KAKO SE DIJELE NOVCI GRAĐANA MEDIJIMA

01.07.2011.

Narodni list

Sve je stvar dogovora

Transparentnost i kriteriji su riječi kojima smo kucali na mnoga vrata u potrazi za bilo kakvim odgovorom. Da nešto “smrdi”, govori ogromna razlika u isplaćenim iznosima pojedinim kućama u istoj godini. Tako je VOX d.o.o. za 2009. godinu od Grada dobio gotovo 335 tisuća kuna, dok je Gradska tv Zadar dobila tek 11 tisuća. Razlika nije u desetak tisuća kuna već u stotinama tisuća. Zadarski list je za 2010 godinu dobio preko 170 tisuća kuna, Narodni list nešto manje od 70 tisuća, a Narodne novine 100- injak tisuća

Na području Zadra djeluje 18 medija, lokalnih i nacionalnih, a svi oni pomalo "otkinu" iz gradskog ili županijskog proračuna. Zadarski gradski proračun, koji je nešto veći od 500 milijuna kuna godišnje raspoređuje se prema različitim stavkama, pa i onima koje se odnose na oglašavanje u medijima. Činjenica je da su u proteklih 5 godina, medijske kuće, različitih vlasnika, iako je riječ o dvije televizije, nekoliko internetskih portala, nekoliko radija, dva dnevnika i tjednika lokalnog, ali i nekoliko onih nacionalnog ranga dobivali različite iznose iz gradskog i županijskog proračuna. Za pohvaliti je gradske i županijske vlasti što odvajaju novce za bolji i kvalitetniji rad svojih medijskih kuća, ali se postavlja pitanje prema kojim kriterijima se ti novci dijele. Odgovor na to pitanje je nepoznat, barem prema odgovorima koje smo dobili od onih koji bi ga trebali znati. Grad Zadar i Zadarska županija nemaju kriterije prema kojima raspoređuju novac namijenjen za oglašavanje u medijima, odnosno na koji su način podjelili više od 3 milijuna kuna u 4 godine, od 2006.-2010.

- Sve objave regulirane su određenim Zakonima (prema ponudi, odabir najpovoljnijih), a kada je riječ o odabiru novinske kuće za objavu čestitki prigodom blagdana ili državnih praznika, napominjem da se u tom slučaju čestitke naručuju kod svih kuća – kaže Vlatka Vučić Marasović, pomoćnica pročelnice u Uredu župana Zadarske županije.
Ako se sve ovo gore navedeno naručuje kod svih, kako to da nisu i konačni iznosi približno jednaki? Zadarska županija od godišnjeg iznosa od 305 tisuća kuna, 221 tisuću podijeli Zadarskom listu, a ostatak mrvica raspodjeli ostalim medijskim kućama. Malo nam ne “štima” ta računica, jer još uvijek u RH, za sve građane pa tako i za medije postoje isti blagdani, za koje bi se eventualno mogla dati čestitka.

-  Ako je u pitanju samo oglašavanje, onda su kriteriji jasni, ide se tamo gdje će vaš oglas polučiti veći uspjeh. Na temelju toga oglašivač donosi svoje odluke, ako kriteriji ne postoje taj je oglas tada prikriveno sredstvo za ostvarivanje utjecaja. Onda se taj novac troši u svrhu ostvarivanja utjecaja, i to netransparentno. Slučaj sa Fimi medijom nam ilustrativno govori o tome. To vam je jedan prikriveni pokušaj da dobijete medije u svoju korist. Jedini način da se borimo protiv toga je da sva sredstva budu transparentna. Nažalost puno toga u našim medijima je prikriveno, od vlasničke strukture, prihoda oglasa, oglašivača, dioničara....  sve to je jasno definirano Zakonom o medijima i Zakonom o elektroničkim medijima ali nažlost nitko se toga ne drži – kazao nam je Stjepan Malović, sveučilišni profesor novinarstva.
Uzaludno traganje za jednostavnim odgovorom nije urodilo plodom ni nakon nekoliko poziva i e-mailova na adresu gradske uprave. Od Ivane Dadić, stručne suradnice za informiranje i odnose s građanstvom u Gradu Zadru dobili smo vrlo šturi odgovor.
- Gradska uprava nastoji ravnopravno razdijeliti oglase za objavu, no u nekim slučajevima je zakonom propisana objava u dnevnom lokalnom tisku, pa stoga dnevne novine dobivaju više oglasa za objavu – kaže Dadić.
Ako ovu njenu rečenicu seciramo možemo izvući zanimljiv zaključak. Naime, odgovore na neka pitanja jednostavno nemamo. Koji su to “neki slučajevi”? Zar postoji neki slučaj kada Grad može samovoljno odlučiti u kojem će mediju taj “slučaj” objaviti, ako bi svi u tržišnoj utakmici trebali biti jednaki?
Zanimljiva je i “zakonom propisna objava”. U službenom glasilu RH, Narodnim novinama postoji Zakonom propisana odredba, samo o postupku javne nabave, Zakon o javnoj nabavi, koji se nikako ne odnosi na “dnevni lokalni tisak”. Ovdje moramo i upozoriti Dadić kako “dnevni lokalni tisak” (Zadarski list) i “dnevni tisak” (Slobodna Dalmacija) nisu sinonimi, kao što je to ona navela u svojoj izjavi.
Odgovor na ovo pitanje potražili smo i kod  jednoga od onih koji se u Hrvatskoj  bavi slobodom medija i ljudskim pravima.                                                                                                                                   - To je izvlačenje od odgovornosti. Problem je što to ni oporba ne postavlja pitanja na Gradskom vijeću, a profesionalna udruga (HND) ne radi kako treba, a iznad svega nema solidarnosti među medijskim kućama da se zajedno postavi to pitanje i iznese problem. Čini mi se da novce dobiva onaj  'ko je kome simpatičniji – oštar je bio Žarko Puhovski, sveučilišni profesor.

