LOKALNE TELEVIZIJE Eksperiment vlasničkog spajanja Neta i TV Dalmacije

23.08.2012.

Spajanjem Nezavisne televizije i TV Dalmacije okrenuta je nova stranica u borbi lokalnih televizija protiv nacionalnih. Nakon što su dobru gledanost ostvarila dva sportska projekta na lokalnim televizijama, prijenosi Formule 1 i Prve hrvatske juniorske nogometne lige, moglo se očekivati i umrežavanje lokalnih postaja. Tako će uskoro na televizijskim ekranima umjesto dva lokalna kanala zaživjeti jedan umreženi.
- Mreža TV zajednički je projekt Nezavisne televizije (NeT) Zagreb i Televizije Dalmacija Split koje zemaljskim odašiljačima pokrivaju dvije najveće regije u Hrvatskoj, a preko Max TV-a i B.neta dostupne su u cijeloj zemlji. Iako je dosad bilo više pokušaja programskog umrežavanja regionalnih televizija, ovo je prva vlasnički povezana televizijska mreža. Vjerujemo da jedino vlasničko umrežavanje ima budućnost u Hrvatskoj. Mreža TV naš je odgovor na potrebu mijenjanja medijske scene, jačanje konkurentnosti te prilagodbu sadašnjim tržišnim uvjetima - kaže Zoran Kovačić, producent i marketinški direktor novonastale Mreže.

U Mreži 90 posto nacionalnog programa

 Iako se kontaktiralo s ostalim lokalnim televizijama radi daljnjeg udruživanja, zasad će u programu biti samo dvije, koje će pokrivati dva najveća hrvatska grada. Sumnjičavost i ulazak u vlasničku strukturu najveće su zapreke tom projektu.
- Kratko sam razgovarao s Kovačićem o tom projektu. Cijenim njegov napor da pokrene toliko zahtjevan komercijalni projekt, no u prvom razgovoru me nije uvjerio u realnu mogućnost komercijalizacije takva udruživanja, posebno za Varaždinsku televiziju. Zbog teške gospodarske situacije većina medija u velikim je teškoćama i vjerujem da će preživjeti samo oni koji će se udružiti radi racionalnog poslovanja i zajedničkog marketinškog nastupa. Međutim, pritom svakako treba voditi računa o omjeru zajedničkoga, općeg programa i vlastitoga, lokalnoga - ističe direktor Varaždinske televizije Marijan Varović.
Prema prvim zamislima na Mreži TV-u bit će 90 posto nacionalnog programa i 10 posto lokalnih vijesti. To je problem mnogim lokalcima jer su upravo lokalni sadržaji ono što im diže gledanost. Posebno je to istaknuto u slavonskoj regiji, u kojoj su u nekim dijelovima programa lokalne televizije gledanije od onih koje pokrivaju cijelu državu. Unatoč krizi proizvode domaći program čiji je cilj pomoći lokalnom stanovništvu.

U recesijskom ponoru

- Budući da smo u dubokom recesijskom ponoru, ne samo država nego posebice ova naša, slavonska regija, u kojoj je gospodarstvo na koljenima, gdje vlada velika nezaposlenost, zbog čega se i ono nekad malo skromnije tržište još smanjilo i ogolilo. Međutim, program moramo proizvoditi i izvršavati svoje obveze. Ipak, svakodnevna prisutnost na tržištu omogućuje nam da preživljavamo od mjeseca do mjeseca. Iako je naša medijska kuća jedna od najmlađih televizija u Hrvatskoj, radimo samo osam godina, za to vrijeme proizveli smo toliko vijesti i reportaža o ljudima i događajima koje nikad ne bi došle na dnevni red nacionalnih kuća, posebice komercijalnih - kaže Marizabela Mijakić, direktorica Slavonskobrodske televizije.
Veliki problem u poslovanju stvaraju fiksni troškovi prema ZAMP-u, državi i Odašiljačima i vezama, monopolistima u distribuciji televizijskog programa. Problem stvaraju i troškovi koncesije koji su, recimo, za pulsku TV Novu 22 tisuće eura, a RTL i Nova na državnoj razini plaćaju 60 tisuća eura na godinu. Sve bi to manje boljelo lokalne televizije da se državne tvrtke drže slova zakona u marketingu i promidžbi.
- Prema Zakonu o elektroničkim medijima, tijela državne uprave dužna su 15 posto godišnjeg iznosa namijenjenog promidžbi potrošiti na lokalnim televizijama ili radijskim postajama. Treba najprije naglasiti da ta odredba nije hrvatski izum kako jamiti državni novac, ona postoji u zakonodavstvu većine zemalja koje u pravom smislu žele razvijati regionalnu i lokalnu medijsku djelatnost. Namjera je zaštititi male od velikih i neovisno od komercijalne oglašivačke logike, osigurati dio oglašivačkih prihoda lokalnim i regionalnim elektroničkim medijima. Svakodnevno smo svjedoci kako ti subjekti troše mnogo novca na promidžbu na nacionalnim TV postajama. Nažalost, na lokalnim i regionalnim televizijama gotovo ništa nije utrošeno u skladu sa zakonom. Riječ je o traženju dodatnog novca. Tih se sredstva troši koliko se troši, koliko ih ima, koliko je planirano, ali ne poštuje se obveza da se 15 posto utroši na lokalnim i regionalnim TV postajama - upozorava na problem Denis Mikolčić, direktor TV Nove i predsjednik Nacionalne udruge televizija.
Problem s marketingom nije povzan samo s državnim tvrtkama, u krizi su i privatnici odlučili smanjiti promidžbene troškove. Ipak, ima i primjera dobre prakse koji lokalnim televizijama pomažu da opstanu.
- U Zagrebu su Gradska skupština i Poglavarstvo shvatili važnost lokalnih medija. Njihova novčana pomoć odabranim projektima važna je za informiranje građana Zagreba. Slijede vrhunsku praksu Agencije za elektroničke medije, koja to radi već godinama putem Fonda za poticanje pluralizma medija. Dok tržište oglašavanja ne počne funkcionirati na korektnim zasadama omjera uloženoga i vraćenoga, to će biti bitka za preživljavanje lokalnih postaja - smatra Branko Kuzele, glavni urednik zagrebačke Z1 televizije.

