Ministri vole Facebook i Twitter, premijer premalo s novinarima

26.03.2012.

Kroz koji dan, u prosincu formirana vlada Kukuriku koalicije, »proslavit« će mali jubilej - prvih stotinu dana. U tom razdoblju Vlada nije imala poštedu javnosti, jer se morala uhvatiti u koštac s ozbiljnim problemima, s osnovnim ciljem gospodarskog oporavka. Doneseno je i niz teških odluka čiju će ispravnost ili pogrešnost pokazati vrijeme, a što se tiče otvorenosti Kukuriku vlade i njene komunikacije s javnošću, iako je još teško donijeti konačni zaključak, prvi su dojmovi da je ova vlada ipak ponešto otvorenija prema vani od onih prijašnjih.

Mala interna anketa koju smo proveli među nekoliko novinara koji imaju dugogodišnje iskustvo u praćenju vlade, s pitanjem je li nova vlada prema javnosti zatvorenija od prethodnih, dala je upravo ovaj zaključak. Novinari će primijetiti kako je ova vlada, generalno gledajući otvorenija, a neki će se prisjetiti kako se medijima svojedobno bilo teško »probijati« u vrijeme vlade Ive Sanadera. Pohvalit će i činjenicu da otkako je nove vlade dnevni red sjednica dobivaju na vrijeme, dan ranije, a ne pet minuta prije sjednice, kao što je to bio slučaj za vrijeme HDZ-ove vlade. No, neki će ipak ustvrditi kako se i dalje do nekih službenih informacija dolazi vrlo teško, dok će drugi zamjeriti Vladi što »forsira« neke medije, ponajprije jednu televizijsku kuću i jedan tiražni dnevni list.

»Teško je suditi, jer ova vlada je još na medenom mjesecu, njihove odluke koje se možda pokažu spornima još nisu došle na 'naplatu', a ako se to dogodi tek će se vidjeti kako će teći komunikacija prema javnosti«, komentar je jedne od novinarki s kojom smo razgovarali o ovoj temi. S druge strane, poznati PR stručnjak Krešimir Macan smatra da je za sada teško vidjeti bilo kakve naznake neke komunikacijske priče.

»Vidi se da će način i razina komunikacije nove vlade biti drukčija od prethodnih, ali ona se još nije iskristalizirala, osim što je sasvim jasno da to neće biti kao do sada«, smatra Macan. Primjećuje da je vidljiva kontrola u području komuniciranja, posebno kod premijera Zorana Milanovića. Ipak, ocijenit će da ova vlast očito, kao što nije bila spremna za neke druge stvari za koje se znalo da ih očekuje, tako nije spremna ni za ono što ih očekuje u komunikacijama. »Po mom sudu komunikacija je otvorenija nego kod prijašnjih vlada, pogotovo što se tiče medija. Naime, ova vlada ne nastoji imati kontrolu nad medijima, barem ne na onaj čvrsti, grubi način na koji je to radio HDZ. Ona koristi neke druge metode«, zaključuje Macan te tvrdi kako u novoj vladi i dalje nema nekog isprofiliranoga glasnogovornika.

Ni Zorislav Antun Petrović iz Transparency Internationala ne primjećuje neke bitnije pomake na području komunikacije Vlade s javnošću u protekla tri mjeseca. »Ne vidim nikakvu značajnu razliku niti promjene u odnosu na prijašnje vlade. Ipak, nadam se da će nova vlast biti bitno otvorenija od prethodnih, pogotovo jer se uvijek može bolje«, smatra Petrović. Po njemu je iznimno važno da se neke stvari promjene, pri čemu ponajprije misli na to da bi nacrti propisa i zakona morali ranije u javnu raspravu negoli je to bio slučaj do sada te da se podigne razina zainteresiranosti javnosti o tom pitanju. »Nadam se i to bi uistinu bio vrlo značajan i pozitivan pomak da se za mandata ove vlade potpuno ukine razvijena praksa zatvorenih sjednica Vlade, jer te bi sjednice javnosti morale biti otvorene«, zaključuje Petrović.