Izvlačenje od odgovornosti ili ne, činjenica je da građani plaćajući porez, pune gradske i županijske proračune, a samim time i zaslužuju znati na što im novac ide. Ovakvo ponašanje jedne, nazovimo ozbiljne, gradske uprave je više nego smiješno. Očito kao što ne shvaćaju ozbiljno novce koje dijele ne shvaćaju ni novinarska pitanja ozbiljnima, pa nakon pustog čekanja da se udostoje odgovoriti,pošalju šturi i, malo je reći, smiješan odgovor. U cehovskoj organizaciji, koja bi trebala biti korektiv vlasti - Hrvatskom novinarskom društvu (HND) ističu kako su oni društvo koje ne može uvjetovati lokalnim vlastima o tome kako će se ponašati?!                                                                                                             

- Ti novci bi trebali biti jasna stavka u proračunu, jasno pozicionirana i trebalo bi biti jasno o kojim je novcima riječ. Uvjetovati ne možemo ništa, mi smo samo društvo koje može javno apelirati na taj problem. Svakako je bitno naglasiti da raspodjela novaca iz gradskog proračuna treba biti transparentna – istaknuo je Vladimir Lulić, glavni tajnik HND-a.
Ako već HND, kako kažu, ne može uvjetovati, a mogu apelirati, trebalo bi se puno više govoriti o problemu podjele proračunskog novca medijskim kućama. Jer ako društvo koje je na čelu “sedme sile” nešto ne poduzme, tko će?

Transparentnost i kriteriji su riječi kojima smo kucali na mnoga vrata u potrazi za bilo kakvim odgovorom. Da nešto “smrdi”, govori ogromna razlika u isplaćenim iznosima pojedinim kućama u istoj godini. Tako je VOX d.o.o. za 2009. godinu od Grada dobio gotovo 335 tisuća kuna, dok Gradska TV Zadar tek 11 tisuća. Razlika nije u desetak tisuća kuna već u stotinama tisuća. Zadarski list je za 2010. godinu dobio preko 170 tisuća kuna, Narodni list nešto manje od 70 tisuća, a Narodne novine 100-injak tisuća. Agenciji RMC za 2010. godinu pripalo je više od 20 tisuća kuna, Radio Zadru 2 tisuće, dok je portalu E-Zadar  gotovo 60 tisuća kuna.

Ništa bolja situacija nije ni s novcima koji se izdvajaju iz Županijskog proračuna za oglašavanje u medijima. Županija je od 2006.-2010. godine Narodnim novinama isplatila preko 306 tisuća kuna, dok je ostatak od 305 tisuća “ravnopravno” raspodjelila 221 tisuću Zadarskom listu, a ostatak ostalim medijskim kućama. 'Ko je jamio, jamio je!
Za komentar smo upitali Dražena Grgurovića, zadarskog dogradonačelnika zaduženog za društvena pitanja u gradskoj upravi. On bi s obzirom na to da je na poziciji zamjenika gradonačelnika od 2005. godine trebao znati što se događa pod njegovim krovom.
- Nemam pojma, mislim da nema nekih posebnih uputa... nemam komentara... mislim da je to dogovor između gradskih službi i televizija - odgovorio je Grgurović iznerviran našim pitanjem o razlici u iznosima i kriterijima prema kojima se dijele novci. Kriteriji postoje i neki gradovi ih poštuju, a Zadar nikako nije među njima.

- Jedan kriterij je da se daje više novca onima koji imaju veći doseg, odnosno, koji imaju veći broj slušatelja ili čitatelja ili pak onima koji imaju manju tiražu ili slušanost, gledanost kako bi im se pomoglo, ili dajemo onima koji su napravili nešto što drugi nisu. Postoje gradovi koji podržavaju medije koji se orijenitraju na marginalizirane teme, kao što su prava manjina, lokalna uprava i samouprava, osnovnoškolstvo... to se može bez poteškoća formulirati ako se hoće transparentnost – kaže nam Puhovski, dodajući kako “vlast nikako nema ovlasti da se ponaša kao crna kutija vidite što ulazi, ali ne i što izlazi”.

Povratak