Polovina novinara u pet godina ostala bez posla

03.05.2014.

ZAGREB » Povodom Svjetskog dana slobode medija, predsjednici Hrvatskog novinarskog društva i Sindikata novinara Hrvatske opet su upozorili na sve teži položaj novinara u nas. Sve loše iz prijašnjih godina nastavilo se i »lijepo« poklopilo s novim izviješćem za 2013. godinu američke nevladine udruge Freedom House po kojem je Hrvatska medijski djelomice slobodna zemlja, svrstana na 83. mjesto od 197 zemalja.
   
Izbaciti sramoćenje

Predsjednik HND-a Zdenko Duka mogao je tek ponoviti kako poslodavci režu troškove, kako su otkazi novinarima sve češći, kako su plaće loše, a novinarske slobode nikad manje. Dubinu krize ilustrirao je i nekim od podataka do kojih su došli u Ministarstvu kulture za dugotrajna kovanja medijske strategije. Prema tim podacima, prihodi novina i ostale periodike od 2008. do kraja 2012. godine pali su sa 3,19 milijardi kuna na 1,58 milijardi kuna, dok je kod televizija taj pad »samo« deset posto.
    Iz istog izvora je i podatak da se prema popisu stanovništva iz 2011. godine 4.923 osoba izjasnilo kao novinar, a da je prema procjeni ministarstva u zadnjih pet godina posao izgubilo između 1.500 do 2.100 novinara. Ukazao je Duka i na do kraja neriješenu predstečajnu nagodbu EPH, na do kraja neraspetljano stanje u Novom listu, Glasu Istre i Zadarskom listu, na gašenje TV 24 sata i gašenja lokalnih radio stanica. Također je opet zatražio da se iz Kaznenog zakona izbaci djelo sramoćenja. Zbog svega će HND zajedno sa SNH učiniti sve ne bi li dobili čim bolji zakonodvni okviru, stratgiju koja će, bar se tomu nadaju, učiniti nešto za boljitak profesije.
   
Sprega s politikom

Predsjednik SNH-a Anton Filić apostrofirao je činjenicu da ni nakon deset godina nemamo nacionalnog kolektivnog ugovora, dok su redakcijski kolektivni ugovori zamrznuti, pred istekom, ili se poštuju tek djelomično. Istaknuo je kako je za ostvarenje i minimuma prava potrebna veće solidarnost novinara. Na žalost, kako reče, uvijek je ulizica i poltrona koji će se dodvoriti poslodavacu i razbiti jedinstvo. Problem je, kazao je, i fatalni RPO sustav koji dopušta vlasnicima angažiranje novinara bez da ih se zaposli.
    – Tu se vidi sprega politike i vlasnika medija – upozorio je Filić, pa pozvao Vladu i inspekcije da to riješi onako kako to rješavaju Slovenci dok pretvaraju RPO ugovore u ugovore o radu.
    Upozorio je i na netransparentnost vlasništva, uzevši za primjer Novi list i Glas Istre za koje se, smatra, može reći da im je vlasnik zapravo banka. Dotaknu se i problematike u lokalnim medijima, ukidanja dopisništava od strane velikih medijskih kuća, ali i primjera Radio Ogulina gdje se događa klasičan pritisak lokalne vlasti na radio.
    – Dignite šape od medija – poručio je Filić političarima.
    To je, međutim, ponukalo Ivu Anzulović, slobodnu novinarku, da se žestoko obruši i na vodstvo HND-a i SNH i na medije koji su, kako reče, krivi što do javnosti istina ne dolazi. Uz povišene tonove tiskovna je, pomalo naprasno, završila.
    Dan slobode medija obilježit će se danas od 11.55 do 12.00 sati i tradicionalnom simboličnom akcijom Pet minuta gromglasne tišine.

Samo sedam europskih zemalja gorih od Hrvatske
   
    Prema izvješću Freedom Housea, promatrana na zasebnoj listi Europe Hrvatska je 35 mjestu od 42 europske zemlje. Iza nje su Rumunjska, Grčka, Albanija i Kosovo, Bosna i Hercegovina, Makedonija te Turska. Na listi od 197 zemalja svijeta među medijski slobodne zemlje od naših susjeda svrstane su Slovenija na 39., te Austrija na 30. mjestu. Djelomice su slobodne Mađarska na 71. mjestu, Srbija na 74. i Crna Gora na 78. mjestu. Iza Hrvatske je Kosovo na 98., Bosna i Hercegovina na 103. mjestu, Makedonija na 122. U zasebnu izvješću za Hrvatsku kaže se kako zbog neprimjerene primjene i nerazumijevanja članka o pravu na pristup informacijama, novinari i dalje teško dobivaju informaciju od vlade. Problematičnim se među ostalim navodi netransparentnost rada Vijeća za elekotroničke medije, uplitanje politike u upravu HRT-a, komercijalni i politički pritisci na novinare, koncentracija dviju velikih medijskih kuća na tržištu tiskanih medija.

Siniša Pavić

Povratak