Inače, zbog odbijanja zahtjeva da joj se dostave dnevni redovi i odluke sa zatvorenih sjednica Vlade, svojedobno je novinarka Jelena Berković Upravnom sudu tužila Sanaderovu vladu, pozivajući se na Zakon o pravu pristupa informacijama. Što se tiče načina komunikacije vlasti putem društvenih mreža, tu Petrović smatra da je svaki dvosmjerni način komunikacije dobrodošao. O Vladinu angažmanu na društvenim mrežama, Facebooku i Twitteru, mediji su često pisali, s obzirom na to da je riječ o potpunoj »inovaciji« Kukuriku vlade čiji prethodnici uopće nisu koristili društvene mreže za komunikaciju s građanima.
Do sada je Vlada na Twitteru pribavila više od 7000 sljedbenika i »tvitnula« više od 1600 puta, dok njihove objave na Facebooku prati više od 23.000 korisnika ove društvene mreže. »Cilj je kroz popularne internetske platforme, aplikacije i navike pri korištenju istih doći do što većeg broja korisnika kako bi ne samo prenijeli željene političke poruke i aktivnosti, nego istodobno dobili povratne informacije o konkretnim potezima. Stotine mišljenja preko Facebooka i Twittera na određenu temu za Vladu su neprocjenjive informacije koje zaista utječu na odluke«, otkrivaju svoje namjere iz Vladine službe za odnose s javnošću. Smatraju da su spomenute društvene mreže u kombinaciji s aktivnostima Vlade na YouTubeu, Flickeru, Sondcloudu i Tumblru izvrstan način da građani u realnom vremenu »zavire« u aktivnosti Vlade. Interakcija je posebno živa na Facebooku gdje se na pojedine objave Vlade skupi i po nekoliko stotina komentara, u kojima se nerijetko kritizira pojedine odluke ili čak Vladu u cjelini. Osim toga, korisnici često postavljaju pitanja vladi o određenim temama, a ponekad im odgovaraju i neki od ministara, kao što je to nedavno bio slučaj s ministrom financija Slavkom Linićem.

»Mnogobrojna pitanja i prijedlozi primjer su interakcije u realnom vremenu, što do sada rijetko koja vlada radi na ovako neposrednoj i svakodnevnoj razini. U više navrata konkretnim prijedlozima građani su podržali prijedloge Vlade, ali i utjecali na promjenu nekih nacrta«, objašnjavaju u Vladi, pozivajući se i na primjer Zakona o javnom okupljanju, na čiju je temu na pitanja s društvenih mreža odgovarao i ministar Ranko Ostojić, nakon čega je zbog brojnih prijedloga i kritika promijenjen nacrt spomenutog zakona. Pohvalit će se i nedavnim slučajem kada su na Facebooku postavili pitanje kako pomoći poduzetnicima, a na koje je pristiglo čak 1300 odgovora. U Vladi su precizno izračunali kako je 63 posto odgovora imalo neke konkretne prijedloge i da su oni u konačnici pomogli u finalizaciji izrade strategijskog dokumenta Ministarstva poduzetništva i obrta »Poduzetnički impuls«.

No, Krešimir Macan smatra da društvene mreže, ocjenjujući njihovo korištenje vrlo pozitivnim, ipak ne mogu nadoknaditi izostanak komunikacije prema nekim medijima. »Ako se društvene mreže koriste forme radi, a za sada je bilo tako, onda tu nema neke velike komunikacijske priče. Znamo da je Vlada prisutna na društvenim mrežama i da su neki ministri na njima odgovarali na pitanja građana, ali nakon Linića komunikacija ovim putem nije bila na nekoj posebnoj razini«, tvrdi Macan. Glasnogovornica Vlade Ivana Grljak pojasnit će nam kako služba za odnose s javnošću još nije ekipirana, a trenutačno u njoj radi devetero djelatnika.

Već prije formirali su Odjel za online komunikaciju, u kojem je angažirano četvero »community menadžera«, koji su se ovim alatima služili i u predizbornoj kampanji Kukuriku koalicije. Raspoređeni su u smjene tako da se Vladini kanali na društvenim mrežama u svakom trenutku nalaze pod kontrolom, a smjernice komunikacijske strategije daju im Grljak i Zinka Bardić.

»Poruka je jednostavna, želimo dvosmjernu komunikaciju, želimo predstavljati programe i politike i uključiti građane u procese«, kaže Grljak. Novinari pak ocjenjuju da se korištenjem mreža ostavlja neki dojam otvorenosti vlasti, poručuje javnosti da je se uvažava, ali da je to ipak na bitno drukčijoj razini negoli je komunikacija putem medija, kojom se pojašnjavaju neka otvorena pitanja. Neki će kritiku uputiti i na račun prerijetkog pojavljivanja premijera Milanovića u javnosti, što misle da bi trebalo riješiti uvođenjem prakse redovnih tiskovnih konferencija na kojima bi se prvog čovjeka zemlje moglo pitati o ključnim pitanjima od državne važnosti. Macan na ove opaske primjećuje da premijer očito želi odlučivati kada će i s kim govoriti, a da ne želi nikakve obveze unaprijed, potkrepljuje i činjenica da će se radijska emisija »Kako Vlada vlada« ugasiti nakon niza dugogodišnjeg postojanja, nakon što je postalo jasno da Milanović ne želi nastaviti s tom praksom. Na kraju se može zaključiti da vlada ima još dosta vremena da poradi na komunikaciji s javnošću i da pritom pazi na zlatno pravilo koje kaže da loša komunikacijska strategija na naplatu ne dolazi odmah.

Povratak