Novinari žele birati glavne urednike

10.11.2012.

Sve je življe u medijima, oko medija i češće su i glasnije rasprave o tome kakvi bi mediji trebali biti. Velikim dijelom svi se slažu da su novine manje kvalitetne nego ranije, previše je žutila. Žutilo je jeftinije proizvesti i općenito se smatra da se ono bolje prodaje, ali to odavno više nije istina. U posljednje je vrijeme jedino izvršni urednik Večernjeg lista na medijskom festivalu u Rovinju rekao da novinarstvo nikad nije bilo bolje i agresivnije, ali i to da nikad manje ljudi nije produciralo toliku količinu vijesti za toliko različitih platformi. O tome kako je novinarstvo nikad bolje znao je govoriti Ninoslav Pavić, suvlasnik EPH-a, ali teško da je to iskreno mislio.
    Najneizvjesnija je situacija u novinama, tamo već dvije-tri godine novinari plaćaju najteži danak krizi tiska. Za to je vrijeme izgubljeno oko 300 radnih mjesta u novinarstvu a plaće su pale u prosjeku barem dvadesetak posto.
    Nije uzrok jedino ekonomska kriza koja u Hrvatskoj već godinama potiskuje skoro svaku poslovnu djelatnost. Za depresivno stanje u novinarstvu ekonomska kriza je tek djelomičan uzrok, ali je bitnije da rast interneta radikalno mijenja medijsku budućnost. Čak i Nijemci, uz svoje ogromno novinarsko tržište, predviđaju da bi naklade njemačkih novina do 2020. godine mogle biti prepolovljene.
    A realno je u četiri krizne godine prepolovljeno oglašavanje u našim tiskanim medijima. Uspješni rast internetskih medija u Hrvatskoj ipak nije »povukao« rast i oglašavanje pa internetski nakladnici prihoduju samo pet posto ukupnog oglašivačkog kolača u našim medijima.
    Zlatno doba ogromnih profita koji su se mogli vući iz tiražnih, uspješnih novina završilo je negdje 2007. ili 2008. godine. Ni otpuštanja ni snižavanja plaća neće biti dovoljna da novine opstanu, ako velika kriza kroz koju prolazimo ne postane i briga cijelog društva.
   
Nakladnički trikovi

Rezanje troškova i sindikalizacija medijske scene potpuno je bacila u sjenu rasprave o (ne)kvaliteti novinarstva u Hrvatskoj. Činjenica je da više nema novina koje bi bile i tribine za osmišljavanja i propitkivanja strategijskih puteva kojim ova zemlja ide. Iz novina se njezini čitači mogu sve manje cjelovito informirati.
    Crne liste više ne postoje, svi mogu u medije, ali je ipak teško govoriti o intelektualnoj javnosti koja je u najmanju ruku fragmentizirana. U privatnim medijima nema otvorenih rasprava o bilo čemu što je važno, tek o marginalijama da se ljudi malo zabave. Nešto naučiti iz novina kao nekad? Niti govora, nema što, a za činjenice u njima upitno je jesu li točne.
    Najnoviji slučaj otkazivanja radnog odnosa ili honorarnog statusa za 35 novinara u Business media grupi Andrije Kevića i Muje Selimovića ove srijede samo je reprezentativan primjer nakladničkih trikova kojim se manipulira novinarima. Novinarima duguju plaće već četiri mjeseca, tvrtka ide u stečaj ali će i Business.hr i Aktual navodno nastaviti izlaziti u drugoj tvrtki jer su vlasnici prodali novinske brendove.
    Socijalno stradavanje novinara u posljednje dvije godine usporedivo je vjerojatno jedino s urušavanjem građevinarske struke. Osobno mislim da bi država trebala indirektno intervenirati u medijsku industriju smanjenjem PDV-a na novine a siguran sam da u budućnosti treba razmišljati i o mogućem nametu na mobilne operatere jer se medijski sadržaji sve više prate preko pametnih telefona koji se i kupuju zato da bismo na njima mogli čitati online novine.
    Udruga novinskih izdavača tražila je od Vlade još u veljači sniženje PDV-a na novine. Situacija u europskim zemljama je takva da oko dvije trećine zemalja članica EU imaju stope PDV-a na novine šest posto ili niže a pet od 27 zemalja viši PDV od hrvatske sadašnje stope od 10 posto. S najvišim porezom su Litva 21 posto i Bugarska i Slovačka sa PDV stopom od 20 posto. Nulti PDV na novine imaju Danska, Belgija i Velika Britanija, Francuska ima 2,1 posto, Italija i Grčka četiri posto, Cipar, Malta i Mađarska pet posto, itd.
    Ovih dana se odlučuje o stopama PDV-a koje bi vrijedile u Hrvatskoj od 1. siječnja pa tako i o PDV-u na novine. »Dvoumimo se i oko toga hoćemo li neku stopu PDV-a spustiti sa 10 na pet posto, ali to su političke odluke«, neodređeno je rekao u srijedu ministar financija Slavko Linić na konferenciji za novinare.
   
