Dnevnik ‘21. stoljeće’ s milijunskim kreditima pokreće moja tvrtka

15.11.2012.

To nam je na početku razgovora rekao Marjan Jurleka (58), koji iz sebe ima dugu novinarsku, uredničku i menadžersku karijeru, među ostalim u nekadašnjoj kući Vjesnik, EPH-u, HT-u i Styriji. Ovog je puta u ulozi izdavača. Suvlasnik je (sa suprugom) tvrtke Miran dan, kojoj je 21. stoljeće prvi veliki posao. Osnovana je prije godinu i pol s kapitalom od 20.000 kuna, lani je uprihodila 586 tisuća kuna, a sad je očekuje milijunsko ulaganje. Kuloarima kruži mnogo priča o podrijetlu novca za taj projekt.

• Stoji li iza vas Styria? Još imate broj mobitela kojim ste koristili u toj izdavačkoj kući?
- Ne, samo sam si ostavio taj broj, što mi je bilo
najpraktičnije.

• Je li investitor Gazprom?
- Nije.

• A srpski investitor, koji će se tim listom već na skorašnjim  lokalnim  izborima odužiti HDZ-u za prijašnje usluge?
- To još nisam čuo. Naravno, ne.

• Neki vas spajaju s Bandićem i njegovom predizbornom kampanjom.
- Ni to nije točno.

• Vjerujem da je ipak najbolja varijanta o ulaganju WAZ-a, koji vam je navodno dao 35 milijuna eura za pokretanje lista?
- Nemamo veze ni s WAZ-om, a, nažalost, nemamo ni 35 milijuna eura.   

• Pa kako ste došli do inicijalnog kapitala?
- Riječ je o kreditnom zaduženju. Bankama i drugim kreditorima predstavili smo projekt i uložili su novac.

• Jesu li ti drugi partneri, dobavljači i slični oni koji će vas kreditirati na početku, a u slučaju uspjeha ušli bi u vlasničku strukturu?
- Ne, to je čist kreditni odnos. Ja sam se kreditno zadužio, ali ne isključujem mogućnost dokapitalizacije u budućnosti ako zatreba.

• O kojem je iznosu riječ?
- O iznosu ne mogu govoriti, ali riječ je o velikome - višemilijunskome. Projekt ovisi o sposobnosti upravljanja ključnim troškovima. Taj je kredit, zapravo, jamstvo trajanja, ali ako se ispune ključne tržišne pretpostavke i poslovni plan, sve će se manje trebati zahvaćati u kreditnu liniju. Od prvog trenutka naš kontroling neće dopustiti ne-kontroliran rast troškova i pazit će na ispunjavanje planova.  

• Kakva je budućnost projekta u branši koja grca u problemima?
- Prije nego što smo se upustili u posao, pomno smo ispitali tržište. Otkrili smo da je 70 posto bivših čitatelja prestalo kupovati dnevne novine zato što nije bilo zadovoljno sadržajem, a samo 30 posto odustalo je zbog fnancijskih razloga. U
tih 70 posto nezadovoljnih krije se naša prilika. Uvjereni smo da ih možemo privući atraktivnijim, originalnijim sadržajem.

• Pa koja je to formula koju nisu uspjeli pronaći ni najveći, Styria i EPH?
- Danas na medijskoj sceni prevladava depresivni senzacionalizam. Od pet najava na naslovnicama četiri su iz crne kronike...

• Znači li to da nećete imati crnu kroniku?
- Ne u klasičnom smislu. Ta medijska depresivnost ne može se konzumirati do besvijesti i odbija čitatelje.

• A što ćete im vi ponuditi umjesto toga? Optimizam, euforični senzacionalizam...?
- Ma ne, nećemo biti senzacionalistički list. Ali nastojat ćemo svaki događaj rasvijetliti iz svoga kuta, nećemo bježati od stajališta, naši novinari imat će mišljenje o svemu o čemu će pisati. Načelno, naše je stajalište prema životu pozitivno. Želimo se odmaknuti od crnila, negativizma i kritike prema svemu i svakomu. Pokušat ćemo i zabaviti čitatelje, da im kupnja ovih novina bude ugodan ulazak u dan, i ugraditi im također zrnce optimizma...
 
