Neprofitan ili neovisan, pitanje je sad

01.09.2013.

Dva pridjeva, a toliki ponor među njima: neprofitan i neovisan. Sami za sebe možda i ne proizvode toliku buku, ali ako im se u jednadžbi pridruži imenica »medij«, odrednica »javni interes«, a u nazivnik stavi »kultura«, e onda se odnedavno stvari višestruko kompliciraju.
    Izglasane su naime Izmjene Zakona o elektroničkim medijima, koje su do ljeta izazivale prilične kontroverze u dijelu zainteresirane javnosti. Najviše su se bunili predstavnici trgovačkih društava u vlasništvu tzv. neovisnih internetskih medija, zato što je prijedlogom Izmjena regulirana potpora javnog kapitala na njihovu štetu, a u korist tzv. neprofitnih medija, kojima su osnivači udruge. Ispred neovisnih i neprofitnih je »tzv.« iz razloga što se ove odrednice može shvaćani samo uvjetno, kao termine, a sigurno ne opisno.
    Da bi termini obuhvaćali puninu pojmova, onda bi neprofitni mediji morali doista biti neprofitni, a neovisni doista neovisni. Budući da svi oni ostvaruju određeni profit, čije je korištenje u slučaju civilnog sektora doduše posebno regulirano, a pitanje neovisnosti kudikamo je kompleksnije i tiče se ne samo sustava financiranja nego i općenito funkcioniranja u kapitalističkom društvu, »tzv.« će se morati podrazumijevati. Ako se i neće uvijek koristiti.
   
Prvi krug

Gordijski čvor ostvarivanja prava na javnu financijsku potporu neprofitnih i neovisnih medija teško ćemo ovdje razriješiti. Ako ga uspijemo i objasniti, puno smo napravili. Izmjene Zakona o elektroničkim medijima, izglasane unatoč odbijanju Saborskog odbora za medije, u žižu stavljaju civilni sektor, odnosno udruge. One, prema mišljenju predstavnika trgovačkih društava, sada ostvaruju puno veća prava i beneficije. Osim što ostvaruju pravo na potporu Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, koja godišnje raspolaže s više od milijun kuna, ostvaruju i programsku potporu Zaklade Kultura nova, a odnedavno, upravo izmjenama ZEM-a, i pravo na potporu iz Fonda za pluralizam medija, koji se puni postotkom od ubiranja HRT-ove pretplate. Nisu to, dakako, svi mogući izvori financiranja udruga, ali zasad će nam operativno i ovo biti dovoljno.
    Trenutno je aktualan nedavno okončan prvi krug Javnog poziva za dodjelu bespovratnih sredstava neprofitnim medijima, u kojem su se iskristalizirala dva jača kandidata – H-alter i Lupiga. No do konačnih rezultata o iznosima i korisnicima potpora nakon drugog kruga, svi će se morati strpjeti; rezultati će biti poznati 16. rujna. Prvi krug donio je 25 kandidata od ukupno 91 prijave koja je pristigla na natječaj, a potencijalni korisnici natječu se za različite oblike potpora u iznosu od tri milijuna kuna, koji je pak prikupljen kao namet od igara na sreću.
    Trgovačkim društvima koja vode uglavnom niskoprofitne kulturne internetske portale, ostaje natječaj Ministarstva kulture Poduzetništvo u kulturi, no oni većinom smatraju da to nije dovoljno. Smeta im što Izmjene ZEM-a pretpostavljaju da je dovoljno biti neprofitni medij da bi se podrazumijevalo djelovanje od javnog interesa. Prema njima, ključni kriterij za dodjelu javnih sredstava mora biti kvaliteta programa, odnosno sadržaja, a ne tip izdavača. Sve su to skupa nazvali sužavanjem manevarskog prostora za trgovačka društva koja smatraju da i kao takva mogu djelovati u javnom interesu.
   
Civilni sektor

No udruge nisu problematične samo neovisnim internetskim portalima. Bune se i predstavnici televizija i radiopostaja, budući da po novom u diobu kapitala prikupljenog od postotka HRT-ove pretplate u Fond za pluralizam osim njim ulaze i neprofitni internetski mediji. Budući da se nije mijenjao postotak od tri posto koliko se u Fond slijeva s HRT-a, smatraju da to nije pošteno. A postotak se sigurno neće skoro mijenjati. Mnoge od tih televizija i radija dobile su koncesije upravo računajući na potporu iz Fonda, pa ih sad novi odljev itekako plaši, unatoč tome što je svima već jasno da se taj novac troši(o) prilično netransparentno i da teorije o pranju novca na lokalnim televizijama i radijima nisu samo teorije.
    Sve ovo pokazuje barem nekoliko stvari. Prvo, ovisnost medijske scene o javnom kapitalu, bila ona »neprofitna« ili »neovisna«, tolika je da i najmanje promjene uzrokuju tektonske poremećaje. Uljuljkanost u sustav potpora, za koje onaj tko ih dijeli nema instrumente praćenja i evaluacije, sigurno nije u javnom interesu. No to ove izmjene ZEM-a neće riješiti.
    Drugo, pokazuje se da u Ministarstvu kulture vode politiku koja afirmira civilni sektor. Udruge su ovim prijedlogama Izmjena »ozakonjene« kao proizvođači javnog interesa samim time što su udruge. Sve je to legitimno, ali civilni sektor u Hrvatskoj, ne samo u kulturi, osim što dakako pomaže u demokratizaciji društva, itekako vuče za sobom repove pronevjera, zamračivanja, korupcije i svih onih divnih radnji iz poduzetničkog i javnog sektora. Zašto bi, je li, civilni od toga bio izuzet?
    Ono što je sada već vidljivo u širenju sustava potpora neprofitnim internetskim medijima, a stvar je vrlo friška, jesu preregistracije. Neki nakladnici, logično, preregistrirali su, doregistrirali ili zatvorili svoja trgovačka društva i poosnovali udruge ne bi li ostvarili pravo na potpore. Nije teško zaključiti zašto se neovisni internetski portali u vlasništvu firmi bune da je to gušenje poduzetničke klime u Hrvatskoj, ali moraju isto tako shvatiti da Ministarstvo kulture ima pravo favorizirati udruge. Jedino bi i u Ministarstvu kultre morali biti svjesni da će se još manje tolerirati siva zona u kojoj djeluje dio civilnog sektora, a teško je očekivati da će se stvari oko evaluacija bitno promijeniti nabolje, jer jasno je: to košta.

Piše: Davor Mandić

Povratak