UPAD BEZ PRESEDANA; AP optužio vladu SAD-a za špijunažu

15.05.2013.

Associated Press, jedna od najstarijih i najvećih svjetskih novinskih agencija, »prijavila« je Washington zbog špijunaže, optužujući američku vladu da su ih špijunirali puna dva mjeseca te da se Ministarstvo pravosuđa domoglo transkripata i podugačkog popisa brojeva koji su nazivani iz sjedišta novinske agencije. »Za to nema nikakvog opravdanja«, kažu iz AP-a i traže da se ti podaci pod hitno unište, prijavivši »masivni upad bez presedana«. Optužuju Obaminu administraciju da su se potajice domogli transkripata svih telefonskih razgovora koje su u dva mjeseca vodili novinari AP-a sa svojim izvorima informacija.
    U rukama vlade tako su završili svi brojevi telefona s kojih su upućivani pozivi, kao i oni s kojih su stizali pozivi, kako pojedinih novinara, tako i s centrale AP-a u sjedištima u New Yorku i Washingtonu, ali i iz ureda u novinarskoj sobi u Zastupničkom domu. U pitanju je više od dvadeset telefonskih linija koje su bile metom špijunaže i to u razdoblju od travnja do svibnja 2012. godine.
   
Nema opravdanja

Predsjednik novinske agencije Gary Pruitt poslao je tajniku Ministarstva pravosuđa Ericu Holderu službeno pismo protesta u kojem se navodi da informacije koje je na taj način prikupila vlada »idu daleko iznad« onoga što bi opravdalo jednu sudsku istragu. Pruitt je zatražio od ministra da se popisi telefonskih poziva stoga unište.
    »Nema mogućeg opravdanja za tako opsežnu zbirku telefonskih komunikacija Associated Pressa i njezinih reportera. Telefonski pozivi potencijalno otkrivaju tko su naši povjerljivi izvori, ukazuju na koji smo način prikupili informacije te otkrivaju naše načine rada, što vlada nema pravo znati« napisao je Pruitt.
    Trenutno iz Ministarstva pravosuđa nema reakcija na ovu vijest, no jedan od tekstova koji se time bavi, a objavljen je u New York Timesu, povezuje slučaj s istragom koja je od ranije poznata. Radi se o istrazi otvorenoj kako bi se saznalo tko je izvor vijesti koju je Associated Press objavio 7. svibnja 2012. godine, vezano uz osujećeni teroristički napad. Ta vijest otkrivala je detalje oko operacije CIA-e u Jemenu zbog koje je propala zavjera Al Qaede i pokušaj da se digne u zrak teretni zrakoplov koji je letio za SAD.

Bijela kuća demantira    

FBI je svojevremeno ispitivao direktora CIA-e Johna Brennana te mu je otvoreno postavljeno pitanje da li je upravo on izvor informacija s kojim je raspolagao Associated Press. Brennan, osim što je to decidirano opovrgnuo, definirao je tu AP-ovu ekskluzivnu vijest kao »opasno razotkrivanje informacija zaštićenih kao državna tajna«.
    New York Times je također podsjetio da je već u prošlosti bilo slučajeva da su suci dobivali transkripte novinarskih telefonskih poziva, ali nikada do sada takvih razmjera kao što je to slučaj s Associated Pressom.
    »Nemamo nikakvih saznanja o tome«, priopćeno je iz Bijele kuće. Glasnogovornik Jay Carney pojasnio je to objašnjavajući da »Bijela kuća nije upoznata s time da je Ministarstvo pravosuđa poduzelo akcije kako bi se dobili telefonski ispisi linija koje koristi Associated Press ili pojedini novinari«. Dodao je i da »osim novinarskih napisa, ne znaju za bilo kakav pokušaj Ministarstva pravosuđa usmjeren na dobivanje telefonskih ispisa Associated Pressa«. U službenom priopćenju je na koncu navedeno i da Bijela kuća »nije uključena u donošenje bilo kakvih odluka kada su u pitanju kaznene istrage, s obzirom da je riječ o pitanjima kojima se bavi Ministarstvo pravosuđa«.

Tri istovremena skandala
   
    Osim skandala s prisluškivanjem AP-a, američkog predsjednika Baracka Obamu istodobno su pogodile i afera Bengazi i skandal s pojačanim poreznim pritiskom na konzervativne političare. Mediji ocjenjuju da bi, poučen iskustvom Billa Clintona i seksualnom aferom s Monicom Lewinsky, Obama trebao izravno se s njima suočiti i jasno se obratiti javnosti.
    Članove konzervativne američke političke skupine Čajanke (Tea Party) koji su zatražili oslobađanje od plaćanja poreza, na što imaju pravo kao nevladina udruga, bili su podvrgnuti dubinskoj istrazi poreznika. Stavljanje članova Čajanke pod povećalo neki su republikanci nazvali pokušajem zastrašivanja i usporedili s aferom bivšeg predsjednika Richarda Nixona koji je prisluškivao političke protivnike.
    Druga se afera tiče istrage koju su republikanci pokrenuli u Kongresu kako bi ispitali je li Obamina uprava pokušavala prikriti činjenice vezane uz teroristički napad u libijskom gradu Bengaziju 11. rujna 2012. godine, u kojem je ubijen američki veleposlanik Christopher Stevens.
    O prvoj od dviju afera Obama je progovorio i jasno osudio postupanje porezne službe. »Ako su zaposlenici IRS-a (Internal revenue service, Unutarnja kontrola prihoda) pribjegavali takvim praksama i ciljano istraživali konzervativne skupine, to je skandalozno«, rekao je Obama i dodao da »neće imati strpljenja« prema takvim akcijama, piše agencija AFP.
    O aferi Bengazi Obama je zauzeo neodređenije stajalište. »Dan nakon napada priznao sam da je to teroristički napad«, a »činjenica da se o tome nastavlja govoriti, iskreno govoreći, mislim da je politički motivirana«, rekao je predsjednik.

 Šarlota Brnčić