Radijski prvaci - Najveća je pogreška slušatelje tretirati kao ‘svejede’

23.09.2011.

Ako se itko u medijskoj branši može pohvaliti da mu danas dobro ide, to su radijske postaje. Doduše, ne baš sve, jer među njima ima i onih koje jedva sastavljaju kraj s krajem ili pak onih koji i dalje tapkaju u mjestu, s neizglednom budućnošću. No mnoge su ne samo spas nego i razvoj pronašle u modelu umrežavanja.
Na ideju su došli oni koji su dulje u radijskom biznisu, povezujući lokalne radijske postaje u nacionalnu mrežu na obostranu korist. Vlasnici mreže nude program na nacionalnoj razini a da nisu morali zatražiti nacionalnu koncesiju, istodobno smanjujući troškove proizvodnje programa lokalnih radijskih postaja. Projekt zajedničkog emitiranja vijesti ili drugi zabavni projekt zasigurno mnogo pridonosi smanjenju troškova, dobivanju kvalitetnog zvuka i edukaciji voditeljskog kadra.
Dijana Kopjar Mucak, direktorica programa Totalnog FM-a, takvo prestrojavanje u radijskom biznisu objašnjava sve zahtjevnijom radijskom publikom kojoj su ‘streamingom’ dostupne strane radijske postaje. Ne treba je smatrati ‘svejedom’ koji će konzumirati radijski program samo zato što je to obiteljska tradicija. Zato Kopjar Mucak smatra da će opstati oni koji će definirati ciljane skupine.

Zvučna imena

Vlasnik Narodnog radija Juraj Hrvačić, pokrenuvši u studenom prošle godine Totalni FM, mrežu koja se sastoji od osam radijskih postaja (Radio Velika Gorica, đakovački Novi radio, Zagrebački radio, riječki Primorski radio, pulski Radio Giardini, Radio Sisak, varaždinski Radio Aktiv i splitski Radio Riva) zavladao je većim dijelom hrvatskoga radijskog etera. Dobije li koncesiju koju je imala propala Stojedinica, a slovi kao najveći favorit, tržišni udio bit će mu još veći. Međutim, tu ne prestaju ambicije jer, kaže Kopjar Mucak, imaju plan za širenje.

- Neće ga biti teško ostvariti jer se dobar glas daleko čuje. Zasad razmatramo nekoliko ponuda lokalnih radija. Dio našeg tima među prvima će postati osječki Radio Plus zadarski i Radio Centar - kaže.
Osim toga, velika je prednost ako takva mreža može dovesti zvijezde poput Mije Kovačić i Ive Šulentić, no Kopjar Mucak upozorava na to da formula pretvaranja televizijske zvijezde u radijsku ne mora uvijek biti uspješna.
Njezina kolegica Ružica Popović, programska direktorica Narodnog radija, smatra da se danas više nego ikad intenzivirala borba radijskih postaja za zvučna imena, iskreno to obrazlažući da je lakše uzeti brend nego ga stvarati iznova. Međutim, upozorava, zvučna imena samo su šlag na torti i ako nema jasna cilja i dobre strategije, ni ime ne pomaže. Njihove su zvijezde Davor Dretar Drele, Antonija Blaće, Saša Lozar, Dalibor Petko. Međutim, objašnjava da je njihova najveća akvizicija bila promjena imidža u srpnju prošle godine, koja im se isplatila, a uključila je novu produkciju, nov odnos prema glazbi i, što je najvažnije, slušateljima.

Razlog je bio u tome što u jednom trenutku više nitko nije znao što je točno Narodni, što predstavlja i koja bi ga ciljana skupina trebala slušati. Zato se reorganizirao, ali kad je riječ o umrežavanju, Popović upozorava na to da je ono dvosjekli mač; može biti fantastičan odgovor, ali i katastrofalan ako se ne povuku pravi potezi, što može izazvati financijski krah.

Tvornica sadržaja

- Jako je važno procijeniti treba li radijske postaje umrežiti samo financijski, dakle u segmentu oglašavanju, ili programski - ili oboje. A za donošenje takve odluke potrebne su iscrpne analize. Primjerice, ako ih umrežite samo marketinški, treba osigurati da sve sudionice mreže, svaka za sebe, funkcioniraju programski savršeno, što je golem posao. Ako ih pak umrežite programski, trebaju sve biti maksimalno uigrane. Uglavnom, treba imati znanje, strpljenje i dubok džep za takav potez - kaže Popović.

Promjene u shvaćanju radijskog poslovanja dogodile su se, tvrdi programska direktorica Antene Zagreb Katarina Sučić, s njihovim prodorom u eter prije tri i pol godine, kad se ‘dogodio potres na radijskoj sceni’. Gotovo od početka u vrhu je slušanosti. Iako taj projekt nekomu možda djeluje jednostavno, nije tako jer iza svega stoji mnogo uloženog vremena i truda 30-ak ljudi koji od početka rade zajedno. Unatoč poželjnim zvijezdama poput naših sugovornica, Sučić kaže da je biti DJ zahtjevan posao koji traži veliku pripremu prije nego što se upali crvena lampica u studiju. Spominje čak sedam godina potrebnih da bi netko bio dobar DJ, pa se ljudi ‘često iznenade kada dođu k nama i vide kako stvari zapravo funkcioniraju’. Iako su zvijezde poželjne, mišljenje o sve jačoj bitki za njih ne dijeli s kolegicama jer tvrdi da bi radio kao brend trebao biti veći od voditelja.

