Kako novinar može raditi bolje

08.11.2012.

ZAGREB » Sinoćnje predstavljanje knjige novinara Nevena Šantića »Čari hrvatske politologije«, u kojoj je ukoričeno pedeset njegovih intervjua s poznatim politolozima, posvećenih uglavnom analizi dvadesetogodišnje demokratske tranzicije u Hrvatskoj, prigodna je posveta obilježavanju 50. obljetnice rada Fakulteta političkih znanosti. Knjiga u izdanju Disputa, koja je sabrala razgovore objavljene u Novom listu od 1993. do 2011. godine, svojevrsni je autorov hommage najstarijoj visokoškolskoj ustanovi odnosno sveučilišnom politološkom studiju u jugoistočnoj Europi, koji je u proteklih pet desetljeća školovao te znanstveno i stručno usavršavao nekoliko tisuća politologa i novinara.
    Govoreći o autoru i knjizi, profesor Ivan Šiber naglasio je da je Neven Šantić predstavnik ozbiljnog i profesionalnog novinarstva koje, nažalost, nalazi sve manje prostora u recentnim žurnalističkim kretanjima.
    – Šantić je stoga, gledano s aspekta novinarstva, čovjek iz prošlih vremena, no ujedno i primjer novim generacijama kako novinar može raditi drugačije, bolje i društveno korisnije.
    Šiber je istaknuo Šantićevo umijeće da pronađe relevantne sugovornike koji analiziraju društvenu zbilju, da suvereno vodi razgovore s njima te da čuva dignitet obje struke što ovog novinara i politologa uvrštava u reprezentativne predstavnike medijske elite.
    – Čar ove knjige upravo je u bogatsvu sugovornika koji pripadaju različitiam generacijam i svjetonazorima, ali i u lakšem i šarmantnom načinu da se prezentiraju krajnje seriozni i analitički sadržaji, kazao je Šiber istaknuvši da su »Čari hrvatske politologije« izvrstan vodič kroz probleme s kojim se hrvatsko društvo susretalo tijekom tranzicije. Šiber ja također pohvalio i uredništvo Novog lista ednog od rijetkih medija koji daje prostor društveno relevantnim sadržajima poput Šantićevih razgovora s politolozima.
    Profesor Nenad Zakošek pokušao je sistematizirati izabrane intervjue te istaknuti specifičnu razliku politologa u odnosu na druge profesije.
    – Čitajući izabrane razgovore s kolegama, uočio sam pet tipova intervjua. Prvu grupu čine politolozi koji nastupaju kao politički akteri, što je legitimno, ali upitno s gledišta nepristranosti, drugi su komentatori koji polaze od vrijednosnog suda, potom kritičari koji ukazuju na društvene probleme. Četvrtu grupu čine politolozi koji šalju poruku, nastupaju s pedagoškog, prosvjetiteljskog aspekta želeći educirati javnost i konačno u petoj su skupini analitičari, koji su i najviše zastupljeni u Šantićevoj knjizi, naveo je Zakošek.
    Izdavač i urednik Josip Pandurić naglasio je da je Šantićeva knjiga idealna politološka čitanka kao i dragocjena riznica znanja te kao takva idealno štivo za studente politologije.
    Sam autor naglasio je da se kao predstavnik novinarstva i politologije, obiju struka koje su u današnjem društvu dobrano marginalizirane i podcijenjene, u dugododišnjem radu često bio prisiljen dokazivati i boriti, no ova je knjiga dokaz da je borba imala smisla i da se trud isplatio.


Sugovornici
   
    O demokratskoj tranziciji, problemima ustrojstva i funkcioniranja vlasti u Hrvatskoj, višestranačju, ali i o globalizaciji, političkim kretanjima u pojedinim europskim zemljama, Europi i svijetu, Šantić je razgovarao sa Zvonimirom Baletićem, Zvonkom Posavcem, Dušanom Bilandžićem, Nebojšom Blanušom, Radovanom Vukadinovićem, Brankom Caratanom, Zdravkom Petakom, Mirjanom Kasapović, Nenadom Zakošekom, Tihomirom Cipekom, Goranom Čularom, Bertom Šalajem, Josipom Županovom i drugima.

S. Saboljev

Povratak