REVOLT GLEDATELJA Ne damo da javni sadržaj nestane s javne televizije!

22.09.2013.

ZAGREB » »Nikad više javnih, znanstvenih, kulturnih sadržaja, nikada više informacija«. Ovako je prije dva tjedna za predstavljanja jesenske programske sheme govorio Goran Rotim, ravnatelj programa Hrvatske radiotelevizije. Ništa neobično, ništa neočekivano, jer tako se svaki put govori kad se predstavlja shema. Forma je tu godinama važnija od sadržaja, od javnog sadržaja pogotovo kojeg, i kad ga ima, skriju u u negledljive termine. Ovaj put je, međutim, javnost je odlučila aktivno djelovati. Pismima se pokušava braniti uratke od javnog interesa!
    Prvi su otvoreno pismo glavnom ravnatelju HRT-a Goranu Radmanu uputili Koordinacija umirovljeničkih udruga, Matice umirovljenika Hrvatske i Sindikata umirovljenika Hrvatske, tražeći da im se vrati emisija »Treća dob«. Smatraju kako ne postoji ni jedan pravi razlog za ukidanje emisije u kojoj su promicana prava umirovljenika i starijih osoba, a koja je kritički govorila o zakonima i propisima s kojima nisu zadovoljni.
   
Pravda za treću dob

»Budući da se financira i novcem umirovljenika, zadaća je javne televizije voditi računa i o programu za ovu najbrojniju kategoriju gledatelja, koja uz to plaća RTV pristojbu prema prosječnoj plaći, a ne prema prosječnoj mirovini što bi bilo pravednije. Zahtijevamo u ime umirovljeničke populacije da se vrati emisija »Treća dob« te da se u dijalogu s umirovljeničkim udrugama prošire takve emisije na HRT-u jer otvaraju mogućnost da se više čuje glas umirovljenika u javnosti kao i svih onih koji se bore za umirovljenička prava«, zaključuje se u priopćenju.
    Nezadovoljni su i hrvatski filmaši koji apeliraju na vodstvo HRT-a da konačno počne ispunjavati svoje programske obveze iz ugovora s Vladom Republike Hrvatske.
    »Smatramo nedopustivim tretman hrvatskog filma – domaća publika i porezni obveznici to ne zaslužuju, osobito kada je i u kinima itekako vidljiv porast interesa za domaćim filmom, samo Hrvatska televizija to ne vidi ili ne želi vidjeti!«, stoji u priopćenju što ga potpisuju predsjednik Društva hrvatskih filmskih redatelja Antonio Nuić i predsjednik Hrvatske udruge producenata Hrvoje Osvadić. Upozorava se kako je u novoj programskoj shemi HRT hrvatskom igranom filmu namjenila termin prikazivanja u ponedjeljak iza 23 sata, termin za one koji možda pate od insomnie. Pita se tko se to srami hrvatskog filma!?
   
Domaći film za odrasle

»Za takav tretman odgovornima držimo ravnatelja HRT-a Gorana Radmana, ravnatelja programa HRT-a Gorana Rotima, glavnu urednicu HTV1 Gordanu Mrđen i ravnateljicu produkcije HRT-a Mariju Nemčić. Vjerujemo da javnost treba znati zašto su na HRT-u odlučili sakriti domaći film? Zašto su ga odlučili sakriti baš u godini kada hrvatski film ostvaruje velike uspjehe u kino dvoranama, a izuzetno je vidljiv i prisutan na međunarodnoj festivalskoj sceni. Zakonska obveza HRT-a je važna koliko i uloga javnog medija, kako u proizvodnji domaćeg programa, a HRT, treba to reći, sudjeluje sa značajnim sredstvima u proizvodnji domaćeg filma, a onda je logično i da sudjeluje u promociji i prikazivanju tog istog filma. Apsurdno je da Hrvatska televizija kasnovečernjim terminom skriva domaći film od gledatelja, iako je HRT koproducent većini hrvatskih filmova. Hrvatski film je naš kulturni proizvod i tko će ga podupirati ako ne javna televizija!? Osim ako su na Hrvatskoj televiziji odlučili da je bolje uvoziti nego proizvoditi vlastitu kulturu«, kazali su filmaši.
    Njihov je apel polučio makar kakve rezultate. S HRT-a su im odgvorili i kako HRT ispunjava svoje programske obveze i kako je za kasan termin prikazivanja filmova – Ljudožder vegetarijanac, Tri priče o nespavanju, Ćaća i Fleke – kriva tzv. »predikatizaciju« zbog sadržaja koji nisu primjereni maloljetnicima. Dobra vijest za filmaše bi trebala biti ona da će HRT hrvatske filmove, kao tv premijere, u studenom i prosincu prikazivati u 21 sat. Riječ j
Kultura u zapećku
   
