OPASNE PORUKE IZBORNO ZAKONODAVSTVO TRAŽI DA SE IZBORNA ŠUTNJA POŠTUJE I NA DRUŠTVENIM MREŽAMA

01.12.2011.

Tišina u virtualnom svijetu
 
Po DIP-u kandidatima i strankama bilo bi najmudrije da se od petka 2. u ponoć, pa do 19 sati u nedjelju 4. prosinca, isključe sa Facebooka, Twittera, Flickera ili YouTubea

Tihomir PONOŠ
 
Kandidati na ovim izborima, kao ni stranke, koalicije i nezavisne liste, koje imaju primjerice svoj Facebook profil, morat će se suzdržati od stavljanja statusa u vrijeme izborne šutnje. Naime, Državno izborno povjerenstvo obavijestilo je priopćenjem kandidate i političke stranke da »cijeni da su izbornu šutnju dužni poštivati« na društvenim mrežama poput Facebooka, Twittera, Flickera ili YouTubea. DIP izrijekom navodi, pozivaju se na zakonske propise o zabrani izborne promidžbe u vrijeme izborne šutnje, da nije dopušteno u to doba postavljati nove promidžbene sadržaje poput statusa, video clipova, slika ili komentara, a koji se izravno objavljuju na naslovnicama kao novosti, na privatnim stranicama povezanih privatnih korisnika ili o tome dostavljaju obavijesti na njihove privatne e-mail adrese. Tako je kandidatima i političkim strankama najmudrije da se od petka 2. prosinca u ponoć, pa do 19 sati u nedjelju 4. prosinca, isključe iz svojih virtualnih društvenih mreža i u virtualnom svijetu oglase tišinu jer bi u suprotnom mogli biti prozvani da u samom finišu izborne kampanje igraju nefer.
   

Kandidate isključiti

O izbornoj šutnji, odnosno njenom kršenju, vjerojatno će u same izborne dane biti dosta riječi. Na temelju dosadašnjih iskustava logično je pretpostaviti da će DIP dobiti veći broj pritužbi zbog kršenja izborne šutnje ili zbog toga što netko misli da netko drugi krši izbornu šutnju. Ta je odredba, u provedbi, prilično nelogična i bjelodano je da ju ubuduće treba ili doraditi ili jednostavno ukinuti. Njena paradoksalnost vidi se i iz nedavnog priopćenja DIP-a medijskim portalima kojim ih upozorava da za vrijeme izborne šutnje moraju maknuti svu izbornu promidžbu kao što su reklame, linkovi i banneri koji vode na internetske stranice kandidata. Istodobno, izborna promidžba, odnosno reklame, će ostati prisutni na ulicama gradova. Jasno je, naime, da plakati neće biti maknuti, a jasno je i da će vlasnici plakatnih mjesta i vrijeme izborne šutnje zaračunati u cijenu držanja plakata. Sve to može zvučati besmisleno, postojeću odredbu o izbornoj šutnji mogu besmislenom smatrati i članovi DIP-a, ali dok je ona ovakva kakva jest tom tijelu nema druge nego ju poštivati i provoditi kakva jest.
   

Cjelovita reforma

Izvršni direktor GONG-a Dragan Zelić smatra da pitanje izborne šutnje treba regulirati u sklopu cjelovite reforme izbornog zakonodavstva.
    – Treba ju urediti jer je postojeća odredba tehnološki zastarjela, ne uvažava nove moderne medije, kazao je Zelić.
    No, on se protivi ukidanju izborne šutnje i smatra da nju treba sačuvati barem na izborni dan, posebno na lokalnim izborima kad su stranačke aktivnosti na terenu jake.
    – U slučaju da se ukine izborna šutnja, na izborni dan može se očekivati poplava stranačkih aktivista na kućnim vratima, a u manjim sredinama mogu se očekivati i pritisci i ucjene, smatra Zelić. Slična aktivnost moguća je i na ovim parlamentarnim izborima jer su, navodi Zelić, stranački članovi biračkih odbora dobili naputak da bilježe tko je izašao na izbore vjerojatno zato da bi poslijepodne stranački aktivisti mogli po kućama nagovarati one koji nisu izašli na izbore da to učine. O tome se priopćenjem u četvrtak oglasio i DIP i pozvao sve stranačke članove biračkih odbora da se suzdrže od bilo kakvih radnji koje ne spadaju u djelokrug biračkih odbora.
   

Paradoksalno

Izborna šutnja nije jedina pomalo čudna odredba koja postoji u domaćem izbornom zakonodavstvu. Zvuči paradoksalno, ali je istinito da na birališta mogu izaći zatvorenici, ali ne mogu osobe u stacionarima, bolnicama i staračkim domovima. Činjenica jest da je organizirati glasovanje svih koji su u bolnicama praktično nemoguće, ali za bolesnike na dugotrajnom liječenju to je vjerojatno ipak moguće.
    Nema logike ni u tome da stranački ljudi ove izbore ne mogu promatrati, a mogu promatrati lokalne i predsjedničke izbore. Zbog toga je za prošle izbore SDP organizirao vlastitu udrugu Electa koja je zapravo u njihovo ime promatrala izbore. Logike nema ni u sastavu biračkih odbora. Na parlamentarnim i lokalnim izborima članovi biračkih odbora su i stranački ljudi, ali na predsjedničkim izborima takvih ljudi u biračkim odborima ne smije biti. Dakle, na lokalnim i parlamentarnim izborima stranke mogu kandidirati za funkcije svoje ljude i u biračkim odborima imati svoje članove, a za predsjednika Republike mogu kandidirati svoga člana, ali njihovi članovi ne smiju biti u biračkim odborima.

Moguće i nemoguće

Nitko ne zna zašto, ali na parlamentarnim izborima moguće je, i nije neuobičajeno, kandidirati se u izbornoj jedinici u kojoj se nema prebivalište. Nije samo pitanje koliko takva osoba pozna stanje u izbornoj jedinici u kojoj se kandidira, nego i koga će takav kandidat, bude li izabran doista predstavljati – one koji su ga izabrali, a s kojima zapravo nema nikakve veze, ili one koji ga nisu izabrali, ali u čijoj sredini živi.

Tipografski mediji u prednosti

Potpuno je neuređeno i vrijeme pretkampanje. U njoj su tipografski mediji u prednosti pred elektroničkim. Naime, stranke mogu oglase objavljivati u novinama i časopisima, oni od toga ostvarivati prihod, ali oglas ne smiju objaviti na televiziji.

500 potpisa

Nezavisna lista koja se želi kandidirati na parlamentarnim izborima mora u izbornoj jedinici prikupiti 500 potpisa. Isti broj potpisa mora prikupiti i osoba koja se u općini ili gradu s 10.000 do 35.000 stanovnika želi kandidirati za načelnika, odnosno gradonačelnika. Inače, u izbornoj jedinici u prosjeku ima oko 400.000 birača. Popisu nelogičnosti, da se ne upotrijebi neka manje neutralna imenica, tu nije kraj, a to su sve, valjda, valjani razlozi za to da se izborno zakonodavstvo već jednom sredi i ujednači.

Piše: Tihomir Ponoš

Povratak