Čemu služi Vijeće za elektroničke medije: analizu TV tržišta platili 470 tisuća kuna, a onda nisu odobrili ni jednu koncesiju

14.10.2013.

Vijeće za elektroničke medije (VEM) naručilo je analizu stanja na TV tržištu, a jedna od značajnih zaključaka studije je da bi izdavanjem svake nove koncesije bilo narušeno postojeće stanje. S obzirom na to da TV oglašavanje u posljednjih nekoliko godina konstantno pada – preko 200 milijuna kuna u posljednje četiri godine i sada je ukupna vrijednost oglašavanja na televizijama oko 750 milijuna kuna – zaključak analize je taj da bi svaka nova televizija dodatno raspršila gledanost i smanjila oglašavanje postojećim televizijama.

 VEM je upravo iz tog razloga odlučio ne dati nijednu koncesiju na nedavno raspisanom natječaju. Na natječaj su se prijavili Nova TV s kanalom zabavnog programa Nova Pro, Antenna televizija d.o.o. s općim kanalom Antenna, Nezavisna televizija d.o.o. s općim kanalom Super TV i Televizija Pet d.o.o. s općim kanalom Kanal 5. Vijeće ih je odbilo uz obrazloženje da nijedan od ponuđenih programa ne bi obogatio dosadašnju televizijsku ponudu. Pitali smo Vijeće nije li to zadiranje u slobodno tržište, a oni su nam odgovorili da im takvo postupanje spada u ovlasti.
- Sukladno članku 66. stavku 1. Zakona o elektroničkim medijima („Narodne novine" broj 153/09, 84/11 i 94/13) Agencija za elektroničke medije je samostalna i nezavisna pravna osoba s javnim ovlastima. Slijedom navedenoga, Agencija se u svojem radu, pa tako i prilikom donošenja odluka u postupcima javnih natječaja za dodjelu koncesija pridržava pozitivnih propisa RH.
Također smo ih pitali da nam kažu postupa li se na sličan način u zemljama članicama EU na što su nam odgovorili potvrdno i dali primjere iz zemalja koje nisu članice EU – Turske i Srbije (!).
- Vezano uz primjere u Europi navodimo dva recentna slučaja iz kolovoza ove godine, u Srbiji i Turskoj. U Turskoj je sud odlučio obustaviti natječaj za nacionalne digitalne zemaljske televizije, dok je RRA u Srbiji odlučila ne dodijeliti licencu za nacionalnu frekvenciju koju je prethodno imala TV Avala.
Prijedlog: neka država plaća lokalne televizije

Bilo kako bilo, Vijeće je postupilo po zakonu, ali postavlja se pitanje je li zakon dobar. Naime, oni kažu kako prijavljene televizije ne bi obogatile sadašnji program, ali što je upravo s tim sadašnjim programom? Uzmimo primjer RTL2 ili Doma TV koji po cijele dane vrte reprize, pa je tako najznačajnija emisija na RTL-u 2 talk show Sanje Doležal koji je sniman prije desetljeća. Odmah za njim ide emisija Šajete koja je također snimana skoro u prošlom stoljeću. Pitali smo VEM zašto ne oduzmu te i sve druge koncesije koje ne obogaćuju program, ali su nam oni u odgovoru nabrajali u kojim se sve slučajevima ukida koncesija, ali ne i zašto ne ukinu ovakve i slične kanale. Također nisu nam odgovorili ni zašto su njima dali koncesiju.
Odluke Vijeća su u najmanju ruku kontradiktorne. Ne daju nove koncesije jer su loše, ali ni ne ukidaju one stare koje su puno gore. Nije moguće da je Vijeće RTL-u 2 dalo koncesiju na osnovu repriznog programa koji su oni predložili u natječaju. Ako jesu, onda članovi Vijeća, blago rečeno, nemaju nikakav osjećaj za TV program, a ako pak nisu, zašto im se ista koncesija ne oduzme?
Inače studiju o stanju TV tržišta radio je Ipsos Plus u suradnji s MediaHUB-om i AGB Nielsenom, a koštala je 470 tisuća kuna. Zanimljivo da se na javni natječaj objavljen na stranicama elektroničke javne nabave (eoin.hr) nije javio nitko osim njih. Studiju možete pročitati na linku: http://www.e-mediji.hr/files/repozitorij/Analiza_TV_trzista.pdf

Pitanje je koliko je opravdano da Vijeće troši novac poreznih obveznika na ovakve studije koje u konačnici ni ne mogu biti temelj nekakvih odluka jer se mijenjaju iz godine u godinu, pa bi se tako i svake godine trebala naručivati nova analiza. Također, preporuke koje je u svojoj studio naveo Ipsos Plus ne da nisu revolucionarne, već su u sukobu sa sadašnjim trenutkom u kojem se cijelo hrvatsko gospodarstvo nalazi.

Naime, zaključci analize govore kako je društvena opravdanost lokalnih i regionalnih televizija neupitna, ali da su one nerentabilne i da imaju velike poteškoće s dugovima. Stoga, Ipsos Plus predlaže da država većim sredstvima financira takve TV postaje što je u ovakvoj situaciji poprilično nerealno.
Novac vijeću pa će oni distribuirati

Također, u svojoj analizi predlažu da se taj novac distribuira preko Vijeća za elektroničke medije koji bi omogućio nove koncesije, ali i strožu odgovornost prema koncesijskim obvezama.
No kad se sjetimo slučaja novinarke Ivane Lekšić koja je početkom ove godine prozvala Vijeće zbog netransparentnog trošenja novca, Vijeće se ne čini kao najidealniji kanal za distribuciju. A i inače, upitno je koliko ovakvo Vijeće uopće ima smisla, osim da nekolicina članova (pr)ima odlične plaće. S obzirom na njihov mali broj, oni ni ne mogu stići popratiti sve televizije i radija i donositi kvalitetne odluke, već jedino mogu naručiti ovakvu studiju, platiti je skoro pola milijuna kuna i opet skoro ne riješiti ništa i biti na početku.
Dovoljno je upaliti RTL 2 i upitati se čemu pobogu služi Vijeće za elektroničke medije?

Autor Ema Henčić

Povratak