Novinari će smjeti, u javnom interesu, prisluškivati i tajno snimati političare

04.06.2011.

Ako neovlašteno snimanje i prisluškivanje nisu učinjeni u 'pretežito javnom interesu', novinaru, uredniku, prijetit će do tri godine zatvora

Radna skupina za izmjene Kaznenog zakona predlaže takvu novost u vezi s "neovlaštenim zvučnim snimanjem i prisluškivanjem" da će to promijeniti istraživačko odnosno tzv. under cover (potajno) novinarstvo. Bit će dopušteno ne samo objavljivati nejavne snimke razgovora pa i kad ih netko ustupi, već i snimke prisluškivanja. Jer, nema kaznenog djela ako je to učinjeno u "pretežito javnom interesu"! Što ne treba miješati s prisluškivanjem kao dokaznim sredstvom, koje je podvrgnuto sudskoj kontroli. Također, to ne vrijedi za službenu osobu kojoj prijeti od šest mjeseci do pet godina zatvora, a ako neovlašteno snimanje i prisluškivanje nisu učinjeni u pretežito javnom interesu, snimatelju, novinaru, uredniku...prijetit će do tri godine zatvora.

Kao "žrtva nezakonitog tajnog snimanja novinara" Sunday Timesa, nedavno je slovenski europarlamentarac Zoran Thaler angažirao odvjetnika koji zastupa i Julliana Assangea, osnivača WikiLeaksa. Novinari su se predstavili kao lobisti koji u ime klijenta nude 100.000 eura za podnošenje zakonskog amandmana i savjetničke usluge. Thalera je slovenski premijer Borut Pahor prisilio na ostavku. Novinari Sunday Timesa operaciju su izveli u javnom interesu razotkrivanja koruptivnih sklonosti europskih parlamentaraca, i u tom slučaju, usvoji li se prijedlog, neće biti kaznenog djela, a time ni nakladnikove odgovornosti za štetu, jer se neće raditi o informacijama prikupljenim na nezakonit način. Novinari BBC-a svojedobno su glumeći donatore tajno snimili kaveze u češkoj socijalnoj ustanovi, razotkrivši tako tško kršenje prava djece.

Ipak, fotoreporterima, snimateljima i urednicima prijetit će do godine zatvora ako nekoga snime "u stanu ili prostoru zaštićenom od pogleda", ili ako takve snimke objave. Tako su svojedobno snimljeni Goran Ivanišević i Tatjana Dragović u svome stanu. I u tom je slučaju sužena odgovornost medijskih djelatnika jer makar i krišom snimili nekoga kako se gol kupa u bazenu, dvorištu ili plaži, fotoreporteri i urednici neće kazneno odgovarati ako je riječ o prostoru koji nije zaštićen od pogleda.

Bitna promjena vezana uz medijska istraživanja državnih afera tiče se "odavanja tajnih podataka". Predlaže se da informator, pa bila riječ i o dužnosniku, posrednik i/ili onaj tko objavi tajni podatak ne čine kazneno djelo ako je riječ o sadržaju suprotnom ustavnom poretku ili o podacima označenim tajnima "radi prikrivanja kaznenog djela ili težih oblika nezakonitog postupanja u državnim tijelima". Znači, ako se transkript razgovora o nedopustivom političkom ili kriminalnom dogovoru na državnoj razini proglasi tajnim, bilo tko može nekažnjeno objaviti njegov sadržaj. Upravo time se bivši predsjednik države branio u vezi s transkriptima iz predsjedničkog ureda, samo što je on tvrdio da je novinarima davao dokumente koji nisu imali oznaku tajnosti.

Javni interes se afirmira i kod poslovne tajne, koja će se također smjeti nekažnjeno odati u "pretežito javnom interesu". Primjerice, radi otkrića štetnih sastojaka u nekom prehrambenom proizvodu. Također, odvjetnici, javni bilježnik, doktor medicine, doktor dentanlne medicine ili drugi zdravstveni radnik, psiholog, djelatnik ustanove socijalne skrbi, vjerski ispovjednik ili druga osoba koja neovlašteno otkrije podatak o osobnom ili obiteljskom životu koji joj je povjeren u obavljanju njezina zvanja, neće biti kažnjeni ako je to učinjeno "u općem interesu ili interesu druge osobe koji je pretežniji od interesa čuvanja tajne". Primjerice, ako odavanje tajne može spasiti nečiji život ili zdravlje.

Piše: Marinko Jurasić

Povratak