 
|
Arhiva "Iz medija"Zbog dogovora s Pavićem Milanović naredio Čačiću opstanak tiskare Vjesnik11.09.2012.
Država nam je ipak dala šansu, sada je na nama da odradimo svoj dio priče – brzo provedemo program zbrinjavanja za 130 ljudi viška i hitno drastično smanjimo naše troškove – prije svega plaće svim zaposlenima za još 20 posto, poruka je Zlatka Šoštarića, predsjednika Uprave Vjesnika d.d., tiskare u državnom vlasništvu i kroničnog gubitaša nakon prošlotjedne redovne godišnje skupštine društva u kojoj se napokon oglasila i država - vlasnik koji bi trebao krojiti sudbinu tog posrnulog diva sa nešto manje od 350 zaposlenih. Prihvaćanjem izvješća o poslovanju za proteklu godinu, prebacivanjem nagomilanog gubitka od čak 50,1 milijun kuna u iduće poslovno razdoblje i postavljanjem novog Nadzornog odbora u kojem će kontrolu imati istaknuti HNS-ovci Nenad Santini, Neven Alić i Žarko Stilin položeni su temelji za, kako mnogi tvrde, konačno rješenje sudbine državne tiskare. Pritom su, naravno, radnici opet žrtve između državnog nakovnja - posljedica mnogih dubioznih odluka bivše, ali i sadašnje vlasti s glavnim operativcem Radimirom Čačićem te čekića – nemilosrdnih tržišnih okolnosti i ostvarivanja vitalnog interesa najmoćnijeg novinskog izdavača u Hrvatskoj – Ninoslava Pavića i njegovog EPH. Naime, EPH – izdavač Jutarnjeg lista, Sportskih novosti, Globusa, Glorije i ostalih izdanja svoje novine tiska u državnoj tiskari u kojoj, zbog nagomilanih problema i enormnih dugova, radnicima početkom ljeta nisu bile isplaćene plaće te su najavili mogući štrajk koji bi izbacio EPH s kioska No, zanimljivo je i da je prije u srpnju najavljene mogućnosti štrajka u Vjesniku d.d., Ninoslav Pavić u 'programatskom' intervju u Jutarnjem listu prvi najavio probleme u 'svojoj' tiskari i postavivši svojevrsni ultimatum vladajućima. Pavićeva poruka -Ako tiskara prestane raditi zbog stečaja i činjenice da su na rubu tehnološkog raspada, gdje će se tiskati Jutarnji list, Gloria, Sportske novosti, Globus...? - Nigdje. Prestat ćemo izlaziti. Ali nisam siguran da će to ikoga osobito uzrujati. Osim one koji će ostati bez posla. Nažalost, ne govorim o dalekim ili hipotetskim mogućnostima, zagrmio je Ninoslav Pavić pritom dodavši i što očekuje od Vlade povezavši probleme u 'svojoj' tiskari s dosadašnjim maćehinskim odnosom države koja je u tiskari 'utapala' dugove svojih jalovih pokušaja upravljanja imovinom i medijima. Konkretnije, tiskara Vjesnik bila je dugogodišnji 'talac' nedavnog ugašenog državnog lista Vjesnik. -Kad pomislite da su u razdoblju od desetak godina Vlade, lijeve i desne, upumpale u te novine 100 milijuna eura ili 750 milijuna kuna, spopadnu vas bijes i očaj. Kako vam zvuči činjenica da je, na primjer, tiskara besplatnim tiskanjem i besplatnim papirom platila oko 350 milijuna kuna za Vjesnik? Ta ista tiskara danas ima porezna dugovanja i kreditna zaduženja upravo zbog toga, a ne zato što ne može uspješno poslovati. I sad joj se sprema stečaj. A taj stečaj može značiti kraj za puno izdavača. Čak i za EPH. Nisam siguran da Vlada u tome vidi neki problem. Stečaj? Pa što? Je li to prema svima nama bilo neprincipijelno protežiranje? Naravno... poručio je Pavić i usput natuknuo da želi odgovor na pitanje s kim o tome u državi može razgovarati –tko je to – Milanović, Čačić ili Linić? -Sve O.K. Razgovarat ćemo ako netko bude htio... Naš posao je da radimo novine, naš posao je da plaćamo svoje ljude, a njihov