Žele li niži PDV, novinske redakcije moraju uvesti statute

10.06.2013.

Iako je hrvatska Vlada predložila da se od 1. srpnja PDV dnevnim novinama koje imaju najmanje 25.000 riječi autorskih novinskih tekstova smanji s deset na pet posto, teško će ijedan nakladnik od navedenog datuma početi koristiti tu olakšicu. Naime, Vlada je postavila kao uvjet da svaka zainteresirana redakcija mora imati svoj statut medija, što nema niti jedna od onih na koje bi se snižena stopa PDV-a mogla odnositi.

Statut štiti prava novinara

Prema Zakonu o medijima iz 2004. takvi su statuti trebali biti davno doneseni, ali novinari nisu bili previše za to zainteresirani, iako bi taj dokument štitio upravo njihova prava. Postavljanjem statuta kao uvjeta za dobivanje niže stope PDV-a, situacija se obrnula - sada će poslodavci biti zainteresirani da svaka redakcija što prije dobije svoj statut. Međutim, teško je očekivati da bi u svega par tjedana mogli biti izabrani predstavnici novinara, te da će oni kroz pregovore s predstavnicima novinskih nakladnika do 1. srpnja izbistriti tekst redakcijskog statuta i potpisati ga.  Koja je svrha statuta medija? U članu 26. Zakon o medijima navodi da se njime "utvrđuju odnosi između nakladnika, glavnog urednika i novinara te njihova međusobna prava i obveze". Statut medija utvrđuje i način sudjelovanja novinara u imenovanju i razrješenju glavnog urednika, slobodu rada i odgovornost novinara. Također utvrđuje uvjete i postupak po kojem glavni urednik i urednici imaju pravo na ostavku uz pravičnu otpremninu u slučajevima takve promjene u vlasničkoj ili upravljačkoj strukturi medija koja dovodi do bitne promjene u programskoj osnovi ili programskom sadržaju toga medija - navodi se, između ostalog, u Zakonu o medijima. Novinarskim statutom štite se profesionalna prava novinara na istinito, objektivno i pravovremeno informiranje javnosti, kao temelj za mjerodavno sudjelovanje građana u demokratskim procesima zemlje.

U prijedlogu Kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike Hrvatske, u dijelu posvećenom statutu, navodi se da su "nedopustivi pritisci državnih i lokalnih vlasti, političkih stranaka, centara moći i utjecajnih pojedinaca na uređivačku politiku medija zastrašivanjem, korumpiranjem i drugim vrstama pritisaka na urednike i novinare". Također, statutom se novinarima daje za pravo izjašnjavati o kandidatima za glavnog urednika medija. Navodi se da "kandidat koji ne dobije podršku natpolovične većine novinara ne može biti izabran za glavnog urednika medija. Ako ima više kandidata podjednake kvalitete, prednost treba dati onome kandidatu koji dobije podršku većeg broja novinara, ali taj broj ne može biti manji od 40 posto novinara". U javnosti je sa čuđenjem dočekan i drugi uvjet, onaj od 25.000 riječi u svakom broju dnevnih novina koje priželjkuju smanjeno stopu PDV-a. Nakon što u Ministarstvu financija nismo dobili pojašnjenje čemu to ograničenje, potražili smo ga u Ministarstvu kulture.       

Manji porez za više riječi

"Iz prijedloga da se posebno snižena stopa PDV-a od pet posto primjenjuje na novine s barem 25 tisuća riječi novinarskog autorskog teksta vidljiva je namjera predlagača da ovom poreznom olakšicom zaustavi pad zaposlenosti i potakne novo zapošljavanje novinara", rekao nam je Milan F. Živković, savjetnik u ministarstvu kulture. "Valja podsjetiti da je pojam općeinformativni tisak, koji je naveden u Prijedlogu zakona o PDV-u, prema Zakonu o medijima definiran kao onaj koji objavljuje programske sadržaje namijenjene kontinuiranom informiranju javnosti o aktualnom društvenom, osobito političkom, gospodarskom, socijalnom i kulturnom životu. Analizom opsega novinarskih tekstova dnevnih novina utvrđeno je da izdanja koja barem okvirno zadovoljavaju ovu definiciju prelaze predloženu granicu od 25 tisuća riječi", kaže Živković. "Naravno, opseg novinarskih tekstova ne govori mnogo o njihovoj kvaliteti, niti udovoljavaju li društvenoj funkciji općeinformativnog javnog dobra ili ne. To ionako procjenjuje svatko prema svojim afinitetima, a neku komisiju koja bi donosila mjerodavan sud u ime svih nemamo. Pokušalo se pronaći točno mjerljiv kriterij, umjesto da se porezne olakšice prepuste slobodnoj procjeni. Pritom, ako neke novine imaju više novinarstva, vjerojatno je da će i njihovo udovoljavanje javno-informativnoj funkciji biti veće, a posebno ako prošire prostor novinarskih sloboda uvođenjem statuta medija", navodi Milan F. Živković.
Pomoć medijima

Nakladnici dobivaju 30 milijuna kuna

Na pitanje zašto sniženu stopu PDV-a nisu dobile i tjedne novine, Milan F. Živković odgovara- "valjda iz istih razloga zašto za mnoga dobra i usluge PDV nije snižen, iako bismo mnogi željeli da jest. Recimo, umjetnički časopisi, na žalost, također ostaju na deset posto, a knjige u elektronskom izdanju na 25 posto". Koliko će sniženje PDV-a godišnje donijeti novinskim izdavačima? "Ovisi o tome koliko novinskih izdavača bude uvažavalo predložene kriterije, ako ih zastupnici u Hrvatskom saboru usvoje. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku i kalkulacijama HGK, radi se o iznosu reda veličine 30 milijuna kuna godišnje", iznio je Živković.

Saša Paparella (VLM)

Povratak