Što mijenjati

U susjednoj Sloveniji su premijer Janez Janša i slovenska vlada, tobože radi financijske konsolidacije Slovenije, predložili višu stopu na novine s dosadašnje 8,5 na 20 posto. Odmah je Društvo novinara Slovenije odaslalo svojim europskim partnerima molbu da ih podrže u njihovom zahtjevu slovenskoj vladi i koalicijskim strankama u Vladi da odmah povuku prijedlog te odluke o većem PDV-u za novine i magazine za koju kažu da bi ugušila slobodu medija u Sloveniji.
    »Tražimo također od Ministarstva financija da ispita moguće efekte za uspostavljanje nulte stope PDV-a za novine i magazine jer je stajalište Društva novinara Slovenije da bi takva stopa novinskim nakladnicima do izvjesne mjere olakšala bitku za preživljavanje«, stoji u priopćenju slovenskog Društva novinara. Iz našeg hrvatskog kuta gledanja možda pomalo čudi što tamo nema nijednog novinara, pa niti među novinskim marginalcima, koji smatra da Društvo novinara takvim stavom o nultoj stopi PDV-a na novine podilazi novinskim nakladnicima u Sloveniji. Prije nekoliko dana Hrvatsko novinarsko društvo i Sindikat novinara Hrvatske organizirali su tribinu pod naslovom »Što mijenjati u medijskom zakonodavstvu da se spriječi daljnje urušavanje medija i novinarstva?«.
    HND je Ministarstvu kulture još u rujnu 2010. godine dostavio svoj prijedlog izmjena i dopuna Zakona o medijima. Prema tom prijedlogu, nakladnik je onaj tko imenuje i razrješuje glavnog urednika medija, ali uz pribavljeno tajno izraženo mišljenje novinara i ostalog kreativnog osoblja u redakciji.
    U tom se prijedlogu predlaže da 55 posto prisutnih novinara i urednika može spriječiti imenovanje novog ili pak razrješenje postojećeg glavnog urednika.
   
Neovisno novinarstvo

Kako se propisuje sada, tzv. statute medija koji bi trebali uređivati međusobne odnose između novinara, urednika i nakladnika u jednoj redakciji dogovaraju predstavnici novinara i predstavnici uprave. Ako ih ne mogu dogovoriti, onda se provodi arbitraža u kojoj sudjeluje udruga novinskih izdavača i HND. Međutim, statuti medija nigdje nisu dogovoreni i doneseni. Skoro niti jedan izdavač ne poštuje čak niti odredbu Zakona o medijima po kojoj - ako nema statuta medija - onda se barem urednici u redakciji moraju glasanjem očitovati o prijedlogu nakladnika za glavnog urednika medija.
    Zato HND smatra da novinarsko izjašnjavanje o glavnom uredniku ne može biti prepušteno samoregulativi, odnosno statutima medija koji ionako ne postoje, već mora biti izravno propisano u Zakonu o medijima.
    Obrazloženje je da vlasništvo u medijima ne može biti istovjetno vlasništvu u drugim ekonomskim područjima u kojima se proizvodi roba kao cipele, na primjer, ili usluge pa se trguje njima. Novinarska djelatnost je vrlo specifična, zato i novinarstvo u privatnim rukama mora biti neovisno jer je ono nužno za razvoj demokracije, za zaštitu ljudskih prava i za ostvarivanje temeljnog ljudskog prava na informiranje.
    I Udruga novinskih izdavača formirala je svoj prijedlog o izmjenama medijskih zakona. Nakladnici žele da izmijenjeni Zakon o medijima precizno uredi vanjsku suradnju jer, kako navode, različita su tumačenja poreznih organa, inspekcija rada i prekršajnih sudova u vezi rada novinara na temelju autorskih ugovora. Traže također da Zakon o elektroničkim medijima izbriše ograničenja koncentracije na način da istovremeno mogu biti nakladnici svih elektroničkih medija.
    Milan Živković, savjetnik ministrice kulture koji je zadužen za medije, najavljuje najprije izradu medijske strategije do ljeta iduće godine a poslije toga i izradu svih medijskih zakona. Cilj je, prema Živkovićevim riječima, uspostaviti novi medijski sustav koji bi funkcionirao neovisno od tržišnog mehanizma a ispunjavao bi društvene zadaće. Revolucionarno, nema što, ali trebat će i te kako pričekati da se vidi kako to novinarstvo neovisno od tržišnog mehanizma može u ovom tržišnom sustavu konkretno izgledati.

Zdenko Duka

Povratak