Bankari dolaze po svoje

31.05.2013.

Novosti

Ostajem u EPH. Velika mi je želja da EPH socijaliziram i da EPH izađe na burzu. Nemojte me tjerati da govorim o brojkama. Ukratko, u dogovoru s bankama EPH je sposoban servisirati svoje dugove. Mi izlazimo polako iz krize - poručio je Ninoslav Pavić, suvlasnik Europapress Holdinga u jednom od svojih posljednjih intervjua prije prošlotjednog sudara s realnošću – blokadom svih računa i najavom predstečajne nagodbe za niz njegovih poduzeća – EPH, Gloria Grupa, 4 Media, EPH media, Media Nexus i EPH magazini.

Najavivši predstečajnu nagodu kao 'restrukturiranje i poboljšanje financijskog poslovanja u dogovoru s bankama', vodeći je hrvatski izdavač u svom Jutarnjem listu početkom ovog tjedna priznao da je EPH u ogromnim problemima, najvećima od osnivanja.

Posljedica je to nagomilanih problema u poslovanju koji su eksplodirali u gotovo isto vrijeme i koji su EPH bacili u izrazito neprijateljsko poslovno okruženje. Ponajprije, to su najavljeni odlazak dosadašnjeg strateškog partnera i 50 postotnog suvlasnika – njemačkog WAZ-a, potom nedefinirana sudbina Vjesnika d.d., državne tiskare u kojoj se tiskaju gotovo sva Pavićeva izdanja i ono najvažnije – vraćanje kredita prezaduženog EPH.

Ukratko, bankari su, lovački rečeno, nanjušili krv i počeli se brinuti za naplatu svojih kredita koje su dosad rado davali EPH-u. U posljednjih desetak godina EPH-a su kreditirale gotovo sve ovdanje vodeće banke - Hypo-Leasing Kroatien, Hypo Alpe-Adria-Bank, Raiffeisenbank, UniCredit Bank Austria, Zagrebačka banka, HPB, Hrvatska banka za obnovu i razvoj... Pritom su se i banke osiguravale založnim pravima –od 2005.do 2009. uglavnom hipotekama na zgradu zagrebačkog sjedišta EPH-a u Koranskoj ulici. Nad tom je zgradom od 16.000 kvadrata bilo upisano čak šest hipoteka od 208 milijuna i 15,5 milijuna eura. Ukupno – oko 320 milijuna kuna. Dio tih kredita je i otplaćen, no to ne umanjuje procjene upućenih koji tvrde da , zbroje li se svi krediti,  EPH ima 550 do 600 milijuna kuna kreditnih zaduženja.

Ocjene, inače diskretnih bankara, o kreditnoj sposobnosti i mogućnosti vraćanja kredita počele su se mijenjati tek krajem 2011., kada su bankari istaknuli  da  Pavićev EPH-a ima ' nezadovoljavajuću financijsku konstrukciju, lošu profitabilnost i znatnu kreditnu zaduženost uz snažnu konkurenciju na zasićenom tržištu'. No, neke od banaka krenule su i u konkretnije mjere zatraživši od Pavića program restrukturiranja. Druge supak, 'vruć' kredit koje su dale Paviću prebacile svojim bankama kćerima ne bi li u bilancama izbjegle manjak prihoda i odgovornost za rizičnu investiciju. Pritom ispadaju mnogi kosturi iz ormara. Tako se i otkriva i razlog za blokadu računa, ali okolnosti zbog kojih je Pavić sada ide u predstečajnu nagodbu.
Posljedica je to, prema svemu sudeći, kredita od 16 milijuna eura kojeg je Zagrebačka banka 28.12.2011. dala Paviću uz založno pravo na zgrade i tiskaru Slobodne Dalmacije i uz otplatu u 26 kvartalnih rata od 375.961 eura počevši od 30.6.2012. zaključno do 30.9. 2018. A nakon toga u još 19 rata do zaključno rujna 2023.  To je  jednostavno bio ponovljeni kredit kojeg je Pavić već dobio od UniCredit Bank Austria.

