'Katastrofa u Hini? Ne želim razgovarati na temelju dojmova'

18.01.2012.

Dnevno.hr

Da je situacija u HRT-u loša i programski i administrativno, priča se već dulje vrijeme. No osim što se pozabavila stanjem na nacionalnoj javnoj televiziji, nova ministrica kulture Andrea Zlatar-Violić osvrnula se i na Vjesnik i Hinu, dvije javne medijske kuće u kojima su prilike također - katastrofalne.

- Ja se ne mogu boriti protiv toga. Vi imate dojam, recite mi bar od koga je, što, kad... Možda ministrica ima informacije na temelju kojih je došla do zaključka da je u Hini katastrofa - rekla nam je Smiljanka Škugor-Hrnčević, ravnateljica Hrvatske izvještajne novinske agencije.

Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva, tvrdi pak da je Hina u financijskim problemima otkad su joj pretplatu otkazala dva najveća korisnika, izdavači Styria i EPH.

- Prva stvar su financijski problemi, a osim obaveznog financiranja, Hina je izgubila dva najveća pretplatnika, Styriju i EPH. Nije sve na budžetu, a ono što bi trebali zaraditi, zarađuju od ovih nekoliko većih pretplata, ali to nije dosta - smatra Duka.

Škugor-Hrnčević odbacuje takvo mišljenje, govoreći da se Hina ne može, jer je riječ o javnoj novinskoj agenciji kojoj treba i dodatna provjera svake informacije, niti želi natjecati s privatnim sektorom. A tu je i kriza, pravi razlog zbog kojeg pretplatnici otkazuju, a ne zbog kvalitete agencije.

Nije stvar u kvaliteti, već u novcu

- U eri krize, netko tko je u krizi će lakše naći negdje Hininu vijest i preraditi je. Nisu oni otkazali Hinu zato što je loša, nego zato što su u krizi i nemaju novca. Uostalom, malo je drukčije u javnom sektoru, a u Hini je prosječna plaća 7000 kuna. A i tu su ljudi, recimo, malo inertniji, opušteniji. A to da je teško, svima nam je teško, tehnička dostignuća su takva da se Hina mora mijenjati. Mi moramo shvatiti da Hinu plaćaju porezni obveznici i ljudi moraju shvatiti da je Hina jako bitna građanima - kaže ravnateljica Škugor-Hrnčević.

No to nije sve što, prema Duki, čini stanje u Hini 'katastrofalnim'. Kao i kod većine javnih servisa, i tu je navodno postojao politički diktat iza upravljačkog kadra.

- Što se tiče profesionalnosti Hine, i o tome bi se moglo raspravljati. To je politički vođen posao i bivša vladajuća stranka je imala jaku riječ u uređivačkoj politici. I Hina je javna ustanova, u svakom slučaju, a Zakon o Hini je napisan još 2001. godine i trebalo bi ga mijenjati, ali to opet neće rješiti praktični problem - govori Duka.

S druge strane, ravnateljica Hine odgovara da bi u HND-u mogla postojati neka politička pozadina, te kratko zaključuje:

- Nećemo na temelju dojmova razgovarati.

Vjesnik kao bilten HDZ-a

Što se tiče Vjesnika, kontaktirali smo Brunu Lopandića, glavnog urednika. Upitali smo ga za mišljenje o ministričinom prozivanju tiskovine, no objasnio nam je da bi se suzdržao od komentiranja. Ipak, mišljenje o 'katastrofi' u Vjesniku podijelio je s nama Duka.

- Vjesnik, to su stari problemi, to su oni veliki iznosi koje netko treba platiti. Puno je ljudi otišlo iz Vjesnika, ali pokazalo se da to opet nije dosta da se pokriju troškovi. Znam da redakcija pokušava napraviti neke programe, o tome bi se trebalo uskoro raspraviti. Mislim, o sudbini Vjesnika se već priča deset godina. Sad ne postoje šanse da dobije neki veliki novac, a i da će tu biti nekog javno-privatnog partnerstva, teško... I u Vjesniku je, naravno, bilo politike, ali to se nekako u zadnjih godinu i pol dana poboljšava. Inače je bio čisti bilten bivše vladajuće stranke, odnosno vođa, znači Kosor i Sanadera - zaključio je predsjednik HND-a.

U međuvremenu, o Vjesniku je raspravio i vrh Vlade te su se ministri našli podijeljenima. Ministrica kulture, zajedno s potpredsjednikom Vlade Nevenom Mimicom, zalaže se za donošenje Zakona o Vjesniku, po kojem bi se novine definiralo kao javno glasilo. S time se navodno slaže i premijer Milanović, kako je javio Nacional.

Ekonomisti vladajuće koalicije, Radimir Čačić i Slavko Linić, s druge strane, odmaknuli bi Vjesnik od proračuna i tranzicijom uveli kuću u profesionalne i samoodržive novine, ne želeći nastavak s politikom 'biltena'. Kako se Vjesnik samo privremeno financira još nešto manje od tri mjeseca, do kraja tog roka bi trebala pasti odluka o njegovoj sudbini.

Povratak