- Uostalom, tko kaže da bi zvučno ime, primjerice s TV-a, funkcioniralo na radiju? Važni su osobnost, karizma... Na radiju ste ‘goli’, nema slike, šminke, imate jedino svoj glas, riječi, i njima morate dotaknuti slušatelja. Da biste bili dobar DJ, morate obuzdati ego, biti svjesni da iza svake izgovorene riječi stojite svojim imenom i prezimenom - kaže Sučić.

Interes oglašivača

Glavni su Hrvačićevi konkurenti Josip i Drago Majher. Posljednjih nekoliko godina stvaraju carstvo, što je rezultiralo Soundset-mrežom u kojoj je 16 radijskih postaja i koja je počela emitirati u rujnu prošle godine. Signalom pokriva 70 posto Hrvatske i 85 posto stanovništva od 18 do 49 godina. Njihova utrka za slušateljima trebala bi biti vrlo zanimljiva, no barem u Dalmaciji morat će skrenuti pozornost i na Jadransku mrežu, koja za razliku od Total FM-a i Soundset-mreže nije brendirana kao zajednički program.

- To znači da svaki radio i dalje emitira svoj program i minimum zajedničkog programa potrebnog za postojanje mreže. Vrijeme će pokazati koji je mrežni model draži slušateljima - kaže Davor Marić, direktor i glavni urednik Radija Dalmacija, koji je dio Jadranske mreže.

Njegov je radio stvorio mnogo imena kao što su televizijske zvijezde Petar Pereža, Kristina Tešija, Ivo Perkušić i Damira Gregoret. Međutim, kriza je, dodaje, povećala potrebu građana za slušanjem radija kao cjelodnevnog pratitelja i marketinške su agencije to prepoznale. Bit cjenika svake mreže jest više oglasnih sekunda i minuta za manje novca, što odgovara marketinškim agencijama koje oglašivačima više ne zakupljuju pojedinačne kampanje, nego na radijskim postajama ugovaraju godišnje pakete ili uvjete poslovanja.

Na sličnom načelu radi i Hrvatski radio. Zapravo je to najstarija mreža koju čine dva nacionalna radija (Prvi i Drugi program) i osam regionalnih programa (radio Sljeme, Pula, Rijeka, Zadar, Split, Knin, Dubrovnik, Osijek). Hrvatski radio ipak se razlikuje od navedenih komercijalnih mreža jer je on javni radio, što mu pruža prednost u sigurnom financiranju, ali ima i obvezu proizvoditi sadržaje za koje se smatra da bi trebali biti u interesu društva.

Lokalizacija, lokalizacija

- Dokumentarni program, dječji program, radiodrame, religijski, kulturni, obrazovni i znanstveni program, klasična glazba ili prijenosi utakmica Hrvatske nogometne lige samo su neki sadržaji koji se u Hrvatskoj mogu čuti samo na programima Hrvatskog radija. Naš informativni program najvećeg je opsega u radijskom eteru. Istraživanja su potvrdila da ga javnost prepoznaje kao kvalitetan, vjerodostojan i objektivan izvor informacija - kaže Duško Radić, v. d. glavnog urednika Hrvatskog radija.

Iako s takvom koncepcijom Hrvatskom radiju nije najvažnije dovesti zvučno ime, Radić podsjeća na akvizicije u posljednjih godinu dana kao što je dolazak Sonje Šarunić i Miljenka Cvitkovića Minje na Radio Sljeme.
Upravo na temu današnjeg položaja radija Treći program Hrvatskoga radija 10. listopada u zagrebačkom Novinarskom domu održat će međunarodni simpozij. Radić kaže da je umrežavanje jedan od mogućih putova ‘jer se veći organizmi lakše odupiru udarima od manjih’, a šef Radija Dalmacija Marić sugerira da bi se u budućnosti radio morao više koristiti društvenim mrežama kako bi se još više približio oglašivačima i slušateljima.
Radio je skup sport, upozorava programska direktorica Totalnog FM-a, i u takvim okolnosima manje radijske postaje teško mogu odgovoriti na sve zahtjeve suvremenog radija.

- Lokalni radio može zadržati svoju lokalnost i biti lokalniji nego što je ikad bio, s lokalnim vijestima svakih jedan sat, s lokalnim temama o kojima se govori na razini cijele države, s lokalnim voditeljima i novinarima koji svakodnevno sudjeluju u stvaranju zajedničkog programa - tvrdi Kopjar Mucak.
Zaključuje da kolateralnu korist u tome ostvaruje lokalna zajednica jer bez ulaganja dobiva promidžbu na razini države. S druge je strane radijska mreža jaka onoliko koliko su jake njezine karike, tj. lokalne radijske postaje. Što ih je više i što su kvalitetniji ljudi koji na tim radijima rade, to je mreža uspješnija.


Davor Marić,
direktor i gl. urednik Radija Dalmacija:
- Ideja je da svaki radio i dalje emitira svoj program, ali i minimum zajedničkog programa potrebnog za postojanje mreže

Dijana Kopjar Mucak,
programska direktorica Totalnog FM-a:
- Imamo planova za širenje, trenutačno razmatramo nekoliko ponuda za preuzmanje lokalnih radija


Katarina Sučić,
programska direktorica Antene Zagreb:
- Da biste bili dobar DJ, morate obuzdati ego i biti svjesni da iza svake izgovorene riječi stojite svojim imenom i prezimenom


Ružica Popović,
programska direktorica Narodnog radija:
- Danas se više nego ikad vodi intenzivna borba radijskih postaja za zvučna imena jer je lakše uzeti brend nego ga stvarati iznova

Piše  Edis Felić

Povratak