Taj je kredit bio sklopljen još u studenome 2007. i u iznosu 16,3 milijuna eura koji je u cijelosti trebao biti vraćen u rujnu 2022.. Doduše,  nakon tog ugovora, uslijedili su i aneksi, a u svibnju 2009. i ugovor kojim se uknjižuje založno pravo na imovinu i tiskaru Slobodne Dalmacije.  Kod kredita Unicredita iz 2007. dužnik je bio EPH, a založni dužnik Slobodna Dalmacija – no, tvrde upućeni, ta odluka nikada nije došla na skupštinu Slobodne Dalmacije te se zbog toga austrijska banka odlučila izvući iz priče. Kredit je prebačen Zagrebačkoj banci, ali pod strožim uvjetima - s EPH d.o.o kao dužnikom, ali i cijelom grupacijom–EPH medijom, Media Nexusom, EPH magazinima, Gloria grupom, 4 Medijom - kao sudužnicima
To su upravo i tvrtke za koje sada Pavić traži predstečajnu nagodbu jer, prema svim pokazateljima, ne može uredno vraćati kredit. No, ono što je otežavajuće za EPH u je da će u dogovoru sa Zagrebačkom bankom morati predati i financijska i revizorska izvješća neovisnog stručnjaka, kompletna potraživanja i dugovanja , ali i program preustroja i rezanja troškova.
Pritom, optimistična su očekivanja da u procesu predstečajne nagodbe 'neće biti promjena u redovitom izlaženju izdanja niti u statusu zaposlenika', a kako je Uprava EPH istaknula u Jutarnjem listu

To je, tvrde upućeni, samo želja Uprave jer u predstečajnoj nagodbi odluke o tome donose vjerovnici. U ovom slučaju bankari će donositi odluku o sudbini 'Jutarnjeg lista', 'Glorije', 'Globusa' i ostalih izdanja, ali i o isplati, rezanju plaća te o otpuštanju novinara. To je višemjesečni proces u kojem je ključna stvar deblokada računa EPH do koje, u trenutku zaključenja ovog broja Novosti, nije došlo. Osim toga, predstečajna nagodba mogla bi rezultirati prodajom imovine i promjenom vlasničke strukture u korist vjerovnika, pa je pitanje kakvi će vlasnički udjeli nakon nje ostati u rukama Pavića i WAZ-a, koji trenutačno drže po 50 posto kompanije.

S druge strane, u krizi EPH značajnu odluku ima i država u čijoj je režiji i moguća predstečajna nagodba i koja je prošlog tjedna spasila Pavićevu drugu frontu – tiskaru Vjesnik d.d. gdje se i tiska većina izdanja EPH. Naime, prihvaćen je najnoviji program restrukturiranja Vjesnika d.d. , tvrtke kojoj oko 60 posto prihoda upravo osigurava EPH Ninoslava Pavića. Spoji li se to s nedavnom odlukom o smanjivanju PDV-a na dnevne novine sa 10 na pet posto, stječe se dojam da je i država donijela odluke koje bi mogle Pavićev EPH izvući iz gliba. No, odluka o PDV-u primjenjivat će se tek od 1. srpnja, a račune za tiskanje novina EPH bi mogao plaćati državnoj tiskari, ali tek nakon deblokade računa .

Na naše upite o situaciji u EPH, unatoč dobroj volji Svena Semenčića, direktora korporativnih komunikacija, odgovore nismo dobili, kao ni odgovore o stanju na trećoj EPH-ovoj 'bojišnici' – otvorenoj odlaskom WAZ-a. Stoga, odgovor na buduću sudbinu EPH-a prepuštamo Ninoslavu Paviću čija je vizija, prije suočavanja s realnošću, predstavljena na početku ovog teksta.

Miroslav Edvin Habek

Povratak