Niti novine izumiru, niti stariji bježe od digitalnog

15.01.2014.

Prijeti u pismu čitatelj da će prestati čitati Večernji list, jer smo u našem web izdanju uveli tzv. premium, sadržaj koji, da bi ste ga pročitali, morate platiti. Cijena je simbolična, ali ipak – košta. Piše čitatelj da je odustao od papirnatih novina da bi besplatno čitao online, a sad će odustati i od Večernjakova portala, jer baš ono što želi pročitati mora platiti. Kaže, seli se na druge portale, jer ionako sve vijesti može i tamo naći, a može ih čitati i na svom mobitelu.     

To je prednost digitalnog doba. Unutar medijskog kvarteta koji pokriva pisanu riječ – novine, online, pametni telefoni i tableti – mijenjaju se mjesta na ljestvici interesa čitatelja. Donedavno su novine bile prve po čitanosti, onda ih je pretekao online, a sad su prvi pametni mobiteli. Novine su na trećem, a tableti na posljednjem mjestu.  

Oni koji vole predviđati budućnost tvrde da će sljedećih godina pametni telefoni zadržati prvo mjesto po uporabi, jer većina ljudi želi biti informirana samo na razini vijesti, tableti će biti drugi, internet treći, a novine, namijenjene zahtjevnijim čitateljima, četvrte.
Nasuprot katastrofičarima, među kojima je i čitatelj s početka teksta, koji već godinama predviđaju smrt printu, ozbiljni medijski stručnjaci vide da je suživot unutar ovog medijskog kvarteta i te kako moguć. Sva su predviđanja i inače rado čitano štivo, a prepričavanjem često ih pretvaramo u mitove.    

Zaključak da je print mrtav jedan je od mitova koji kolaju u medijskom prostoru. Zdravo za gotovo prihvaćaju ga čak i neki koji rade u novinama. Realniji i pametniji su oni koji nisu digli ruke od svojih novina nego ih prilagođavaju konkurenciji unutar kvarteta. Dobar je primjer britanski The Guardian s vrlo razvijene sve četiri platforme, a prošlogodišnja novinska naklada bila je izrazito stabilna. Neke američke novine uspješno su novom dobu prilagodile uređivačku koncepciju, a na istom tržištu, zvuči nevjerojatno, niču i novi papirnati naslovi. Nestaju stoga melankolični stavovi o tisku i budi se optimizam zbog nove definicije uloge printa.

Drugi je mit koji se čuje unutar medija da svu pažnju treba usmjeriti na digitalno, a print, kad dođe na red. Pogrešno, jer priča se može pojaviti na sve četiri platforme, ali samo u tisku može biti temeljito ispričana i bogato ilustrirana.

Sljedeći je mit da novinari određene dobi ne mogu razmišljati digitalno. Mogu i te kako, jer odnos novinara prema digitalnim medijima je stvar stava, a ne godina života. Stoga, želimo li online imati i kvalitetnije priče uključimo u rad i iskusnije urednike.

Mnogi urednici vjeruju da novinski dizajn treba oponašati web dizajn i – griješe. Medijski dizajner Mario Garcia argumentirano nas uvjerava da je od izvedbe puno važnija kreacija. Dakle, sadržaj je taj koji će pokrenuti maštu grafičkih dizajnera, a slijepo poštivanje unaprijed dizajniranih „kućica“ je za one bez mašte.

Print misli da je izgubivši utrku s vremenom (svi su brži od novina) izgubio mogućnost da iznenadi čitatelja. Pogrešno, čitatelja treba iznenaditi naslovom i samom pričom (sadržajem koji je okrenut čitateljevoj budućnosti i dobrim stilom). Iznenaditi može i fotografija i grafička prezentacija.

Ovo su samo neki današnji medijski mitovi u koje jedni slijepo vjeruju, a drugi ih preispituju. Mudriji su drugi i već za godinu ili dvije čitatelji će im reći da su bili u pravu.   

Ružica Cigler

Povratak