![]() |
Arhiva "Iz medija"zabrana sučeljavanja Zbog neumoljivog zakona na TV-u ćemo opet gledati dosadne izbore02.09.2011.
Pravila o medijskom praćenju izbora ostala su ista unatoč prijedlozima i medija i društva da se promijene, pa ćemo i dalje imati pravilo 'svima jednak prostor'. "Nastavljamo pratiti najuzbudljivije izbore od stvaranja neovisne Hrvatske", odjeknuo je eterom javne televizije glas Mislava Bage, koji je za prošlih parlamentarnih izbora, 2007. godine, kada su u prvom planu bili Ivo Sanader i Zoran Milanović (unatoč činjenici da je za premijera najveća oporbena stranka bila kandidirala Ljubu Jurčića), još uvijek s Prisavlja gledateljima donosio najnovije vijesti o tijeku izbora. Bago je danas na Novoj TV, Sanader u Remetincu, a Milanović... Tamo gdje smo ga i ostavili četiri godine prije. Glavna lica koja su ispred HRT-a izvještavala tada o izborima osim Bage bili su Hloverka Novak Srzić i Branimir Bilić. Kritika nije bila zadovoljna. Neke od ocjena govorile su: pristrano, neobjektivno, forsirano, dosadno, potpuno promašeno. I kaotično, dodali bismo. HRT-ovi voditelji, nestrpljivi da obznane pobjednika, čak su dva puta prejudicirali s identitetom slavljenika - dok je Dijana Čuljak Šelebaj u izbornoj noći Ljubu Jurčića najavljivala s "naš novi premijer", Branimir Bilić je tijekom razgovora s tadašnjim predsjednikom Stjepanom Mesićem i prije službenih rezultata uvjeravao ga da će novi premijer biti Sanader. Puno se toga od tada promijenilo u državi, ali i na HRT-u. Stigla je nova ravnateljska garnitura, koja je već prošle godine ukazala da će stvari biti drukčije. Prvi put na upit Gonga, udruge građana koja se bavi nadgledanjem provedbe izbora, javno su obznanili koliko je HRT zaradio na želji kandidata za promidžbom tijekom predsjedničkih izbora. Zaradili 9,5 milijuna kuna Što se tiče želje građana za „malo više krvi“, odnosno sučeljavanja njima zanimljivih kandidata, umjesto da se predizborni program „raspršuje“ na stranke kojih se sutradan neće ni sjećati, HRT je tu, kaže nam njegova glasnogovornica Dorotea Lazanin Jelenc, dosta limitiran zakonom. Već godinama se, naime, televizije s nacionalnom koncesijom žale da zakonska pravila o praćenju izborne kampanje u elektroničkim medijima zagušuju medijski prostor, što rezultira nezainteresiranošću birača. Potvrđuje to i Dragan Zelić iz Gonga, koji za Business.hr kaže da je problematično to što je zakon o praćenju izbora ostao isti unatoč prijedlozima i medija i društva da se promijene pravila medijskog praćenja. „To znači da ćemo i dalje imati pravilo 'svima jednak prostor' i da mediji neće moći organizirati sučeljavanja '1 na 1' jer to nije dozvoljeno zakonom. Već godinama se predlaže da se promijeni taj zakon i da se medijima dade veća uređivačka sloboda. Ono što se 2007. događalo u medijima, posebice na HTV-u, jest da su građanima bile zamorne emisije predstavljanja svih kandidata, jer nisu služile tome da se građani kvalitetno informiraju o programima kandidata niti da se otvori neka rasprava o problemima koji se tiču građana, a tome bi kampanja trebala služiti“, kaže Zelić. U slučaju da ipak odluče emitirati sučeljavanje kandidata u formi „1 na 1“, televizijama će, nastavlja, packu odmah udijeliti Državno izborno povjerenstvo (DIP) ili Vijeće za elektroničke medije. Treba prilagodba I Gačić ističe manjkavost aktualnog zakona, pa kaže kako su iz Nove TV već na prošlim izborima isticali kako je postojeći zakon o praćenju izbora zastario i pisan u vremenima kada je postajala jedna televizija, na tržištu nije bilo komercijalnih kanala, ni interneta. „Takav neefikasan zakon, a slažu se s tim mnogi medijski i politički djelatnici, treba prilagoditi vremenu u kojem živimo i vjerujem da će Sabor ove jeseni te propise uskladiti s medijskom realnošću“, kaže Gačić. RTL će, kažu nam, kao i prijašnjih godina posebnu pozornost posvetiti parlamentarnim izborima, što kroz redoviti informativni program, što kroz emisije koje su u pripremnoj fazi. Gongov Dragan Zelić ističe kako se boji da u nekim medijima tijekom praćenja kampanja biračima nije dovoljno naznačeno što je 'spin', odnosno što je ono što zagađuje medijski prostor. „Mediji trebaju imati edukativnu ulogu, ne samo da pružaju informaciju nego da kažu koja stranka ili kandidat ne govore istinu. Mediji trebaju razlučiti je li premijerkino svakodnevno obilaženje gradilišta doista vijest? Je li neki projekt koji najavljuje doista ostvariv ili je to muljanje građana?“, kaže. Na prošlim su izborima, kako kaže, neki mediji bili na strani određenih kandidata ili lista, ali su se predstavljali kao neovisni. „Mediji se slobodno mogu opredijeliti za neku političku opciju, ali to onda moraju jasno naznačiti“, poručuje. Na RTL-u Bobić, na Novoj Bago Piše: Branka Suvajac
|
AKTUALNO
|
|||||