• Znači da ćete raditi za vlast? Stoje li, dakle, iza projekta SDP i Milanović?
- Ne. S politikom nemamo nikakve dodirne točke, osim onda kad će nam trebati da objasnimo neke procese u društvu.

• Kako mislite doći do praga rentabilnosti?
- U Hrvatskoj rezultati dnevnih novina padaju više nego u bliskim državama s podjednako razvijenom medijskom scenom. Možemo se uspoređivati s Austrijom i Slovenijom. Mi smo za razliku od njih bili previše oslonjeni na marketing, a premalo na zaradu od prodanih primjeraka. Vidite, i tu se djelomice krije razlog gubitka tržišta:
nekako se u nekom trenutku iz fokusa izgubio čitatelj, njegovi interesi, a tako i naklada.

• Kako ćete to prevladati? Odricanjem od marketinške zarade ili visokom nakladom?
- Kombinacijom. U marketinškom smislu oglašivači su u Hrvatskoj pomalo iscrpljeni i od televizijskog dampinga, ali i od starog modela. Treba ponuditi nove modele oglašivačima kao što i čitateljima treba ponuditi nov sadržaj.

• Zašto 21. stoljeće?
- To je dovoljno neutralan pojam koji možemo nakrcati različitim sadržajem, a dovoljno je atraktivan i asocijativan. U ovom su stoljeću u Hrvatskoj pokrenuta dva dnevna lista. Jedan je, prije 14 godina, bio tranzicijski, drugi bismo mogli nazvati posttranzicijskim. Voljeli bismo da budemo novine koje će obilježiti europsku Hrvatsku, naš ulazak na tržište koincidira s ulaskom u EU. Nismo okrenuti prošlosti, nego želimo proizvoditi novine koje govore o ovome našem, sadašnjem trenutku i gledaju u budućnost. Zato 21. stoljeće.

• Možete li različitost i sadržajnu originalnost koju proklamirate potkrijepiti primjerom?
- Kad su izašli podaci o padu BDP-a u drugom kvartalu od 2,2 posto, mediji su se natjecali u katastrofčnosti. Crni naslovi vrištali su s naslovnica i depresija se dodatno širila crnim prognozama o 50.000 otkaza. A većina čitatelja, a bogme ni novinara, uopće ne razumije što je točno BDP. Naš bi pristup bio pogled prema naprijed, otvaranje perspektive, analiza mogućih scenarija, preporuka za akcije. Ideja novina jest stajalište, otvaranje perspektive, malo optimizma ponudom mo-
gućih rješenja... Ovaj ciklus vrtnje u krug, u kojem su svi političari lijeni nesposobnjakovići, svi poduzetnici kriminalci, svi liječnici i profesori korumpirani, nikomu neće donijeti ništa dobro, ponajmanje medijima, čija je uloga u t0me ključna.
Izlazak iz kolotečine u svakom smislu - od poslovnoga do sadržajnoga - naš je put.

• A koji ćete svjetonazor promicati?
- Uopće nismo ideološko, stranački opterećeni. Snaga brenda bit će u vrijednostima koje ćemo promicati: snažno naslonjeni na obitelj, gospodarski napredak s pomoću poduzetništva, aktivnoga osobnog stajališta, inicijative... Bit ćemo promica-
telji urbane kulture i njezinih građanskih vrijednosti. Naša će stajališta biti vrlo jasno izložena, bez političkih spinova interesnih skupina, bez netransparentnih političkih ili lobističkih usluga u prikrivenom ‘advertorialu’. Novine radimo za čitatelje, a ne za političare, stranke, interesne skupine.
 