    Teško objašnjivih poteza povučeno je još. Kulturnjaci, baš kao i 200.000 gledatelja u prosjeku, upozoravaju na loš tretman »Vijesti iz kulture«. Ne samo što su pomaknute u kasniji termin iza sporta, već više nemaju ni voditeljice. Time je dokinuta svaka mogućnost da se u studiju ikog ugosti, pa s gostom polemizira o aktualnim temama. Oni koji su tako odlučili vele kako im je trebala dinamičnija emisija!? Ništa bolji tretman nemaju ni emisije pučke i predajne kulture. Njih se prve seli po programu, miče i ukida. A radi se o uratcima koji ostaju kao trajna vrijednost i redakciji koja je osvojila valjda ponajviše nagrada na svjetskim festivalima. Posebice je, međutim, zanimljiva pozicija Hrvatskog radija od kojeg se, kako saznajemo, silom traže uštede u ime televizijskog budžeta. U tu svrhu će se uzeti nekih 60.000 kuna od obrazovnog i dječjeg programa, gotovo 100.000 kuna planiranog u budžetu za ozbiljnu glazbu, te nekih 200.000 kuna iz dramskog programa!?
e o filmovima Sonja i bik,Noćni brodovi, Cvjetni trg, Halimin put, Kratki spojevi, Korak po korak i Svećenikova djeca, kojima je HRT koproducent.     
    No, koliko su, u svojoj želji da budu gledani i makar formalno javnosti predani, programski čelnici HRT-a u raskoraku s onim što želi, traži i od javnog servisa očekuje onaj tzv. običan gledatelj, možda ponajbolje pokazuje pismo pristiglo na adresu Novoga lista, pismo gospodina Ive koji je veliki poklonik emisije »Normalan život«.
   
Normalan život

»Mali, obični ljudi tu su prepoznali svoju priliku da se izraze, da pitaju, da se informiraju, da sudjeluju, da vjeruju da je moguće, ostvarivanje i njihovih prava, te rješenje njihovih životnih i egzistencijalnih problema«, veli. Hvali voditeljicu Ana Tomašković koja je, kako kaže, napravila emisiju koja subotom ujutro, makar bilo u nezgodnom prijepodnevnom terminu, okupljala u dnevnom boravku čitave obitelji, sve generacije.
    »Za emisiju 'Normalan život' očekivali smo da će dobiti neki kvalitetniji termin prikazivanja. Za uzvrat degradirali su je u još ranije jutarnji termin u 9 sati. I što je još čudnije, emitirati će snimljenu emisiju, što znači da gledatelji, a napose stariji neće imati prilike jedinim načinom komunikacije, onim direktnim preko fiksne telefonske linije moći sudjelovati aktivno u emisiji. Ne samo stariji gledatelji, nitko se neće moći uživo javiti i iznijeti svoj problem, poteškoću, životno iskustvo, priču ili neku poruku nade, ljubavi i inspiracije...«, kazuje gospodin Ivo.
   
Figa u džepu

Primjer »Normalnog života« otkriva zapravo da je figa svo vrijeme bila u džepu dok se slagala i ova jesenska shema. Pa dok se, primjerice, javno kazivalo kako je interakcija s gledateljima ono na čemu će se inzistirati, ista se ta interakcija ukida tamo gdje je funkcionirala i imali svoju svrhu. Javanost postavlja logična pitanja dok nabraja što je sve ukinuto: »Globalno sijelo«, »Treća dob«, »Horizonti«, »Među nama«, »Drugo mišljenje«... »Mislim da su trebale ostati, kad već imamo 4 HRT programa, ne razumijem kako to da su ostale bez termina prikazivanja«, kaže u pismu naš čitatelj.
    Slučajni ili ne, članovi Programskog vijeća HRT-a pitali su prije koji dan čelnike HRT-a neka slična pitanja. Pri tom su izarazili skepsu da će se novim uratcima ispuniti stavke Ugovora što ga je HRT potpisala s Vladom. Rotim im je odgvorio kako niti jedan sadržaj nije ostao zakinut. Dobra je vijest njegovo obećanje da će se svi uočeni nedostaci rješavati u hodu. Loša vijest je ona s Markova trga, s obzirom da tamo mahom sjede ljudi kojima do programa HRT-a nije stalo, barem ne dok Uprava ne otpusti onih 700 ljudi viška.

Kultura u zapećku
   
    Teško objašnjivih poteza povučeno je još. Kulturnjaci, baš kao i 200.000 gledatelja u prosjeku, upozoravaju na loš tretman »Vijesti iz kulture«. Ne samo što su pomaknute u kasniji termin iza sporta, već više nemaju ni voditeljice. Time je dokinuta svaka mogućnost da se u studiju ikog ugosti, pa s gostom polemizira o aktualnim temama. Oni koji su tako odlučili vele kako im je trebala dinamičnija emisija!? Ništa bolji tretman nemaju ni emisije pučke i predajne kulture. Njih se prve seli po programu, miče i ukida. A radi se o uratcima koji ostaju kao trajna vrijednost i redakciji koja je osvojila valjda ponajviše nagrada na svjetskim festivalima. Posebice je, međutim, zanimljiva pozicija Hrvatskog radija od kojeg se, kako saznajemo, silom traže uštede u ime televizijskog budžeta. U tu svrhu će se uzeti nekih 60.000 kuna od obrazovnog i dječjeg programa, gotovo 100.000 kuna planiranog u budžetu za ozbiljnu glazbu, te nekih 200.000 kuna iz dramskog programa!?

Siniša Pavić

Povratak