PDV PET POSTO za spas novina

15.09.2012.

Ukupan broj nezaposlenih u Hrvatskoj već je prošlog mjeseca ponovno prešao brojku od 300.000 osoba. Recesija i depresija pogađa i hrvatsko novinarstvo pa uz rezanje novinarskih plaća idu i otkazi zbog tehnološkog viška. Nerijetko na onim lokalnim radio stanicama na kojima je ranije radilo desetak novinara, sada ih radi četiri ili pet, ostatak ide na burzu, ali oni novinari koji ostaju raditi dvostruko su opterećeniji.
    Papirnato izdanje dnevnog lista Vjesnik zgasnulo je u travnju, u lipnju se ugasio Nacional, a u kolovozu je prestao izlaziti kvalitetni tjednik Forum. Nije naodmet ponoviti jedan dio neobičnog teksta kojeg je tada 4. kolovoza u posljednjem broju magazina ispisala uprava Styrije, vlasnika Foruma. Kažu da su podigli tjednik bez spinova, senzacionalizma i jedinstven na tržištu, da su tjednik stvarali poznati novinari intelektualci i da se uspio etablirati kao neovisan i utjecajan. Ali - iako je zadobio povjerenje čitatelja i imao pozitivan trend naklade i čitanosti, trenutačni gospodarski kontekst zbog malog oglašavanja, prema stajalištu Uprave Styrije - ne dopušta nastavak izdavanja Foruma.
    Prema svemu sudeći, sudbina Foruma bila je zapečaćena još onih dana prošle godine kada se pripremao i kada je pokrenut. Uprava Styrije je, izgleda, imala jedan prikriveni plan da značajan broj novinara koji su sudjelovali u prošlogodišnjem štrajku u Večernjem listu izolira kako ne bi bili remetilački faktor u Večernjaku.
    Prilikom gašenja Foruma, novinarima je ponuđeno da postanu dioničari-suvlasnici Foruma ali je, dosta prirodno, samo troje novinara bilo spremno prihvatiti takav rizik.
    U Forumu je radilo 17 novinara u radnom odnosu. Poslije gašenja Foruma svima su ponuđene otpremnine. No, novinari imaju ugovore s Večernjim listom a to znači da sve one koji ne žele otići s otpremninama moraju primiti natrag u matičnu redakciju i neće ih smjeti legalno otpustiti. U svakom slučaju, novinari ugaslog Foruma ne opterećuju Hrvatski zavod za zapošljavanje – tamo nisu zavedeni, a nije tamo upisano niti šezdesetak novinara Vjesnika iz radnog odnosa jer iako list izlazi već nekoliko mjeseci, tek je ovih dana pokrenut stečajni postupak.
   
Tri minimalca

Novinari bivšeg Vjesnika su od siječnja bez plaća, a kad ovih dana dobiju od svog vlasnika Narodnih novina još jedan minimalac, onda će saldo njihovih isplata u proteklih sedam-osam mjeseci biti desetak tisuća po čovjeku. Prema nekih dogovorima trebali bi u toku stečajnog postupka dobiti još po tri svoje normalne bruto plaće te po tri minimalca.
    Već godinama se gotovo sustavno gase dopisništva dnevnih listova, novinari izvan Zagreba su u težoj poziciji. Sada je aktualan slučaj ukidanja dopisništva Slobodne Dalmacije jer će njihov posao moći raditi novinari Dubrovačkog vjesnika koji je u istom, EPH-ovom vlasništvu. Tri novinara iz bivšeg dopisništva prelaze u Dubrovački vjesnik a tri dugogodišnje novinarke dobile su otkaz.
    Na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje je s datumom 31. kolovoza 563 nezaposlena novinara, 411 ih je s ranijim novinarskim iskustvom, 152 novinara bez iskustava.
    To su u velikoj većini visokoobrazovani novinari, sa završenim fakultetima pa i više od toga. Viskoobrazovanih je na burzi 408, takvih je 266 novinara sa stečenim radnim iskustvom, bez iskustva 142.
    Od 1. siječnja ove godine pa do 31. kolovoza prijavilo se na burzu 334 novinara, od toga izravno iz radnog odnosa 173 osobe. Od novoprijavljenih, 231 novinar ima fakultetsko obrazovanje. Istinita je i činjenica da je samo u prva četiri mjeseca ove godine, kada je posao izgubilo 115 novinara, to jednako broju otpuštenih novinara cijele 2008.
    Ali - bilo je i zapošljavanja na novinarska mjesta - u ovoj je godini zaposleno 172 novinara, njih 122 s ranijim iskustvom i 50 bez iskustva, a 133 novozaposlena novinara s fakultetom.
    A novih, većih zapošljavanja novinara bi moglo biti još ove godine ako se ostvare planovi o pokretanju novog ambicioznog privatnog medija u Zagrebu. Kad govori o planovima za izradu medijske strategije koja bi se uskoro trebala pisati u Ministarstvu kulture, pomoćnik ministrice Milan Živković je nedavno javno kazao da je jedan od prioriteta te strategije i pokretanje jednog dnevnog lista koji bi, dakle, bio financiran javnim novcem. Vrlo je dvojbeno bi li jedan takav projekt imao i potporu Vladinih čelnika ili su to uglavnom Živkovićeva razmišljanja. Dakle, i poslije Vjesnika – vjesnik nekog drugog imena, samo valjda kritičkiji, neovisniji i tiražniji.
   
