hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva "Iz medija"

Milanović smjenjuje vodstvo HRT-a

27.12.2011.

Nova lijevo-liberalna vlada namjerava u iduća tri mjeseca omogućiti promjene aktualnog vodstva Hrvatske radio-televizije. Premda je situacija na HTV-u još početkom prosinca spadala među sekundarne probleme za vladu Zorana Milanovića, posljednji skandali – prijetnja otkazom voditelju Dnevnika Zoranu Šprajcu, promaknuće Damira Novinića i katastrofalna i uređivačka i kadrovska politika – doslovno su izazvali bijes novih vlasti.

Zato je pred novu ministricu kultre Andreu Zlatar kao jedan od primarnih zadataka postavljeno donošenje novog Zakona o HRT-u, koji treba donijeti u idućih stotinjak dana, što znači da će Hrvatska radio-televizija novo vodstvo dobiti najkasnije do lipnja. Novo vodstvo podrazumijeva, kako smjenu tročlane Uprave koju predvodi Josip Popovac, tako i postavljanje novog i kompetentnijeg Programskog vijeća, što treba dovesti i do imenovanja nove uredničke ekipe na Prisavlju.
Vladin projekt demontiranja aktualne upravno-uredničke ekipe trebao bi zaustaviti višemjesečne unutarnje sukobe koji prijete anarhijom, a već su izazvali golemu štetu i pad rejtinga javne televizije. Svi ovi problemi traju već jako dugo, ali tek je najnoviji skandal s Šprajcovom suspenzijom, pokazao da su na HTV-u neophodne radikalne mjere,  što znači i dolazak novog vodstva, koje mora normalizirati situaciju.

Kakvo mišljenje vlada o HTV-u potvrdio je u razgovoru za Nacional edan od najbližih Milanovićevih suradnika. Pričali smo na Badnjak, i iz njegovih riječi bilo je očito kako Kukuriku koalicija po ovom pitanju namjerava energično djelovati.
“Hrvatska televizija predstavlja leglo korupcije, i to je javna stvar. Samo od gledateljskih pristojbi godišnje uzmu 1,2 milijarde kuna,a da nikome nizašto ne odgovaraju, i tako više neće ići. Najkasnije za tri meseca donijeti ćemo nove zakone koji će osgrati promjene na HTV-u, a to znači dvođenje novog vodstva i Programskog vijeća koji će osigurati pošteno upravljanje, a u profesionalnom smislu, kvalitetno novinarstvo”,najavio je izvor Nacionala.
Malo opreznija je Andrea Zlatar koja je u razgovoru za Nacional objasnila kako je očigledno da HRT pati od organizacijskih problema, kao i da treba preispitati u kojoj mjeri ispunjava javne potrebe. Po njoj, vrlo brzo treba organizirati javnu raspravo o strategiji HRT-a, ki oda započeti sa izmjenama zakona.
Ironično, ali upravo su posljednji osvetnički postupci Uprave i Programskog vijeća, natjerali Milanovićevu vladu da započne pripreme za ubrzane promjene na Hrvatsko radio-televiziji. Jer kada se pogleda program koji je nova vlada plasrala na internet, unutra nema niti riječi o novom Zakonu o HRT-u, a kamoli smjenama sadašnjeg televizijskog vodstva. HTV se spominje tek ovlaš, i niti jedanput vezano za upravljane. Sve je uopćeno i benigno: “HRT kao javna ustanova mora ponovno postati strateški partner hrvatskom filmu, istinski koproducent koji će sa svojim stručnjacima, tehnikom i novcem od pristojbe obogatiti hrvatsku filmsku produkciju”.

