Brojke neizlječiva novinarska boljka

18.01.2012.

Vrijeme novinarima nameće teme zbog kojih treba kopati po analizama i statistikama pa je zadnji čas da oni, većinom humanisti, steknu nova znanja

Novinari boluju od nekih bolesti koje je unatoč trudu da se nađe pravi lijek, čini se, teško iskorijeniti. Jedna je bolest posebno otporna na sve lijekove – nesnalaženje s brojkama.
Svakodnevno čitatelji pronalaze pogrešne brojčane podatke na Večernjakovim stranicama:
Primjer 1.: “Smetaju mi veliki brojevi, ovaj put na zadnjoj stranici Večernjaka jedan člančić o popularnoj igri ‘Angry Birds’. Piše kako ljubitelji te igre mjesečno provedu s njima 1825 milijarda sati. Prvo, trebalo je pisati milijardi sati. A drugo, krenuo sam računati jer mi je to izgledalo previše. Jednostavno sam uzeo da jedan mjesec ima 720 sati, pa sam lijepo podijelio 1825 milijardi sati sa 720 i dobio oko dvije i pol milijarde. Toliko bi ljudi trebalo igrati tu igru, dan i noć, mjesec dana, da se postigne spomenuti iznos. Onda sam malo pošao na web i vidio da se tamo motaju različiti brojevi, čak i ovaj iz članka! Ali, mislim da i za najmanji napis treba provjeriti brojke i posebno biti skeptičan kada je riječ o velikim brojevima.”
Primjer 2.: “Tri četvrtine ljudi na svijetu reže troškove barem na jednom području” naslov je informacije ilustrirane grafikom. A na grafici piše da 84 posto ljudi reže troškove, a 26 posto ne reže. Niti je 84 posto tri četvrtine, a zbrojeni postoci (84 i 26) daju rezultat od 110 posto!
Primjer 3.: Pišući o prvom Vladinom izvješću o ispunjavanju mjerila za Poglavlje 23 napisali smo da je od 84.802 neriješena građanska predmeta riješeno 1422, odnosno 16,8 posto. Postotak ne odgovara broju riješenih predmeta, kojih je zapravo 14.247.
Primjer 4.: Nije birao riječi čitatelj koji je prigovorio pogreške u članku od 8. siječnja u kojem je obrađena najava potpredsjednika Vlade Čačića da će se uvesti krizni menadžment u javne tvrtke gubitaše. Istina, sutradan je objavljena isprika u kojoj je rečeno da su “nenamjerno” Luka Rijeka, Janaf, Zračna luka Zagreb, Croatia osiguranje, Hrvatska lutrija, Narodne novine, Odašiljači i veze, Plinacro i Jadrolinija proglašeni gubitašima, a pravi gubitaši Đuro Đaković, Jadroplov, Imunološki zavod, Croatia banka i Autocesta Rijeka-Zagreb u Večernjakovoj su tablici u plusu.
Kad se u prikazu poslovanja 30 tvrtki pogriješi kod njih 14, onda je to značajna pogreška, ne samo u postavljanju znaka + ili - nego zbog poruka koje stoji iza tih znakova. Zbog toga treba razumjeti oštru reakciju čitatelja, koji vjerojatno i radi u nekoj od tvrtki koja je u plusu, a prikazana je kao gubitaš. Vidio je i ispriku, ali je nedovoljna. Trebalo je, kaže, ponoviti cijelu tablicu s točnim podacima. S obzirom na broj pogrešaka – trebalo je.
Ni većinom humanističko obrazovanje novinara ne može biti opravdanje za pogreške iz naših primjera, jer je riječ o gradivu prvih razreda osnovne škole ili čistom šlamperaju. No, ti isti humanisti moraju postati svjesni da im vrijeme sve više nameće teme koje traže kopanja po statistikama i da trebaju uložiti dodatni trud u svladavanje kojekakvih baza podataka i analiza.
Za početak barem uključiti logičko razmišljanje.

Ružica Cigler

Povratak