Prijekor umjesto oštrih sudskih kazni

07.10.2011.

Ovog utorka su Hrvatsko novinarsko društvo, udruge medijskih poslodavaca, Nova TV i RTL Televizija te Ministarstvo kulture, Zaklada Konrad Adenauer, Agencija za elektroničke medije i Hrvatska gospodarska komora potpisali pismo namjere o osnivanju Hrvatskog vijeća za medije, samoregulatornog tijela čiji je osnovni cilj promicanje novinarske etike i profesionalizma. Očekuje se i da će netko od članova nove Uprave HRT-a potpisati taj dokument sljedećih dana.
    Prvo i posve logično pitanje je: čemu još jedno novo etičko tijelo uz postojeće Novinarsko vijeće časti HND-a i uz regulatorno Vijeće za elektroničke medije?
    Vijeće za elektroničke medije ima svoje široke ovlasti temeljene na Zakonu o elektroničkim medijima i može novčano kažnjavati prekršitelje. Ono dodjeljuje koncesije za emitiranje pa ih isto tako, u vrlo ekstremnim slučajevima, može i oduzeti.
   
Odgovornost urednika

Novinarsko vijeće časti HND-a radi po istoj logici po kojoj bi trebalo raditi i Hrvatsko vijeće za medije, a to znači da pokušava konflikte i pritužbe rješavati tako da dijeli različite vrste opomena i stegovnih mjera, konkretno – opomenu, težu opomenu, a naposlijetku, moguće je i isključenje iz HND-a. Opominjanje, javna prozivka – to bi trebao biti i glavni način rada novog etičkog tijela.
    Osnivanjem tijela u kojem će osim novinarskih predstavnika biti i predstavnici nakladnika, nakladnici će biti najizravnije uključeni u razrješavanja profesionalnih, etičkih dilema. Znamo da često nisu sami novinari ili samo novinari krivi za kršenje profesionalnih načela. Na to ih, nažalost, navode i urednici pomamom za senzacionalizmom ili kakvim sličnim komercijalnim motivom. Svi znamo da novinari ne kroje uređivačke politike i ne moraju sami biti krivi za prekšaj, vrijeđanje, klevetanje i onda kad takav prilog potpisuju. Nitko, pa ni urednik ne može ih natjerati da tako čine. Kodeks časti hrvatskih novinara, ali i Zakon o medijima ih štiti kad zbog vlastite savjesti odbiju neki novinarski zadatak koji im je urednik naložio. Ali, znamo da je stvarnost drukčija. Neki novinari popuste i ne koriste se svojim profesionalnim pravom da ne odrade neki zadatak, nego popuste iz karijerističkih pobuda i pritisaka. Zato vidimo kako se rađaju neke novinarske zvijezde vrlo naglo, ali su kratkog sjaja i trajanja. Uvijek je tako bilo, danas možda ipak više nego prije.
    Zbog prisustva i ljudi koje nakladnici delegiraju, ovo bi vijeće trebalo imati veći utjecaj u javnosti nego što ga ima Novinarsko vijeće časti koje će unutar HND-a (barem zasad) raditi kao i dosad i koje je proteklih godina visoko profesionalno ocjenjivala novinarske priloge.

Samoregulacija novinara i predstavnika eminentnih nakladnika u Vijeću je i odgovor na zakonske pokušaje da se strože sankcionira kleveta i uvreda u novom Kaznenom zakonu koji je u izradi. To je svojevrsni odgovor na želju zakonodavca da pooštri kazne. Sada se slučajno vremenski podudaraju ta dva događaja, ali ako se pojača samoregulacija, sudovi će sigurno imati manje posla.
   