Kresanje plaća i otkazi

Situacija se, prema predviđanjima, u dogledno vrijeme neće promijeniti jer kriza ne posustaje. Lokalne televizije imaju vrlo težak zadatak da prežive u težim uvjetima uza stroga koncesijska pravila.
- Nije nužno dobro poznavati lokalne televizije da bi se zaključilo kakva nam je financijska situacija jer se zna da sve lokalne TV postaje većinu prihoda ostvaruju isključivo oglašavanjem. U današnjoj gospodarskoj situaciji marketinško tržište mnogo je manje nego prije četiri-pet godina. To osobito vrijedi za lokalna tržišta na kojima su male i srednje tvrtke u većim teškoćama u odnosu na velike gospodarske korporacije, koje se danas gotovo jedine oglašavaju, ali na nacionalnim televizijama.
Većini lokalnih TV postaja prihodi stalno padaju i veliko je pitanje tko će moći još više rezati svoje troškove ako se zna da je većina rashoda na lokalnim televizijama fiksna. Zato su kod mnogih, nažalost, jedini mogući pomaci smanjenje plaća ili, još ekstremnije, otpuštanje zaposlenika - smatra Drago Veselčić, direktor Vinkovačke televizije.
Nakon što prođe vrijeme godišnjih odmora, sve urednike očekuje zadatak osmišljavanja i pokretanja jesenske sheme. Proračun je ograničen, a treba pridobiti gledatelje. Osim financijskih problema u jadranskim regijama problem stvaraju Talijani, koji ometaju signal hrvatskih televizija.

Koga će kriza ugasiti
- Podjelom Hrvatske na regije širi se prostor za nuđenje vlastitog programa, ali ostaje problem težeg hvatanja digitalnog signala za cijela naselja, čak i gradske četvrti, da ne spominjemo problem sa signalom talijanskih televizijskih postaja u zapadnom dijelu Hrvatske. Tom bi se problemu svakako trebala posvetiti država, odnosno njezine agencije i tvrtke zadužene za prijenos televizijskih signala. U posljednje vrijeme Kanal Ri prolazio je krizu i bilježio blag pad gledanosti, no s obzirom na okolnosti to su i dalje zadovoljavajući podaci na temelju kojih nova uprava uskoro, kad početkom listopada počne jesenska shema, programskim i organizacijskim promjenama namjerava krenuti uzlazno, povećavajući gledanost, pa tako i utjecaj Kanala Ri - smatra novi glavni urednik Kanala Ri Neven Šantić.
Iako su se lokalne televizije počele se na razne načine boriti s recesijom i padom gledanosti, očekuje ih teška bitka u kojoj će kriza neke vjerojatno ugasiti. Projekti kao što su Mreža TV, prijenosi Formule 1 ili juniorskog nogometa korak su prema naprijed, ali lokalne televizije morat će napraviti mnogo više da bi privukle gledatelje i (za njih mnogo važnije) sponzore.


Novi uvjeti od 2011.
Digitalizacija donijela jači signal, ali i veće troškove

Hrvatska je podijeljena na devet digitalnih regija na kojima emitira 21 lokalna televizija. Nakon ukidanja analognog signala, s prvim danom 2011. nastali su novi uvjeti za lokalne televizije. Osim što im je pojačan signal, to im je donijelo nove troškove.
- Naši gledatelji imaju kvalitetniji prijam signala, malo se povećao domet gledanosti, ali povećali su se i troškovi jer sad moramo pratiti događaje u dvije županije. Moramo također sustavno ulagati u tehniku i nove programske sadržaje jer je konkurencija još snažnija: u Vukovarsko-srijemskoj i Osječko-baranjskoj županiji sad imamo tri lokalne televizije, Vinkovačku, Slavonsku i Osječku - smatra Drago Veselčić s Vinkovačke televizije.
Dodatni je, veći problem u već otežanome poslovanju veliko povećanje fiksnih troškova prema Odašiljačima i vezama. Iako su očekivali veću gledanost i bolji signal za više novca, to se nije dogodilo.
- Nakon prelaska na digitalno emitiranje troškovi emitiranja porasli su nam pet puta, najviše zbog toga što smo prije bili vlasnici odašiljačke mreže, a sad državnoj tvrtki OIV moramo plaćati emitiranje prema njezinu cjeniku, koji nije realan, a ne zadovoljava ni pokrivanje regije TV signalom. Regionalne televizije prema tom cjeniku plaćaju nekoliko puta veću naknadu po gledatelju od televizija s nacionalnim pokrivanjem, što je apsurd. Povećanje pokrivenosti pokušavaju većim naknadama iskoristiti i agencije za zaštitu autorskih prava HUZIP i ZAMP. Da apsurd bude veći, plaćamo i dvije naknade za koncesiju - ističe Marijan Varović, direktor Varaždinske televizije.

Piše Alan Eder