ZAŠTO NOVINAR Kežarovski mora u zatvor

26.10.2013.

Makedonski novinar Tomislav Kežarovski osuđen je u ponedjeljak na Osnovnom sudu u Skoplju na četiri i pol godine zatvora zbog navodnog objavljivanja imena zaštićenog svjedoka u jednom tekstu 2008. godine, kada je u sada više nepostojećem »Reporteru 92« pisao o ubojstvu 74-godišnjaka Lazara Miloševskog, koje se 2005. godine dogodilo u selu Oreše kraj Velesa. Makedonski novinari organizirali su nekoliko prosvjednih akcija otkad je on pritvoren 28. svibnja ove godine, a na prosvjednom mitingu organiziranom u srijedu specijalci su spriječili novinare da prosvjed zbog zatvorske kazne provedu do kraja.
    Odvjetnici Tomislava Kežarovskog odlučno su osporavali sudski proces novinaru zato što je čovjek čije je ime Kežarovski objavio 2008. godine dobio status zaštićenog svjedoka tek 2010. godine, dakle dvije godine nakon objave.
    Kežarovski ostaje pritvoren do pravomoćnosti presude jer je Sud odbio ponuđenu kauciju. Kežarovski je do pritvora radio za skopsku Novu Makedoniju. Prvi je novinar u Makedoniji koji je osuđen zbog objavljenog novinarskog teksta pa i jedini novinar u Europi – kad se izuzmu Turska i Rusija – koji je zbog novinarskog posla pritvoren i kojem je presuđena bezuvjetna (i to ne mala) zatvorska kazna.
    Zatvorska kazna novinaru izazvala je oštra reagiranja novinskih udruženja, organizacija za ljudska prava te OESS-a čija je predstavnica za slobodu medija Dunja Mijatović pozvala makedonske vlasti da odmah oslobode Kežarovskog. »Kazneno gonjenje reportera zbog novinarske djelatnosti kršenje je osnovnog ljudskog prava na slobodu izražavanja i obećanja države OESS-u da će poticati i štititi slobodu medija«, stoji u izjavi Dunje Mijatović.
   
Žestoke reakcije

Ricardo Gutiérrez, novi generalni sekretar Europske federacije novinara (EFJ), poručio je da su »presuda i njezina brutalna implementacija krajnje neprihvatljivi i zgražavajući. Kežarovski nije napravio ništa pogrešno, nego je samo radio svoj posao, kao novinar je izvještavao u interesu javnosti«. Žestoko su reagirali i Helsinški komitet za ljudska prava, Udruženje novinara Makedonije i Sindikat novinara Makedonije.
    U svom tekstu 2008. godine Kežarovski se bavio istraživanjem zloupotrebe instituta »zaštićenog svjedoka« pa je objavio da jednog pritvorenika – Zlatka Arsovskog – istražitelji primoravaju da bude lažni zaštićeni svjedok u slučaju ubojstva u Orešu. Dvije godine kasnije – 2010., valjda pod pritiskom, taj je svjedok pristao biti »zaštićen« iako – samo nakratko. Svjedok Zlatko Arsovski otkrio je svoj identitet pa je promijenio raniji iskaz.
    Kežarovski je u svibnju uhićen s optužbom da je otkrio identitet zaštićenog svjedoka Arsovskog, a navodno se, u stvari, od njega traži da otkrije izvor koji mu je rekao da se sprema taj...lažni svjedok i da ga policija primorava na taj status. Prema svim našim saznanjima iz novinarskih krugova u Makedoniji, Kežarovski je poznat kao uporan i principijelan novinar, pa odbija otkriti svoj izvor i zbog toga su mu navodno priprijetili da će »istrunuti« u zatvoru.
    U istom se sudskom procesu koji se vodi od kolovoza ove godine, zajedno s novinarom Kežarovskim, na optuženičkoj klupi našlo još sedmoro sudaca, advokata i tužitelja zbog navodnog podmićivanja, zloupotrebe službenog položaja i neovlaštenog objavljivanja informacija o zaštićenom svjedoku. Tako Tužiteljstvo tvrdi da je Tomislav Kežarovski, s tim što je objavio podatke o zaštićenom svjedoku, omogućio onima koji su bili optuženi za ubojstvo u Orešu 2005. godine i njihovim prijateljima da utječu na svjedoka još dok je bio u zatvoru u Štipu i da ga zastrašuju, pa je navodno zato svjedok Arsovski razotkrio svoj identitet i promijenio iskaz.
    U razdoblju od veljače 2009. (tri mjeseca nakon što je Kežarovski objavio tekst) pa do travnja 2010. po nalogu istražnog suca i tužitelja prisluškivani su telefoni optuženima u ovoj grupi za navodno podmićivanje i zloupotrebu položaja, pa je zaključeno da su oni na različite načine pomagali optuženima za ubojstvo, vršeći i utjecaj na javnog tužitelja i predmetnog suca.
   