Prijetnja zatvorom

Najprije je stručna radna grupa Ministarstva pravosuđa predlagala i jednogodišnju zatvorsku kaznu za najteže slučajeve klevete. Zatvorska kazna za klevetu napuštena je još 2006. godine. Na brojne kritike i reagiranja i HND-a, međunarodnih novinarskih organizacija te udruga medijskih poslodavaca na tu mogućnost ponovnog uvođenja zatvora, posljednji prijedlog nalaže ozbiljno povećanje novčanih kazni navodnim klevetnicima.
    Svakako je bolje da novinari i nakladnici pokušaju sami uvesti nešto više reda u medijskom prostoru.
    Novinarska etika je temeljna za svaki novinarski posao. Dostojanstvo javne riječi korenspondira sa slobodom medija, utoliko što sloboda medija može i smije biti ograničena jedino etičkim i profesionalnim načelima novinarskog posla.
    U radnim materijalima HVM-a predviđene su – kao i u Novinarskom vijeću časti – tri vrste sankcija. Za blaža narušavanja Publicističkih načela (to je zapravo Kodeks) Vijeće daje internu opomenu novinaru, uredniku i mediju. Ako je povreda teža, onda HVM odlučuje o objavi sankcije u istom mediju, na istom prostoru na kojem je povreda učinjena. A za najteža kršenja Publicističkih načela – odluka Vijeća uvrštava se u posebnu knjigu tog Vijeća i svi mediji koji su uključeni u HVM obvezni su je objaviti.
   
Rast prodaje

Kako je zamišljeno u temeljnim dokumentima – Statutu, Poslovniku o radu i Publicističkim načelima, u Vijeću za medije bilo bi osam novinara koje u njega imenuje HND te osan predstavnika nakladnika pisanih i elektronskih medija. Dvoje iz Udruge novinskih izdavača pri HUP-u (tu su sve glavne novinske kuće), te po jedan iz Hrvatske udruge radija i novina, Nacionalne udruge televizija, HRT-a, Nove TV, RTL televizije i udruge internetskih portala.
    Sljedeći je korak registriranje udruge građana kao pravne osobe koja osniva Hrvatsko vijeće za medije, zatim osnutak tog Vijeća i početak rada.
    Posljednji ukupni podaci o nakladama dnevnih novina pokazuju čak zamjetan prosječni rast od početka ove godine. To bi moglo značiti da poslije tri godine krize, hrvatsko novinstvo diže glavu. Prije svih, zbog tiska se osniva ovo vijeće jer elektronički mediji imaju već nadzor regulatornog tijela. Televizije čiji je javni utjecaj jači imaju strožu regulativu u medijskom zakonodavstvu u cijeloj Europi, tisak je svugdje slobodniji, uz manje ograničavajućih pravila. Ali se zato i o njemu treba razgovarati i kritizirati ga da postane bolji.


OVLASTI VIJEĆA
   
    Konačni dokumenti o radu HVM-a trebaju biti usvojeni na osnivačkoj skupštini, no kako je zamišljeno, ovlasti Vijeća ne bi bile samo odluke o etičkim prekršajima na osnovi pritužbi. Vijeće bi pretresalo i opće trendove u medijskoj industriji i novinarstvu pa bi se zalagalo za neometan pristup informacijama, ukazivalo bi na narušavanja i kršenja publicističkih načela i suprotstavljalo se tendencijama koje bi mogle ugroziti slobodu informacije i slobodno formiranje mišljenja građana. Isto tako, Vijeće bi brinulo i o unaprjeđivanju, usklađivanju i primjeni medijskog zakonodavstva.
    Što se pritužbi na rad novinara i medija tiče, postupak može pokrenuti bilo koji član samog HVM-a po vlastitom nahođenju. Isto tako, to može učiniti bilo koja fizička ili pravna osoba koja smatra da je oštećena, ali isto tako i bilo tko drugi koji nije izravno oštećen ali smatra da su nekih novinarskim prilogom povrijeđena Publicistička načela.
   
PLAN FINANCIRANJA PROJEKTA
   
    Oko financiranja rada HVM-a nije još sve dogovoreno. Projekt bi prema planu godišnje koštao između 230 i 280 tisuća kuna, sigurni financijeri bili bi Agencija za elektroničke medije, Udruga novinskih izdavača i HND kroz usluge prije svega osiguranja prostora u Novinarskom domu. Agencija za elektroničke medije zbog toga što elektronički mediji prema Zakonu izdvajaju godišnje pola posto svojih prihoda za plaćanje rada Agencije za elektroničke medije, dakle time i regulatornog Vijeća za elektroničke medije.
    Profesionalno bi na radu u HVM-u bila angažirana jedna osoba (vjerojatno s pola radnog vremena), a rad onih koji bi postali članovi tog etičkog tijela bio bi volonterski.

Zdenko Duka

Povratak