je posao da rješavaju okvire u kojima radimo. Ne možemo miješati te dvije razine poslova i odgovornosti. Vlada ima odgovornost za svoje poslove, a mi izdavači za svoje, zaključuje Pavić inzistirajući valjda na tome da Vlada mora popraviti stvar - da on ne mora, a ne može - promijeniti tiskaru. Naime, i Pavić je osuđen na Tiskaru Vjesnik jer, kako tvrde stručnjaci, EPH bi mogao organizirati dva do tri dana tiskanje svojih dnevnih novena u “Delu” ili riječkom “Novom listu”, ali sve nakon toga bilo bi preskupo ili nemoguće. Plan restrukturiranja Vapaj ili ultimatum vodećeg hrvatskog novinskog izdavača nije prošao nezapažen u državnom vrhu. Ubrzo nakon Pavićevog obraćanja, premijer Milanović oglasio se požurnicom iz svog ureda kojom se ‘pozivaju ministarstva financija, gospodarstva i Agencija za upravljanje državnom imovinom, da se pomogne u premošćivanju cijele situacije u Vjesniku d.d.” Ta se okružnica početkom. srpnja, pretvorila, pak, u rezolutnu Čačićevu najavu da će ‘Tiskara Vjesnik kao gospodarski subjekt iznajmiti prostor novoj pravnoj osobi za jednu kunu na tri godine, a strojevi će biti imovina, radnici će biti u toj novoj tvrtki’, te da su zanimanje za kupnju već pokazali “jedna domaća grupacija i jedan ugledni strani investitor. To je bila promptna reakcija vladajućih inače poznatih po nesklonosti I notornom nesnalaženju u rješavanju problema u tvrtkama u državnom vlasništvu. No, ako su Milanović i Čačić pokazali volju za brzim rješavanjem problema , Ninoslav Pavić i njegov EPH sanirali su stanje u Vjesniku d.d. ‘vatrogasnim mjerama’. Naime, mogući štrajk zbog neisplate plaća zaustavio je isplatom svih dospjelih računa za tiskanje svojih izdanja. Kakvo je to spašavanje ‘deus ex machina’bilo, potvrdili su i menadžeri Vjesnika d.d. još krajem srpnja. -Zovemo Ninoslava Pavića i pitamo ga može li nam EPH pustiti 100, 200, 300 tisuća kuna na naš račun. I Nino pušta. Trebalo nam je za struju, plin, porez. Da nismo uspjeli do 25. srpnja skupiti 3,3 milijuna kuna za početak isplate zaostalih plaća štrajk je bio sasvim izvjestan, a onda tonemo – poručili su iz Vjesnika. No, to je bilo krajem srpnja nakon kojeg se situacija, barem privremeno, u državnoj tiskari primirila. Isplatile su se plaće, a malo su se i ‘ohladili’ uključeni spasitelji Vjesnika d.d. Tako, je primjerice, Čačić nakon najave davanja tiskare u najam ili pronalaska strateškog partnera – kupca Vjesnika d.d. – naglo zašutio. ‘Hlađenje’ modela privatizacije sasvim je razumljivo jer to, prvenstveno, nije u Pavićevu interesu. Naime, on dosad nije želio kupiti Tiskaru, a sada nema novca. Odustajanje od modela privatizacije nakon Čačićevih kontakta sa ‘strateškim partnerom’sada je i potvrdio Zlatko Šoštarić, -Taj model više nije aktualan jer smo dubljom analizom shvatili da strateški partneri možda i nisu previše zainteresirani za kupnju ili najam tvrtke koja ima toliko izražene financijske poteškoće.Mislim da država ima rezona u očuvanje tiskare Vjesnik i u jednostavnoj činjenici jer mi 'sjedimo' na vrlo vrijednom zemljištu i to je naš potencijal i za preseljenje i budućnost. Mislim i da je želja države da zaštiti svoju imovinu maksimalno koliko može. Državne institucije su napokon prepoznale našu pravu vrijednost. Nadam se, a i na temelju svih dosad pokazatelja i objavljenih razgovora – od države dobili smo šansu ali program restrukturiranja moramo provesti. Jednostavno – država više nema novca- poručio je