Može i bez mjerenja gledanosti programa?

19.12.2012.

ZAGREB » Od jučer to znaju i oglašivači – HRT neće više koristiti usluge agencije AGB Nielsena, jedine u nas koja mjeri gledanost televizijskih sadržaja. Na Prisavlju je, naime, održana prezentacija za oglašivače, Uprava HRT im je predstavila novu prodajnu politiku, obavijestila ih da se ubuduće reklamni prostor neće vezivati uz gledanost već uz sekunde programa, te im ponudila multimedijalne pakete oglašavanja koji bi ih trebali u isti tren dovesti i na radio i na televiziju i teletekst.
    No, odluka o tome da se gledanost ne mjeri na uobičajeni način, već da se na samom HRT-u s vremenom razviju alternativni oblici mjerenja, otvara podosta pitanja, prije svega ono tko će se oglašavati na HRT-u, a da ne zna koji je doseg njihovih emitiranih reklama!?
    – Bit javne televizije je da bude gledana i utjecajna. Jer, ako nisi gledan i utjecajan zaludu ti je raditi i najbolji program na svijetu kad do nikog ne doseže. Nije, dakako gledanost ključna, ali ako nema utjecaja što će ti javna televizija – upozorava PR stručnjak Krešimir Macan.
    Za primjer Macan daje BBC koji nema reklama, ali svejedno mjeri gledanosti kako bi što bolje promovirala vlastite sadržaje i pratila konkurenciju.
    – Bez ikakve analize gledanosti stojite u mraku i ne znate što radite – sublimira Macan.
   
Bez konzultacija

Koliko se neslužbeno dalo saznati, glavni ravnatelj Goran Radman nije prije povučena poteza konzultirao, primjerice, Programsko vijeće HRT-a. Zakonski, nije ni morao. No, nije nemoguće da se na prvoj sljedećoj sjednici Vijeća potegne ovo pitanje i zatraže neka objašnjena. Jer, ako se u kazalištima i muzejima broje posjetitelji kao jedan od kriterija uspješnosti, ako se za knjige zna koliko su čitane, bilo bi vrijedno čuti kako će se mjeriti efekt javnog djelovanja HRT-a i njegov učinak na one koji plaćaju pristojbu.
   
Avantura nemjerljivog?

Možda se, u jednu ruku Radman riješio rizika da mu eventualni fijasko i mala gledanost velikih projekta smanji cijenu oglasnog prostora na koju se računalo. No, s druge strane tko će od oglašivača ulaziti u avanturu nemjerljivog, da ne zna koja publika to što se emitira zapravo gleda. Pitanja je još, recimo na temelju čega će Nadzorni odbor i Programsko vijeće mjeriti uspješnosti Uprave i programskog vodstva, osim na razini dojma? Na koncu hoće li ovaj potez naškoditi samom programu, Radmanovoj želji da se HRT posve baci na proizvodnju javnog sadržaja, ako se obistine procjene kako bi prihodi od oglašavanja zbog novog modela mogli pasti za od 30 do 50 milijuna. Tko će tu razliku namiriti!? Zlurad netko mogao bi pomisliti kako bi čelnicima HRT-a itekako dobro došao onaj »finski model« plaćanja pristojbe, jer em bi im novce sakupljala Porezna uprava, em više ne bi imali na što plaćati PDV, em bi se u ime javnog interesa i nemjerljiva programa vazda moglo lakše tražiti za pristojbu koja kuna više.

Siniša Pavić

Povratak