KAOS U DRŽAVNOJ NOVINSKOJ AGENCIJI

16.07.2012.

Styria sumnja: Hina prodaje naše tekstove

U sjeni gašenja lista Vjesnik, ali i zakonskih izmjena i kadrovskih križaljki na najutjecajnijem državnom mediju HRT-u, prilično nezapaženo i 'ispod'radara javnosti prolazi kaotično stanje u još jednom državnom mediju, samostalnoj javnoj ustanovi - Hini – Hrvatskoj novinskoj izvještajnoj agenciji.

Naime, 156 zaposlenih u toj agenciji kojoj je zakonom propisano' prikup¬lja¬nje i razaši¬lja¬nje što potpunijih či¬njeničnih i objektivnih novinsko-agencijskih informacija o zbi¬va¬njima u Hrvatskoj i svijetu za potrebe medija i drugih sudionika društvenoga, političkoga, kulturnog i gospodarskog života', čeka dugoočekivani rasplet i izbor novog vodstva za zaokret u poslovnoj politici i uredničkoj koncepciji agencije koju je, tvrde radnici, posljednja uprava dovela do kolapsa i najdublje krize u gotovo 22 godine postojanja.

-Tražimo ostavke Uprave i Upravnog vijeća zato što Hina već četiri godine posluje s gubicima i gubi na utjecaju i ugledu. Zbog nesposobnosti poslovodstva, radnicima su već u tri navrata smanjene plaće, a najavljuje se i daljnje smanjenje. Očito je da ovo poslovodstvo nema viziju kako izvući Hinu iz financijske i kreativne krize, bila je poruka radnika još u travnju kada se Kukuriku vlast, u sjeni gašenja Vjesnika i preustroja HRT-a, napokon odlučila 'pozabaviti' Hinom.  U to vrijeme već su bili vidljivi rezultati dotadašnjeg poslovanja Hine, usvajanja godišnjih financijskih planova s milijunskim gubicima, odobravanja trošenja financijskih pričuva na razvojne projekte koji nisu zaživjeli te istovremenog zanemarivanja unapređivanja osnovne djelatnosti agencije – kvalitetnog servisa vijesti, što je rezultiralo gubitkom nekih od najvećih korisnika.

Uglavnom, Vlada je još početkom travnja dala negativno mišljenje na Godišnje izvješće o radu Hine 2011. godine, ocijenivši da Upravno vijeće Hine nije u izvještajnom razdoblju postupilo sukladno ovlastima propisanima Zakonom o Hini jer nije učinilo sve potrebno za reorganizaciju i preustroj agencije, racionalizaciju temeljne djelatnosti te financijsku konsolidaciju te javne ustanove koja iskazuje gubitke. Prema tom izvješću Upravnog vijeća Hine, ponajveći 'uspjeh'  agencije prošle godine bio je smanjivanje gubitka iz 2010. godine sa 3,987 milijuna kuna na 'samo' 1,331 milijun kuna u 2011.  I to, najviše na teret smanjivanja plaća i materijalnih prava zaposlenih.

U kasnijoj saborskoj raspravi najprije je, na prijedlog saborskog Odbora za medije, bilo predloženo neprihvaćanje tog izvješća Upravnog vijeća Hine i smjena ravnateljice Smiljanke - Škugor Hrnčević. Poslije je, nakon rasprave, tijekom svibnja promijenjen prijedlog te je u Saboru zatraženo i prihvaćeno odbijanje godišnjeg izvješća Upravnog vijeća i njegovo razrješenje, ali ne i smjenjivanje ravnateljice Škugor- Hrnčević. A upravno nju mnogi smatraju ne samo najvećim krivcem za gomilanje gubitaka, nego i najodgovornijom osobom za urušavanje ugleda i profesionalnosti Hinina servisa.

Bez obzira na to što je zatraženo hitno provođenje saborskog zaključka  uz napomenu kako prema Zakonu o Hini Vlada mora odmah pokrenuti postupak imenovanja članova Upravnog vijeća (koje pak imenuje i razrješava ravnatelja – ravnateljicu), mnogi su zaključili da su nakon jalovih proceduralnih saborskih bitaka oni najodgovorniji za stanje u Hini dobili još par mjeseci uživanja u svojim foteljama. Među njima najciničniji je bio Goran Beus Richembergh (HNS).

-Potpuno smo svjesni da će ravnateljica Hine s kojom nismo zadovoljni s time dobiti jedno dva mjeseca da bude tamo gdje jest i da nam se svima smije u brk, poručio je Richembergh. No, nije bio u pravu – to će potrajati i dulje.

