ZAKONI Visoke novčane kazne Ubuduće bi se novinare moglo goniti za sramoćenje

11.07.2011.

U saborsku proceduru otišao je i članak zakona o novom kaznenom djelu sramoćenja. Ono bi posebno moglo pogoditi novinare kojima odvjetnik Miljević savjetuje da se u eventualnim procesima uvijek brane tvrdeći da su informaciju iznijeli - u javnom interesu

U sjeni svojevrsnog sukoba između poslodavaca i Vlade zbog prijedloga Kaznenog zakona, prema kojem poslodavci ako ne isplate plaće radnicima mogu završiti u zatvoru i na tri godine, u saborsku proceduru otišao je i članak zakona o novom kaznenom djelu sramoćenja, koje bi posebno kobno moglo biti za novinare.

Hrvatski su sudovi dosad bili zatrpani, kako opravdanim tako i neopravdanim, tužbama za klevetu, a ubuduće bi se, ako prijedlog Kaznenog zakona prođe, novinare moglo goniti za sramoćenje. Autor koncepta tog kaznenog djela, rađenog po uzoru na njemački i švicarski kazneni zakon je profesor na Pravnom fakultetu u Osijeku Igor Bojanić, s kojim smo razgovarali kako bi nam razjasnio to sasvim novo kazneno djelo u hrvatskom zakonodavstvu. On smatra da će se u praksi za novinarsku struku, bude li izglasan taj zakon, sramoćenje mnogo češće koristiti u traženju pravde na sudu, nego kleveta.

»Realnije je da će neodgovorni novinari češće odgovarati za kazneno djelo sramoćenja, nego klevete. Naime, kleveta se odnosi samo na one slučajeve gdje je počinitelj svjesno lagao, dok je kod sramoćenja slučaj da se iznose činjenične tvrdnje za koje počinitelj ne zna jesu li sigurno točne«, objašnjava profesor Bojanić i dodaje kako se u javnosti nepotrebno podigla prašina zbog prvotnog nacrta po kojem bi sudovi za klevetu mogli izreći zatvorsku kaznu do godinu dana. Iako je isprva bilo predloženo da se kleveta može kazniti i jednom godinom zatvora, na kraju se zbog medijske buke izazvane tom mogućnošću u cijelu priču uključila politika.

Kako nam je rekao drugi sugovornik koji je također sudjelovao u radnoj skupini, a želio je ostati anoniman, Vlada je na kraju urgirala pa je u prijedlogu koji je upućen u proceduru izbrisana zatvorska kazna.

Sam Bojanić nije zadovoljan što se odustalo od zatvorske kazne i smatra da bi bilo pozitivno, i to ne samo iz preventivnih razloga, da je ta mogućnost ostala u zakonu. Napominje da, primjerice, Slovenci imaju opciju izricanja zatvorske kazne ne samo u slučajevima klevete, nego i sramoćenja, koje nazivaju uvredljivom optužbom, dok Nijemci za kvalificirano kazneno djelo klevete imaju predviđenu kaznu i do pet godina zatvora, koja se, međutim, u praksi gotovo uopće ne izriče. Osječki profesor u razgovoru za Vjesnik navodi i konkretan primjer u kojem bi iznošenje osobnih i obiteljskih prilika, što je i danas kazneno djelo, bilo kažnjivo.

»Primjerice, ako neka učiteljica održava spolne odnose s određenom osobom, objavljivanje tih informacija bilo bi kažnjivo, no ako je ta osoba njezin učenik, onda to prelazi granice intime i za takvo što postoji javni interes«, ističe Bojanić, koji smatra da se odgovorni novinari nikad neće upuštati u svjesno iznošenje neistine. Dodaje da je vidio raznu sudsku praksu i da je svjestan da odluke sudova nisu uvijek idealne, ali da je u povijesti suđenja novinarima bilo vrlo hrabrih odluka kojima su oni bili i oslobađani, čak i u vremenima kad je politički pritisak na pravosuđe bio iznimno jak. Argumentirao je to s nekoliko slučajeva u kojima su glavni akteri bili novinari ugašenog Feral Tribunea.

»Neka se novinari pridržavaju svoga strukovnog etičkog kodeksa i neće biti nikakvih problema«, poručuje autor koncepta kaznenog djela sramoćenja.

»Neopravdano je novinarska struka digla hajku na klevetu gdje se sankcionira samo svjesno laganje i, evo, sad imate sramoćenje«, objašnjava nam poznati odvjetnik Mitko Naumovski, koji je u ime Hrvatske odvjetničke komore sudjelovao u izradi nacrta. Kaže da ga je iznimno začudila reakcija medija, jer smatra kako je to bila prilika da novinarska struka očisti svoje redove od kukolja.

Piše: Ivor Fuka

Povratak