Hitne mjere

Za malu utjehu, kod nas je još uvijek osjetno bolja situacija u novinskoj industriji, nego jugoistočno od nas. Recimo, broj listova u Srbiji je od 427 u 2009. godini pao na manje od 200 listova krajem 2011. Zato je srbijanska Asocijacija medija (ASMEDI) uputila poziv premijeru Ivici Dačiću i ministru kulture da počnu razgovarati o hitnim mjerama za spas novinske industrije. Oni traže smanjenje PDV-a za tisak na dva posto, ukidanje carina na uvoz repromaterijala i opreme te smanjenje poreza i doprinosa za stalno zaposlene, smanjenje poreza za autorske honorare.
    Kod nas se pronose još nepotvrđene glasine da će PDV na novine biti smanjen sa sadašnjih 10 na pet posto. To svakako treba podržati jer država mora stimulativnim mjerama i porezima intervenirati u ovoj lošoj situaciji za medije, a posebno za novine u Hrvatskoj. Pomoć cijeloj industriji, pomoć novinarstvu kao javnom dobru, pomoć zbog cjelokupne javnosti u Hrvatskoj, pomoć vlasnicima, ali mora to biti i pomoć novinarima. Ne zaslužuju sve publikacije da im bude smanjen porez, nego jedino one koje zaista obavljaju svoju vrlo relevantnu društvenu ulogu. I zaslužuju to one novine čiji su se nakladnici pobrinuli da urede odnose sa svojim novinarima koji u svom vrlo specifičnom poslu imaju pravo da zbog slobode medija i zbog novinarskih sloboda kažu i svoju riječ kada se imenuju i kada se razrješuju glavni urednici.

OD 2001. GODINE  NOVINARI U 223 SUDSKA SPORA

    Prema informacijama iz Sindikata novinara Hrvatske od 2001. godine, SNH je plaćao odvjetnički rad za novinare - svoje članove - u 223 sudska spora koja su se vodila ili se još uvijek vode na sudovima. Naravno, ima i drugih sporova koje ne bilježi SNH jer on pomaže samo one novinare koji su njihovi članovi. Predmeti sporova su ugrožena materijalna prava, otkazi ugovora o radu, prekidi ugovora o suradnji, ali i poneki spor s poslodavcima zbog diskriminacije i mobbinga. U toku je i jedan sudski spor za zaštitu profesionalnog dostojanstva novinara.
    Novinari dobiju po prilici i više od 95 posto radnih sporova protiv poslodavaca. Na primjer, novinari tjednika Arena (koji je prestao izlaziti u prosincu 2009.) dobili su spor protiv EPH. Neki su uspjeli već dobiti i novac, ali još ne svi.
    Kao i inače u Hrvatskoj, pojedini radni sporovi vuku se i više od deset godina. Tako se više do deset godina Jovan Kosijer spori sa Sportskim novostima

Zdenko Duka

Povratak