BBC slavi 90. rođendan

17.10.2012.

BBC iliti British Broadcasting Corporation, to je jedna od prvih asocijacija koja, naravno uz neizbježnu kraljicu, padne na pamet pri spomenu Velike Britanije bilo kojem od preostalih stanovnika planete, od njih oko sedam milijardi koji ne stanuju na britanskom otočju. Taj jedan od sinonima britanske ekspeditivnosti i moći sutra slavi 90. rođendan, toliko je godina prošlo od kad je davnog 18. listopada 1922. godine osnovan BBC.
    S narodom svoje zemlje prošao je sve ugodne i neugodne faze tog dugog razdoblja: bio je radio Imperija »kojem sunce ne zalazi«, pomogao je Ujedinjenom Kraljevstvu u žilavoj borbi kako bi odolio nacističkim težnjama za okupacijom Engleske, a na kraju je svojim TV programima postao uzor diljem svijeta kako se trebaju stvarati neke emisije koje »nitko ne može uraditi bolje i profesionalnije od BBC-a, slavne »tetkice«, kako joj od milja tepaju na Otoku, odavno s one strane Kanala. Povezanost naroda s nacionalnom radio-TV kućom je sasvim uobičajena stvar, uostalom i u Italiji su u nekim poratnim desetljećima tu nacionalnu kuću znali nazivati »Mamma RAI«.
   
Uvučen pod kožu

BBC se već odavno uvukao pod kožu Britancima, prva je to njihova nacionalna radijska postaja, koja je nakon osnivanja 18. listopada 1922. godine s emitiranjem započela idućeg mjeseca, točnije 14. studenoga. Upamćeno je da je prvi direktor tog radija bio John Reith, a njegov je moto bio »informirati, odgajati, zadržati«. Nema sumnje da je uspio u tome, radio koji je informirao i odgajao slušatelje znao je itekako zadržati njihovu pozornost. Čovjek nije jurio popularnost, inzistirao je na kulturi, na literarnim djelima, na važnim temamama i, naravno, na glazbi. Ljudi su prihvatili taj radio, kada su jednom kupili aparat naviknuli su se na njegov program.
    Kroz pet godina od osnivanja to je bila privatna postaja da bi tek 1927. godine postala javno poduzeće, može se reći i javno dobro u raznim značenjima te riječi. Uzela je moto »Nation shall speak peace unto nation«, iliti »nacija će pričati naciji o miru«. Deset godina nakon početka emitiranja promijenjeno je i sjedište BBC-a, iz studija u Savoy Hillu preselila se u Portland Place. Mic po mic tekao je njezin razvoj, upamćeno je da su 1932. godine počeli prvi TV eksperimenti nečega što će kasnije postati itekako upečatljivo diljem svijeta. I tada je, međutim, bilo nečega za pamćenje, kralj Edward VII je naime 1936. godine upravo na TV objavio svoju abdikaciju.
   
Obraćanje narodu

Upamćena je, naravno, i teška era Drugog svjetskog rata, od 1939. godine pa nadalje, kada se poražena britanska vojska nekako povukla na Otok. Zemlji je, podvrgnutoj zračnim napadima, prijetila njemačka invazija. Vlada se obraćala narodu, koji je itekako slušao njezine poruke, poznate govore Winstona Churchilla i ostalo. Svi su bili jedno,solidarni, a povezivao ih je baš BBC. Stoga je za starije Britance, baš BBC nešto kao junak iz Drugog svjetskog rata.
    Odmah nakon rata počinju programi za žene 1945. i potom za djecu, 1946. godine. Kasnije, točnije 2. lipnja 1953. godine, BBC je prenosio krunjenje Elizabete II. Dvije godine potom na BBC-u su počeli prvi testovi za emitiranje emisija u boji, a idućeg desetljeća, 1964. godine, započeo je s radom BBC Two.
    U poratnim godinama TV je sve izraženija, da bi konačno 1967. godine počelo emitiranje programa u boji. Bilo je to u eri buntovnih šezdesetih, a BBC se suočava s konkurencijom komercijalnih TV postaja. Reagiralo se uvođenjem BBC 2 i potom, BBC 3, BBC 4 i tako redom. Isto tako su nastajali novi radijski programi, Radio 3, Radio 4. U tim godinama se pamti izravni prijenos spuštanja čovjeka na mjesec 1969. godine, a koncem sedamdesetih, točnije 1978. godine, projekt »Televizijski Shakespeare«.
   
Diana glavna tema

Odmah početkom osamdesetih BBC se morao baviti s dva događaja koja su izazvala zanimanje diljem svijeta. Najprije je 1981. godine prenosio vjenčanje princa Charlesa i nesretne princeze Diane, a prijenos su preuzele 74 zemlje. Iduće godine je, nažalost, morao izvješćivati o ratu na Falklandima. Spomenuta Lady Diana je ostala tema, njezin sprovod 1997. godine putem TV-a pratilo je 19 milijuna gledatelja.
    BBC je postaja sa stilom za široku populaciju, ali i za elitu, pritom je novinarski stil ocijenjen uglavnom objektivnim. Sve je to i puno toga više u priči o »tetkici«, kako od milja Britanci nazivaju BBC, sve po ugledu na staru tetku iz nezaboravnih romana Agathe Christie, u kojima je ova junakinja vješta, odgojena, duhovita, ekscentrična, poštena, inteligentna i što sve ne.

Savile mrlja na jubileju
   
    Na lijepu sliku velikog jubileja je, nažalost, pala crna mrlja, koja je pokvarila mnogo toga. Riječ je o pedofilskom skandalu s Jimmyjem Savileom kao negativcem. Desetljećima je vodio program »Top of the Pops«, TV Hit paradu. Čovjek je pustio kosu, pokazivao se s cigarom u ustima, vozio otkriveni »Rolls Royce«. Prije par tjedana jedna konkurentska TV je objavila priče žena koje je Savile kao mlade natjeravao na seks. Scotland Yard je otvorio istragu, premijer David Cameron je i od BBC-a zatražio internu istragu. Priča se i o maltretiranim djevojčicama bez roditelja ili invalidnima. Tabloidi spominju 30 žena i 100 slučajeva pod istragom.

Smanjenje proračuna

    BBC danas mora smanjiti proračun, tko zna kako će biti za stoti rođendan. Za sada je Upravni odbor poručio da valja smanjiti troškove za čak jednu petinu, a proračun je tri milijarde i pol funti godišnje. Predsjednik BBC-a, lord Chris Patten, s druge strane podstiče poboljšanje kvalitete emisija »za barem 20 posto«. To ostvarenje veće kvalitete s manje novaca bivši direktor Mark Thompson smatra nemogućim, prenosi talijanska La Repubblica.  Tek da se zna, Thompson je osam godina vodio  BBC, a onda je otišao u New York Times jer mu je istekao mandat, ali i zbog bojazni od raznih restrikcija. Vruć kesten je u rukama njegovih nasljednika, ali i to je BBC.

Igor Duvnjak

Povratak