Šoštarić. Zaključno, bez strateškog partnera i modelom sanacije prema kojem bi dio duga država otpisala, ali bi povećala svoj temeljni kapital u Vjesniku d.d. sa 63 na 70 posto (Fond branitelja ima 24,6, a ostatak mali dioničari i AUDIO), ceh će platiti radnici. Kao, uostalom i dosad. Naime, zbog problema u Tiskari već su im u posljednje dvije godine plaće bile smanjene za 20 posto, a predstoji im smanjivanje plaća za još dodatnih 20 posto. Od dolaska nove uprave krajem prošle godine, Vjesnik d.d. napustilo je 53 radnika, a sprema se 'zbrinjavanje' njih još 130. Većina će ih dobiti otkaz, a nekim od specijaliziranih grafičara bit će ponuđena prekvalifikacija u čistače, zaštitare, čuvare, recepcionare i priučene vatrogasce. -Ova Uprava želi provesti svoj plan restrukturiranja. Prije svega –zbrinjavanje 130 radnika viška. Program zbrinjavanja tehnološkog viška radnika već sam najavio Radničkom vijeću. Argumentirano ću i predočiti i da naše poslovanje ne može podnijeti 350 zaposlenih i da moramo ići prema 220. Prema svim našim analizama, mi moramo svesti trošak naših bruto plaća ispod 20 posto od mjesečnog prihoda. Nažalost, moji ljudi ne razumiju težinu situacije i smatraju da su navedeni poslovi ispod njihove razine školovanja. Međutim, moram reći da– samo pokušavam preraspodijeliti posao i obraniti što više radnih mjesta, poručuje Šoštarić i dodatno objašnjava razloge drastičnog programa restrukturiranja tvrtke. Sve na državi - Ako se država odriče i pretvara svoja dugova u vlasnički udjel, i moramo raditi maksimalno odricanja. Ako nam država kaže – dobro, dajemo vam šansu, odričemo se određenog prihoda i pretvorit ćemo ga u temeljni kapital, onda se i mi moramo svesti u realne okvire. To od nas traže i bankarske institucije koje smatraju da je prosječna plaća od 5500 kuna previsoka na naše rezultate poslovanje. Bankari nas apsolutno stišću – kada kod njih tražimo kredit kažu nam da je sve u redu ali i da je naša prosječna plaća od 5500 kuna previsoka bez obzira na smjenski rad. S tim se i ja mogu složiti, poručuje Šoštarić najavljujući i da je upravo ovaj rujan mjesec u kojem se radnici moraju odlučiti o prihvaćanju njegovog programa. - Prijedlog uprave o 20 postotnom smanjenju početno je stajalište. A daljnju sudbinu tvrtke odlučit će program restrukturiranja, business plan i kolektivno pregovaranje. Ako ništa ne uspije – slijedi otkaz kolektivnog ugovora jer ne želim staviti većinu radnih mjesta u opasnost.Otkaz kolektivnog ugovora je izvjestan ne dogovorimo li se. Nemamo izlaza. To treba biti rješeno u roku tjedan dana od 1. rujna. Otkazni rok za kolektivni ugovor je tri mjeseca, onda 'šišamo' po pravilniku o radu i to novog kojeg ćemo uskoro dati. Od izuzetne nam je važnosti komunikacija sa socijalnim partnerom jer držim da zajedno s radnicima možemo izaći iz ove priče, a njima treba zahvaliti i na ovome što smo dosada uspjeli napraviti. Ponavljam, dobili smo jasnu poruku od vlasnika – spremni smo sada ući u vašu priču, ali nemojte nam opet doći za tri mjeseca s istim problemima, zaključuje Šoštarić. Pritom, svi polažu nade u državu. Radnici, ali i njihova uprava predvođena Zlatkom Šoštarićem. -Dužni smo oko dva milijuna kuna za otpremnine za 53 ljudi i od vlasnika tražim pozajmicu za isplatu njihovih potraživanja. Podnesu li tužbe , ići ćemo na sud. No, tražit ćemo i pozajmicu od vlasnika u za isplatu ostalih otpremnina u iznosu od 10 milijuna kuna-poručuje Šoštarić.
|
AKTUALNO
 |
|||||
