Linić zatvara državni bankomat za medijske tajkune

11.02.2013.

objektivhr.com

Odbijanjem i definitivnim zaustavljanjem isplate već odobrenog kredita od 35 milijuna kuna marketinškoj agenciji Digitel, najmoćniji ljudi Vlade na sjednici Nadzornog odbora Hrvatske banke za obnovu i razvoj (HBOR) u srijedu 30.siječnja donijeli su dalekosežnu odluku kojom je definitivno potvrđeno da nemaju povjerenja u rad i i upravu te banke predvođenu Antonom Kovačevom.
No,  kako se u medijskim krugovima neslužbeno ističe, ta odluka je i definitivni raskid dosadašnje prakse da se državnim novcem i posredstvom HBOR-a kreditiraju medijski tajkuni – bez obzira trebaju li oni novac za saniranje zjapećih rupa u svom poslovanju, što je dosad bio slučaj s EPH-om Ninoslava Pavića, ili državnu pomoć u financiranju novih medijskih projekata. Konkretno - dnevnika 21. stoljeće iza kojeg, kako upućeni tvrde, stoji upravo Digitel.
Naime, kako je Objektiv već pisao, javna je tajna da se Aljoša Roksandić –direktor Digitela hvalio da je upravo on jedan od pokretača i suvlasnika 21. stoljeća, dnevnih novina pokrenutih u studenom prošle godine koja dosad nije ostvarila planirani tržišni udjel, privukla oglašivače i ostvarila planiranu prodanu nakladu. Kako saznajemo – umjesto planiranih 19.000 prodanih primjeraka,  navodno dovoljnih da se pokriju proizvodni troškovi i plaće 50-ak zaposlenih i honorari za više desetaka angažiranih suradnika, dnevno se prodaje samo od 4000 do 7000. To je, kako saznajemo, već uzrokovalo velike probleme s kašnjenjem i neisplatom honorara mnogim suradnicima, ali i 25 postotno kresanje plaća svim zaposlenima koji su potpisali nedavno ponuđeni aneks ugovora o smanjenju plaća do, kako je istaknuto, ostvarivanja planirane naklade i funkcioniranja lista na zdravim tržišnim osnovama.

Jurlekinim plan B,C,D i E

Upravo su to bile odluke uprave 21.stoljeća u posljednjem tjednu siječnja, u kojem se očekivala nužna financijska injekcija za daljnje izlaženje tih dnevnih novina kojima je, kako se službeno navodi, izdavač Marjan Jurleka i njegova tvrtka 'Miran dan' s temeljnim kapitalom od samo 20.000 kuna.  Koliki je bio optimizam, a koliko kriva procjena izdavača o tržišnom uspjehu tog lista u prva tri mjeseca najbolje ilustrira njegova izjava dana „Lideru“ uoči izlaženja prvog broja. Upitan kada će moći reći da je projekt 21.stoljeće uspio, Jurleka je tada poručio.
- Vrlo brzo - do kraja veljače. Tada ću moći reći ekipi da je odlično obavila posao i nagraditi je...- Naravno da imamo i plan B, i C, i D, i eventualnu izlaznu strategiju, ali sada su sva energija i fokus na uspješnom lansiranju i pozicioniranju...Apsolutno vjerujem u uspjeh. Sve smo izračunali i simulirali te ćemo za 110 dana moći reći da smo uspjeli. Inače, vjerujem da u poslu, poduzetništvu osobito, bez  mnogo hrabrosti i zrna ludosti nema uspjeha, poručio je tada Jurleka.