Naime, natječaj za novo Upravno vijeće Hine bio je raspisan tek krajem lipnja s rokom podnošenja ponuda do 2. srpnja. U trenutku izlaženja ovog broja Objektiva, u Ministarstvu kulture i desetak dana nakon završetka natječaja još nisu mogli dati podatke o broju prijavljenih i zadovljavaju li oni sve uvjete kandidature, a tek predstoji saborsko potvrđivanje onih izabranih u Upravno vijeće Hine. Prema proceduri, tek nakon toga može se razriješiti ravnatelj i raspisati natječaj za  novoga. I to će se dogoditi,naravno, nakon ljetne stanke u radu Sabora. Stoga, Richenbergu se ravnateljica Smiljanka Škugor Hrnčević još dugo može smijati u brk. Najmanje do pozne jeseni.
U međuvremenu, pak, u Hini se donose privremeni financijski planovi za svaki mjesec, s time da je onaj za lipanj razriješeno Upravno vijeće odbilo. Posljedica - ravnateljica Škugor-Hrnčević održala je, kako saznajemo, krajem prošlog tjedna sastanak s predstavnicima Radničkog vijeća i Sindikata obavijestivši ih da ne zna po kojoj osnovici im treba isplatiti plaće i koliko će one za lipanj uopće iznositi.  Dogovor je, naravno, bio postignut – ali tek nakon natezanja uprave na odlasku i zaposlenika koji u Hini žele ostati.

U sjeni tog, kako profesionalni cinici u Hini ističu, jednog od posljednjih poigravanja razriješene mačke koja svugdje vidi miševe u novinskoj agenciji, polako izlaze i sve dubioze poslovanja te agencije u prošlih nekoliko godina. Naročito pokrenuti projekti koji nisu zaživjeli - neki od njih su netransparentni, u neke su ulupani milijuni kuna da bi se od njih odustalo, a među njima ima i onih koji su prilično sporni i mogli bi završiti na sudu.
Naime, kako zaposlenici u Hini ističu, posljednjih su se mjeseci sklapali neki poslovi s partnerima s nepoznatim financijskim efektom – primjerice ponovno davanje servisa Hine moćnom EPH-u, a istovremeno se pod povećalom  vladajućih, naročito ministrice kulture Andreje Zlatar, definitivno skrivali dugogodišnji megaprojekti Hine koji su neslavno propali.
Primjerice – projekt digitalizacije Vjesnikove dokumentacije (kulturnog dobra sa javno dostupnom bazom podataka s  bazom novinskih tekstova nastalom 1964. i zbirkom povijesnih dokumenata iz 1945) i njezinog povezivanja s Hininom bazom podataka. Prije pet godina, taj je projekt, nazvan HIB/IDC (Hinina informacijska baza/Informativno dokumentacijski centar), predstavljan kao najvažniji razvojni projekt Hine. No, projekt je očito propao nakon što je u njega uloženo više od 12 milijuna kuna državnog i Hininog novca. Niti je Vjesnikova dokumentacija digitalizirana, niti je povezana s Hininom bazom – samo su dokumenti prebačeni u bivšu vojarnu u Kerestincu – selu zapadno od Zagreba . Primjer HIB/IDC-a oslikava svu nemoć i lutanja u poslovnoj politici Uprave Hine. Isprva se pojedina služba proglašava polugom razvoja cijele agencije, ulaže se novac, a kada se to pokaže neučinkovitim, donosi se odluka o ukidanju, tvrde ogorčeni djelatnici Hine.

No, trenutačno najaktualniji problem Hine je onaj vezan uz njezin projekt media monitoringa  u kojeg se 2010.ubacila i ta državna agencija. Prema mnogima - naglavačke i nelegalno-  na što je prvo upozorilo Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP). No, bez obzira na primjedbe DZNAP-a, Hina je nastavila prodavati svoje usluge prenošenja vijesti iz drugih medija (navodi se prenošenje cjelokupnih dnevnih novina i nekih tjednika u PDF formatu) nekim ministarstvima i Uredu predsjednika i to po, kako se tvrdilo još u ožujku ove godine , dampinškim cijenama.

-Zatekli smo ih u nelegalnom obavljanju te djelatnosti, a nakon provedenog nadzora, nagodili smo se da će Hina plaćati naknadu za obavljanje te djelatnosti. Upravu Hine šokiralo je kako neka novinarska udruga može kontrolirati agenciju čija je djelatnost regulirana posebnim zakonom. No to ne znači da je Hina iznad zakona i da ne mora plaćati naknadu kao i svi drugi, ne može Hina biti nelojalna konkurencija privatnim agencijama. Oni koji vode Hinu misle da, ako su državna agencija, svi korisnici proračuna moraju kod njih naručivati monitoring medija', rekao je Ivica Grčar,  predsjednik DZNAP-a Poslovnom dnevniku napomenuvši i da Hina paušalno naplaćuje 5.000 kuna u Uredu predsjednika bez obzira na broj press clipping agencija te da je neopterećena prihodom jer će se u slučaju gubitka pokriti iz proračuna.
U Hini su, pak, demantirali navode o dampinškim cijenama te svoje usluge pozivajući se na ugovore sklopljene na temelju Zakona o javnoj nabavi, ali i na dva ugovora s  DNZAP-om, jedan o plaćanju naknade za monitoring medija, a drugi o tome da će Hina kao nakladnik sudjelovati u podjeli novca.