• Nisu li najveći problem rokovi tiskanja?
- Tiskara Vjesnik, u kojoj ćemo se tiskati, danas je jamac pluralizma medija koji omogućava da se na tržištu dnevnih novina nađe više sudionika. Tu je presudna uloga države. Bilo bi mudro sačuvati to javno dobro. S tiskarom smo imali korektne razgovore i zadovoljni smo ishodom. Sigurni smo da će to funkcionirati i u praksi.
 
• Znači li to da vam je EPH prepustio najbolje rokove, one koje ima Jutarnji list?
- Imat ćemo dva izdanja: prvo ćemo završavati prije tih dnevnih novina, a zagrebačko izdanje vrtjet će se nakon njihova zagrebačkog izdanja.

Hoćete li imati i prateći web-portal?
- Naravno, imat ćemo internetske stranice, ali  ne ‘news’-portal. Naš sadržaj od prvog dana bit će dostupan na webu, ali i odmah naplativ.
 
• To bi bila revolucija za domaće tržište. Kako je namjeravate ostvariti?
- Imamo rješenje koje u dva ‘klika’ prebacuje sadržaj na web. Međutim, besplatni pristup tiskanom sadržaju na webu smrt je za tiskano izdanje. Tu vam neće pomoći nikakvi trikovi, poput ‘više u tiskanom izdanju’, jer to samo dodatno nervira čitatelja. Došlo je vrijeme da se naplaćuje i takav pristup, a sve je drugo na kvaliteti.
 
• Kad ćete moći reći je li projekt uspio?
- Vrlo brzo - do kraja veljače. Tad ću moći reći ekipi da je odlično obavila posao i nagraditi je...

• Ili...? Imate li plan B?
- Naravno da imamo i plan B, i C, i D, i eventualnu izlaznu strategiju, ali sad su sva energija i fokus na uspješnom lansiranju i pozicioniranju.

• Ali, jeste li, oprostite na izrazu, ludo hrabri ili hrabro ludi?
- (Kroza smijeh.) Moram reći da uopće ne razmišljam u tim kategorijama, odnosno apsolutno vjerujem u uspjeh. Sve smo izračunali i simulirali te ćemo za 110 dana moći reći da smo uspjeli. Inače, vjerujem da u poslu, poduzetništvu osobito, bez
mnogo hrabrosti i zrna ludosti nema uspjeha.  

• Dakle, u pravo vrijeme za lokalne izbore...
Pa tako se baš poklopilo.

Glavna urednica bit će Nada Mirković
Postojeće Dnevne novine imaju Previše testosterona

• Koja će novinarska ekipa realizirati 21. stoljeće?
- Glavna urednica bit će Nada Mirković. To nije
slučajno, postojeće dnevne novine imaju previše testosterona, a mi želimo drugačiji pristup. Tu je i redakcija od gotovo 60 ljudi, ali ne bih navodio imena jer su mi svi jednako vrijedni. U svakom slučaju, okupili smo odličan tim i svima nam je zajednički velik entuzijazam s kojim ulazimo u projekt.  

• Jedno ime ipak moramo navesti jer se spominjalo u medijskim spekulacijama - ono Denisa kuljiša, supruga glavne urednice.
- Pa i Denis je u ekipi, jedan je od urednika. Htio bih reći da u redakciji imamo kombinaciju novinara različitih profla i profesionalnih iskustava: od iskusnih vukova do mladih lavova. Vjerujem da će to što dolaze iz različitih redakcija i sredina biti naša prednost.
• A što je s poslovodstvom? Tko će držati ključne sektore: fnancije, marketing...?
- Postavio sam vrlo mršavu ‘upravu’. Financije i kontroling vodit će Jure Šulentić, distribuciju i proizvodnju Slavko Janžić, komunikacije Ivanka Filipović, prodaju oglasa Dubravko Makarun. Oni su zaduženi za sve iz vlastitog sektora, od strategije do operativnih poslova.

Razgovarali: Goran Litvan i Jasmina Trstenjak

Povratak