U nastavku se navodi kako vlada “slobodu medija shvaćamo kao pravo novinara da propituje, analizira i komentira sva zbivanja u interesu javnosti…shvaćamo je i kao pravo urednika i novinara da budu oslobođeni političkih pritisaka, ali i pritisaka nakladnika koje žudnja za zaradom tjera u tabloidno novinarstvo lišeno svake odgovornosti. Sloboda bez odgovornosti vodi u tiraniju, kako u politici tako i u medijima, čija je moć u suvremenim društvima često veća od moći političkih elita”.
I, konačno, najavljeno je kako će se vlada založiti za osnivanje redakcija za manjine na Hrvatskoj televiziji i Hrvatskom radiju, i to je sve vezano za Radio-televiziju.

Sve u svemu, kada su stratezi Kukuriku koalcije pisali program svoje vlade, nisu se ameravali baviti HRT-om. Naravno da nisu bili niti potpuno ravnodušni. Primjerice, Zoran Milanović je u prošlosti razgovarao s Mirjanom Rakić, renomiranom vanjskopolitičkom novinarkom, koju je želio vidjeti na položaju Glavne urednice HTV-a. Milanović je, također, prilikom nedavnog izbora za Glavnog urednika favorizirao Gorana Rotima, no članovi Programskog vijeća odlučili su se za Brunu Kovačevića, sportskog novinara, najblaže rečeno, vrlo diskutabilnih uredničkih sposobnosti.
I onda je sve puknulo. Zoran Šprajc je na dan pada Vukovara pustio snimku iz koje se vidjelo kako je Franjo Tuđman ravnodušno promatrao agoniju ovog grada-heroja. Za ovdašnje desničare stavljanje Tuđmana u bilo kakav negativni kontekst je blasfemično, i Šprajca je napalo Programsko vijeće, a kada je on odgovorio u Dnevnik (i tako ga, realno, privatizirao), umiješao se i Kovačević. Zapravo umiješala su se dvojca, a to su Dražen Miočić v.d. urednik Informativnog programa HTV-a i Bruno Kvačević glavni urednik HTV-a zatražili su da se Šprajcu izrekne mjera upozorenja zbog povrede radne obveze i zlouporabe medijskog prostora. Nakon toga mu je Josip Popovac, predsjednik uprave HRT-a izrekao opomenu pred otkaz, dok je Miočić odlučio da Šprajc neće raditi Dnevnik.

Šprajcova suspenzija izazvala je pravu lavinu reakcija. Programsko vijeće napustio je pisac Ante Tomić, reagirale su nevladine organizacije i pojedine javne osobe, a onda je najteža optužba došla od novinara HTV-a. Oni su u javnom pismu Upravu i Programsko vijeće opužili za uništavane nacionalne televizije:
“Poslovno i programsko vodstvo mora odgovarati za učestalo zaobilaženje ili kršenje brojnih zakona i europskih standarda medijskih sloboda. Mora odgovarati zato što HRT polako, ali sigurno pretvara u nešto potpuno suprotno nacionalnom, javnom medijskom servisu koji i postoji isključivo zato da bi građankama i građanima bio ključni izvor informiranja i educiranja, a tek potom izvor zabave”, između ostalog se nalazi u novinarskom apelu.
Sve u svemu, ima i više nego dovoljno razloga za promjenu vladine politike i odluku da se raščisti rašomon na Hrvatskoj radio-televiziji. Tek treba vidjeti kojim tempom će se provesti ove mjere, ali sve razgovori s osobama iz vrha vlade ukazuju kako HTV očekuju značajne promjene.

Uostalom HTV je u kaosu već duže od dvije godine, otkako je potkraj 2009. Vanja Sutlić podnio ostavku na položaj Glavnog ravnatelja Hrvatske radio-televizije. U stvari, i Sutlić je bio ekstremno nekompetentan za tako važnu funkciju, ali kada je odstupio, potvrdilo se da od svakog zla ima nešto još gore. U vrlo kratkom roku HTV-om je zavladala ekipa koju je predvodio Siniša Grgić, tadašnji član Programskog vijeća protiv koga je, zbog sumnjivih financijskih transakcia u projektu „Otok znanja“ na Koločepu 2010. pokrenuta istraga. Županijsko državno odvjetništvo u Dubrovniku podnijelo je u proljeće 2010.istražni zahtjev protive Grgića, Davora Lauca i Mare Musladin i francuskog državljanina Guya Maranzana, zbog postojanja osnovane sumnje da su počinili kazneno djelo zloporabe položaja i ovlasti, odnosno ukrali 4,387.770,00 kuna.
U kolovozu 2010. Grgić je napokon podnio ostavku zbog postupka koji se vodi protiv njega u slučaju propalog projekta Otoka znanja. Ali u to vrijeme on više nije bio važan. Do tada je njegova ekipa već osvojila Hrvatsku televiziju – i još uvijek ju drži u svojim rukama.