Partijska naređenja

Sud u Velesu koji je postupao po optužnici za ubojstvo, dvaput je donosio i izricao kaznu zatvora od 12 godina za Ordana i Ljupču Đorđievskog iz Skoplja koji su bili optuženi da su počinili ubojstvo u Orešu, po nalogu Đoreta Petrovskog s Floride. No, viši sud dvaput je ukidao tu presudu, tražio ponovno suđenje te je u ožujku ove godine donio oslobađajuću presudu. Navodno, je ključno bilo to što je svjedok Arsovski promijenio iskaz.
    Nakon tog preokreta, Tužiteljstvo za gonjenje organiziranog kriminala pritvorilo je suca, javnog tužitelja u tom predmetu, advokate i novinara Tomislava Kežarovskog.
    Mnogi makedonski novinari koji su pratili proces smatraju ga farsom a visinu kazne od četiri i pol godine Kežarovskom gotovo nevjerojatnom. Dobio je i osjetno višu kaznu od prvooptuženog u toj grupi koji je osuđen zbog toga što mu je baš on navodno dao podatke o svjedoku – on je kažnjen s dvije i pol godine zatvora.
    Ugledni makedonski novinar Atanas Kirovski piše za Al Jazeeru Balkans: »Ono što najviše uznemirava javnost jeste da su u Makedoniji institucije krajnje ispolitizovane, a sudovi sprovode partijska naređenja. Svi znaju da Kežarovski ne bi proveo niti dan u pritvoru da je bio jedan od apologeta vlasti. Jedan takav kvazinovinar, koji je prevario desetine makedonskih građana da će im za debeli novac obezbijediti američke vize, dobio je od suda samo uslovnu kaznu. Ali u njegovoj emisiji redovno gostuje premijer Nikola Gruevski, čovjek koji je na apele Dunje Mijatović iz OESS-a da se Kežarovski brani sa slobode odgovorio da ne može učiniti ništa, zato što su sudska i izvršna vlast u Makedoniji odvojene«.
    Novinari koji zbog pritvora Kežarovskog već mjesecima organiziraju prosvjedne akcije pitaju se kako je moguće da sud pritvori novinara pet godina nakon što je on objavio sporni tekst, i to s obrazloženjem da bi mogao utjecati na svjedoka ili pobjeći iz zemlje. Kežarovski se inače uvijek uredno odazivao na sudske pozive.
    Moguće je da je Tomislav Kežarovski uhićen zbog toga što je kao novinar dnevnika »Nova Makedonija« pisao o istrazi o smrti poznatog novinara Nikole Mladenova koji je proljetos poginuo u prometnoj nesreći. Kežarovski je pisao da je istraga bila aljkava pa je on čak tri dana nakon pogibije Mladenova s mjesta nesreće donio neke plaćene cestarine i osobne predmete Mladenova, koji su istražiteljima promakli. Mnoga su pitanja u vezi te pogibije Mladenova, velikog kritičara aktualne vlasti u Makedoniji, ostala neodgovorena. Na primjer, nikada nije pronađen njegov telefon a prve informacije nakon nesreće su bile da je njegovo tijelo pronađeno tako što je lociran njegov telefon. Zanimljivo je da poslije nesreće baš nitko iz vlasti nije čak niti izrazio sućut zbog Mladenovljeve smrti koji je bio korifej slobodnog novinarstva u Makedoniji.

NOVINARSTVO ALEKSANDRA MAKEDONSKOG
   
    Slobode medija u Makedoniji, po općoj ocjeni međunarodnih institucija, najviše su ugrožene u cijeloj regiji jugoistočne Europe. Od nekad dobrog 34. mjesta na ljestvici novinarskih sloboda, Makedonija se sada, prema ocjenama Reportera bez granica, našla na čak 116. mjestu u svijetu.
    Kritičko novinarstvo se tretira kao nepatriotsko i izdajničko. Vlada je najveći oglašivač u medijima a ujedno i najveći poslodavac. Vladajući političari biraju »svoje« medije kod kojih oglašavaju. Istraživačko novinarstvo je na izdisaju. Državnu (javnu) televiziju gleda između jedan ili dva posto gledatelja i pod potpunom je političkom kontrolom.
    Poznato je da su prilikom donošenja državnog proračuna, novinari odstranjeni iz parlamenta kako ne bi izvještavali o tome da osiguranje iznosi opozicijske zastupnike koji su izglasavanje proračuna željeli spriječiti. Sve je to i odraz opće političke atmosfere u kojoj je vlada Nikole Gruevskog posljednjih nekoliko godina podigla u središtu Skoplja spomenik Aleksandru Makedonskom visine 28 metara, na 10-metarskom postolju te brojne velebne »antičke« kipove. U vrijeme tog silnog »bujanja« makedonske nacije, njezini obični građani nikada nisu živjeli lošije.

Zdenko Duka