No, zapelo je već krajem siječnja i očekivani uspjeh nakon, kako je Jurleka poručio, 'mnogo hrabrosti i zrna ludosti' ipak nije ostvaren. Bio je potreban i dodatni poticaj – nova financijska injekcija i kreditno zaduženje. Upravo krajem 'crnog' siječnja, kako su se mnogi zaposleni u 21.stoljeću nadali, spasonosni i već odobreni kredit HBOR-a Digitelu zapeo je na jednoglasnoj odluci Nadzornog odbora te banke u kojoj su svoje odlučno 'ne'  rekla i tri njegova člana, ujedno najmoćnija ministra trenutačne vlasti zaduženih za financije, gospodarstvo te poduzetništvo i obrt - Slavko Linić, Ivan Vrdoljak i Gordan Maras.
Odluka je, kako je preneseno u medijima, donesena jednoglasno i na upravi banke je sada da raskine ugovor o kreditu koji je već sklopila s Digitelom. Podsjećamo, HBOR je taj kredit  odobrio u prosincu i za njega nije trebala odobrenje Nadzornog odbora, jer je iznos bio manji od pet milijuna eura.  U paketu s kreditom HBOR-a, kako je naveo Novi list, išao je i kredit Raiffeisen banke u istom iznosu i oba su trebala biti potrošena prvenstveno za podmirivanje obveza Digitela, koji najveće obveze  na temelju ranije odobrenih kredita, ima upravo prema toj banci. Članovima Nadzornog odbora, kako je navedeno,  primjetili su 'neugodnu činjenicu' da je kredit osiguran nekretninom na koju su već, kako je Objektiv pisao, upisane hipoteke i to u iznosu većem od vrijednosti te nekretnine i tražili su dodatno izvješće. Nakon tih informacija na sjednici Nadzornog odbora odlučeno je da isplate kredita ipak neće biti, a kako saznajemo – ključnu je ulogu o odbijanju kredita imao Slavko Linić.
S druge strane, u Digitelu kao ni u 21.stoljeću dosad nisu imali komentara na odluku Nadzornog odbora HBOR-a, a u toj banci nisu željeli otkrivati detalje, pozivajuće se na obvezu čuvanja bankovne tajne. No, u svom šturom priopćenju o tom slučaju u HBOR- su ipak istaknuli i da su prijašnjih godina dobivali upite o dodjeli kredita naročito o tzv. modela A kreditiranja, ali da su zbog interesa drugih - komercijalnih banaka na te upite morali dati negativne odgovore.

Paviću kredit odobren

No, ako su u HBOR-u dosad imali negativne odgovore na novinarske upite, u javnost je ipak izašao njihov pozitivan odgovor na zahtjev za kreditom EPH-u Ninoslava Pavića i to gotovo odmah nakon pobjede Kukuriku koalicije na izborima u prosincu 2011. Tada je, za razliku od prošlotjedne odluke za Digitel, EPH-u odobren kredit na temelju HBOR-ova modela A+ s kamatom manjom od tržišne. Prema tom modelu, EPH dobio 29 milijuna kuna od kojih je HBOR dao 40, a Raiffeisen banka 60 posto.
I u slučaju tog kredita bila su sporna osiguranja kredita, jer je Ninoslav Pavić prvotno htio založiti samo zgradu EPH u zagrebačkoj Odranskoj ulici na kojoj je tada već dignuto šest hipoteka u ukupnoj vrijednosti većoj od same zgrade.
Banke su stoga zatražile i druga osiguranja, stoga je EPH založio i svoje  brendove (!?) Doktor u kući, Globus i Globus nacionalni tjednik te trećinu svojih dionica ionako kreditno prezadužene Slobodne Dalmacije. EPH je dobio i poček od devet mjeseci za otplatu i iznimno povoljnu kamatu od HBOR-a od samo 2,8 posto.  Zanimljivo je kako je EPH dobio kredit preko HBOR-a odmah nakon pobjede Kukuriku koalicije te i da su stručnjaci potvrdili da je to bio svojevrsni oblik državne potpore poslovnom carstvu medijskog tajkuna od najmanje 1,35 milijuna kuna s obzirom na referentnu kamatnu stopu.
U slučaju kredita EPH-u Ninoslava Pavića, HBOR je i na početku mandata nove vlasti još pronalazio model kreditiranja poduzetnika koji su svježim, djelomično državnim  novcem privremeno zakrpali zjapeće rupe u financijskom poslovanju  i nastavili se baviti izdavaštvom. No, u slučaju Digitela – kao navodnog spasitelja 21.stoljeća to najvjerojatnije neće biti slučaj.
Kao što cinici zaključuju – razlog tome je jednostavan. Linić je 'pretresajući' HBOR-a najavio i zatvaranje državnog bankomata za medijske tajkune.

Mate Lukarević

Povratak