Grgićevu ekipu sačinjavali su Josip Popovac, Mislav Stipić i Damir Novinić, koji su – bez ikakvih relevantnih referenci u karijerama - zauzeli najvažnije televizijske položaje.

Sve je počelo kada je tadašnji ravnatelj HTV-a Blago Markota 1. prosinca 2008. zaposlio Mislava Stipića, koji je postao glavni tajnik Hrvatske televizije, a paralelno je Damir Novinić imenovan je pomoćnikom ravnatelja HTV-a. U to vrijeme obojica su bili dugogodišnji suradnici Siniše Grgića. Između ostalog, Mislav Stipić je, kao glavni tajnik udruga Europski dom Zagreb i Europski pokret Hrvatska, početkom srpnja 2007. Saboru predložio Grgića za člana Programskog vijeća HRT-a. Grgić je ušao u Programsko vijeće i tako je zaživjela hobotnica koja sada drži najvažniji medij u Hrvatskoj.
U prvo vrijeme, Novinić i Stipić su imali političko zaleđe zbog članstva u HSLS-u, ali posljednjih godina, obojica su se odmakli od ove marginalne stranke, koja više nije u stanju pomoći ni sebi, a kamoli drugima. Paralelno je donesen novi Zakon o HRT-u, koji je stupio na snagu prošle godine u prosincu, a prema kojem je HRT dobio Upravu koja ima dva člana i predsjednika. Za predsjednika Uprave početkom srpnja dvotrećinskom većinom glasova izabran je dotadašnji privremeni glavni ravnatelj HRT-a Josip Popovac. Popovac je potom počeo snažno lobirati kod članova programskog vijeća i Nadzornog odbora HRT-a, i naposljetku je uspio u Upravu dovesti ljude od povjerenja, Marka Ugarkovića i Zorana Mihajlovića. Tako je HRT kao najvažniji, ali i financijski daleko najjači medij u državi, dobio tročlanu Upravu u kojoj sjede osobe koje su potpunno anonimne i za čije profesionalne i stručne uspjehe nitko nije čuo.

Ako ništa, barem postoji sinergija u tom vodstvu i dovoljno je pogledati što je prije dva tjedna napravila Uprava na čelu s Popovcem. Tada je za Ravnatelja HTV-a izabran Novinić, koji je na toj funkciji zamijenio Stipića, a u isto vrijeme, sve je vodio Popovac. Novinić je zauzeo najvažniju operativnu funkciju na Prisavlju, dok se za Stipića priprema položaj šefa pravno-financijske službe.

To je ono što se događalo iza kulisa,a istovremeno je među urednicima i novinarima započeo otvoreni rat u kojem nitko nikoga ne sluša. Iako u formalnom smislu na Hrvatskoj televiziji postoji hijerarhia, nitko ju ne poštuje, i onda se može desiti da za glavnog urednika bude izabran Kovačević, iako rijetki vjeruju u njegove uredničke kompetencie. U stvarnosti, problem je višedimenzionalan i nije ga moguće svesti naposljednji sukob Kovačević-Šprajc jer na HRT-u ništa ne funkcionira; od Programskog vijeća preko Uprave pa do Ravnatelja  urednika. Prisavlje možda ne treba razrušiti, ali ga se mora razmontirati i iznova sastaviti.

Po svemu sudeći, to će se i desiti do ljeta 2012. godine.

Robert Bajruši

Povratak

AKTUALNO