No, to je bilo još u ožujku, a sada je press cliping/media monitoring Hine i pružanje tih usluga vladajućima opet na udaru. No, ovaj put ipak mnogo moćnijeg igrača od zaštitnika novinarskih prava. Naime, media monitoring  Hine za Vladu našao se pod svojevrsnom istragom Styrije – izdavača Večernjeg lista, 24 sata, Poslovnog dnevnika, tjednika Forum, ali i njihove foto agencije Pixell medije.

Naime, od Styrije ovlašteno odvjetničko društvo početkom prošlog mjeseca na adrese više ministarstava i ureda državne uprave poslalo je dopis u kojem se traži 'poziv na davanje informacije o eventualnoj povredi autorskog prava'.
U tom se dopisu, navodi i da su Večernji list i 24 sata nositelji autorskih prava kojima je možda nanesena šteta, a kao odgovorni se navode Hina, ali i sami korisnici –ministarstava i uredi državne uprave.
-Postoji sumnja da ste Vi tijekom proteklih nekoliko godina povrijedili pravo iskorištavanja mnogobrojnih autorskih djela odnosno svih novinskih članaka  objavljenih u izdanjima 'Večernji list', '24 sata', '24 sata ekspres', 'Poslovni dnevnik' i 'Forum', svih fotografija objavljenih u istim izdanjima, kao i grafički dizajn i izgled svih brojeva nabrojanih izdanja....Naime, korisnici usluge 'e-novina' (usluga Hina) ili drugog sličnog servisa, pravo  iskorištavanja ovih autorskih djela povrjeđuju na način da bez bilo kakvog odobrenja i uređenja odnosa s našim strankama preuzimaju, upotrebljavaju i/ili prenose odnosno stavljaju na raspolaganje javnosti sva takva autorska djela....Hina nema pravo iskorištavanja autorskih djela, a niti je na odgovarajući način uredila njihovo korištenje i prenošenje, navodi se u opširnom dopisu odvjetničkog ureda opunomoćenog za zastupanje Styrije.

Sudeći prema karakteru dopisa, tek se razmatraju razmjeri eventualne štete nastale 'dealom' Hine i korisnika njihovog media monitoringa, a na samom kraju dopisa odvjetnika Styrije otkriva se i kako je do sumnje u sporne poslove uopće i došlo.
-Ukoliko niste bili korisnik takvog servisa HINA, odnosno taj Vam servis nije bio dostupan, predlažemo da nas o tome informirate pisanim putem, te se ispričavamo na daljnjim razmatranjima. Naime, sumnja u navedeno pojavila se nakon što smo potvrdili postojanje takvog servisa Hine i korištenje takvog servisa od Ministarstva unutarnjih poslova, piše u dopisu.
Opravdana sumnja i potvrđeno korištenje servisa od MUP-a, tvrde odvjetnici Styrije i traže, pokažu li se njihove sumnje točnima, hitan prestanak navedenih radnji, a najavljuju i zahtjev za naknadom štete u parničnom postupku.
S druge strane, pak, u Hini naš upit dobili smo odgovor – njihovog odvjetnika.
Ukratko, u dopisu odvjetnika Anđelka Jureška navodi se da 'Hina nema, kako pišete uslugu e-novina' te 'Hina niti jednim svojim servisom ne krši autorska prava jer ima potpisana dva ugovora s DZNAP-om i  redovito plaća naknade'. Osim toga, tvrdi Hinin odvjetnik, 'niti jedan servis Hine nije obustavljen, niti su istraženi serveri Hine, a njihove su mogućnosti ogromne i svakodnevno se istražuju nove', poručuje odvjetnik Hine.

Cinici bi zaključili, to nije jedina istraga koje se vodi sada o Hini - a mogućnosti su, kako odvjetnici tvrde, ogromne.

Skenirali i nudili cijele novine

Sumnje Styrije da je Hina bez prethodnog ugovora nudila njihova cjelokupna izdanja (Večernji list, 24sata, Poslovni dnevnik, Forum...) u PDF formatu i naplaćivala tu uslugu ministarstvima i uredima državne uprave, službeno su nepotvrđena.
No, kako saznajemo u Hini,  svakoga jutra skenirala su se izdanja desetak dnevnih novina svih hrvatskih izdavača za što je bilo zaduženo od pet do deset ljudi. Osim Styrijinih izdanja, nudila su se i izdanja EPH-a –Jutarnji list, Slobodna Dalamacija  i Sportske novosti, ali skenirao se i Novi list, Glas Slavonije, Glas Istre, Business.hr. ..
Osim toga, u ponudi Hine bio je i cjelokupni sadržaj – uglavnom političkih tjednika. Prema riječima upućenih, nakon dopisa Styrije korisnicima tog Hininog servisa, počela su i otkazivanja te navodno nepostojeće usluge u nekim ministarstvima. Navodno – među prvima otkazalo je resorno Ministarstvo kulture. 

Piše: Miroslav Edvin Habek

Povratak