PEN centar: HRT nije javna, nego državna televizija

07.03.2012.

Nakon “Apela za uspostavu vjerodostojnosti javne funkcije HRT-a”, organizirana je i druga rasprava u organizaciji PEN Centra “O javnom, državnom i privatnom u medijima”. Apel je u siječnju ove godine potpisalo tridesetak nevladinih udruga, a upućen je  Hrvatskoj Vladi i Saboru s konstatacijom da se reforma Hrvatske radiotelevizije iz državnog u javni medij pokazala neuspješnom.

Prema Nenadu Staziću, SDP-ovom saborskom zastupniku, javni medij je onaj koji je financiran i kontroliran od strane javnosti. Upravo je to razlika državnog i javnog, zaključuje i dodaje, “HRT to danas nije”. Što se pak Programskog vijeća na HRT-u tiče, ono je najbolje bilo kad su u njemu sjedili  saborski zastupnici, smatra Stazić. “Oni su nekome morali odgovarati, dok ovi danas nikome ne odgovaraju”, istaknuo je.

“Kad govorimo o privatnom u medijima, najveći je problem vlasništava koji se ne može zakonski riješiti”, istaknuo je Zdenko Duka, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva (HND). Razlog leži u činjenica da je u Hrvatskoj većini vlasnika medij drugi odnosno, sporedni posao što se u konačnici odražava na sam posao te na rad novinara, objasnio je. Kod medija u stranom vlasništvu situacija je ipak nešto drugačija, jer stranci ipak odgovornije upravljaju kapitalom. Međutim postoje indicije da strani vlasnici glavnih medijskih kuća su u izlasku iz Hrvatske jer profita tu više nema, rekao je Duka.

Cilj državnih medija mora biti, zaključio je predsjednik HND-a, da postanu javni. “U demokratskom društvu nema potrebe za državnim medijima”, istaknuo je.

Hrvoje Hribar, ravnatelj Hrvatskog autovizualnog centra na raspravi je pak govorio o stanju kaosa, ili pobrkanosti na Hrvatskoj javnoj televiziji HRT-u. Po njemu, osim što je došlo do zbrke u prvom i drugom programskom kanalu, koji su istovjetni, u organizaciji dvostruke proizvodnje, ingerencijama i kriterijima, još su pobrkane i metode upravljanja javnom ustanovom i javnom organizacijom. Međutim, u nekim stvarima na HRT-u je ipak postignuta revolucija. “To je model u kojem je središnji klijent, središnja oglasivačka korporacija”, rekao je te dodao “javna sredstva slijevaju se  u  džep oglasivača”. Jedini način na koji bi se takva situacija mogla riješiti je unutar takozvanog “kruga povjerenja” u kojem bi svatko, od javnosti do zastupnika u Hrvatskom saboru, mogao jasno reći što hoće, zaključio je Hribar.

Javna televizija nikad nije posala javna već je državna, zaključak je pak Zrinke Vrabec Mojzeš, savjetnice predsjednika države za društvena pitanja te bivše novinarke i urednice popularnog zagrebačkog radija 101. Mojzeš pak smatra da Hrvatska ima dobre zakone po pitanju medija, “kojima ništa ne fali osim što se ne provode”, istaknula je. Kritizirala je i regulatore koji po njoj ne funkcioniraju jer u mnogo slučajeva kad su mogli reagirati oni su to propustili učiniti. Također, naglasila je da o pluralizmu o tiskanim medijima u Hrvatskoj nema govora jer dvije tvrtke drže preko 90 posto tog medijskog prostora. Osvrnula se i na slučaj novinara HRT-a Zorana Šprajca koji je nakon emitiranja priloga u padu Vukovara nestao s televizije. “Svaka čast Šprajcu na hrabrosti međutim, o tome su nezavisni mediji govorili kada se o tome i trebalo govoriti. Tih medija danas više nema”, konstatirala je i zapitala se postoji li uopće interes da se pored državnih i komercijalnih medija zadrži forma neovisnih s javnom funkcijom.    

HND HTV-a ne želi političare u Vijeću

Novinar Hrvatske radiotelevizije i urednik emisije “Paralele”, Goran Rotim, na jučerašnjoj je raspravi na konstataciju Stazića da je Programsko vijeće bilo najbolje kad su u njemu sjedili političari, odgovorio kako  Hrvatsko novinarsko društvo HTV-a smatra da političari ne bi trebali biti u programskom vijeću javne televizije. Također, HND HTV-a predala je svoje smjernice, odnosno stajališta o tome kako bi se trebalo upravljati HTV-om. Po njima Programsko vijeće imalo bi  11 članova, predstavnika javnih djelatnosti.

Josipa Ban

Povratak