuđmana. Čulić je u tekstu »Kosti u mikseru« pisao protiv Tuđmanove ideje o podizanju zajedničkog nacionalnog spomenika za sve hrvatske žrtve u Jasenovcu i usporedio je tada Tuđmana sa španjolskim diktatorom Francom. Sudac Marin Mrčela oslobodio je krivnje Čulića i Ivančića. U tom jednom kratkom vremenu devedesetih godina bili su zakonski zaštićeni čast i ugled pet najviših državnih dužnosnika. To se nasreću uskoro pokazalo neodrživim. Ipak, još 1998. vodio se i sudski proces protiv Davora Butkovića, glavnog urednika Globusa, koji je bio optužen da je cijelu tadašnju Vladu optužio za korupciju. No, i on je bio oslobođen.

GODINA DANA ZATVORA ZBOG CENZURE

U Nacrtu Kaznenog zakona proširen je članak 126. koji govori o povredi slobode izražavanja misli. Sadašnje odredbe sankcioniraju uskratu ili ograničenja slobode govora, nastupa,  uskratu osnivanja ustanova javnog priopćavanja i slobodu tiska te uskratu slobode izvještavanja novinaru, ako se ne radi o tajnim podacima.
 U taj se članak sada predlaže dodati: »Tko protupravno spriječi tiskanje, prodaju ili rasparčavanje knjiga, časopisa, novina ili drugih tiskanih stvari, ili ipak proizvodnju i emitiranje radijskog i televizijskog programa, programa novinskih agencija ili objavljivanje drugih medijskih sadržaja, kaznit će se kaznom zatvora od jedne godine.«

ZA KAZNENA DJELA PROTIV ČASTI I UGLEDA 2009. OSUĐENE 193 OSOBE

Ni u samostalnoj Hrvatskoj nijedan novinar nije bio u zatvoru zbog klevetanja, iako je zatvorska kazna sve do 2006. bila u Kaznenom zakonu. Bilo je nekoliko uvjetnih zatvorskih presuda zbog navodne klevete – tako su, primjerice, svojedobno bili kažnjeni urednica i novinarka Novog lista Slavica Mrkić Modrić, novinarka HRT-a Ljubica Letinić i poznati književnik i znanstvenik Predrag Matvejević. Ipak, u 2009. godini su za kaznena djela protiv časti i ugleda (novčano) osuđene ukupno 193 osobe, što i nije malo.

Piše: Zdenko Duka

Povratak