Banke pišu hrvatske novine

12.07.2014.

Alarmantna poslovna situacija u dvije od tri najveće hrvatske novinske kuće posljednjih tjedana, zanimljiva je te poučna i zbog nekih im zajedničkih strukturnih momenata.Riječ je o Europapress holdingu dosadašnjeg većinskog vlasnika Ninoslava Pavića, izdavaču dnevnika Jutarnji list, Slobodna Dalmacija i Sportske novosti, uz tjedna izdanja Globus, Gloriju, itd. Drugo poduzeće jest ono riječkog dnevnika Novi list, u vlasništvu Alberta Faggiana koji posjeduje ili je donedavno posjedovao još nekolicinu manjih dnevnih novina u Puli, Zadru i Osijeku. Ukratko kazano, obojica medijskih gazda zapali su u goleme dugove i razne druge dubioze. Svoje novine i novinare ugrozili su pritom razgranatim, a rizičnim izvanmedijskim biznisom te ovećim kreditima koje su uzeli.
    Nije im u konačnici dostatno pomogla bliskost s određenim moćnim političkim strukturama, jer su do danas u toj igri opstale samo banke-vjerovnici. U prvom slučaju Hypo banka, a u drugom Zagrebačka, što znači da je velika većina domaćih tiskano-medijskih kapaciteta spala na milost i nemilost financijskog sektora. I dok za Faggiana i Novi list još nije na pomolu konkretno rješenje, za EPH je rasplet upravo otpočeo. Novi će mu vlasnik biti Marijan Hanžeković, odvjetnik koji najviše zarađuje zastupajući Hrvatsku radioteleviziju u brojnim sporovima s nediscipliniranim pretplatnicima. Vonj sukoba interesa, s obzirom na tu relaciju i takvo porijeklo novca, nije uznemirio praktički nikoga u Hrvatskoj.
    Nameće se pitanje kako smo i zašto od privatizacije gotovo kompletnog medijskog sektora došli do njegova faktičkog kolapsa?
    Dean Duda, profesor književnosti i kulturalnih studija na zagrebačkom Filozofskom fakultetu, podsjeća nas da su neki od medijskih vlasnika došli u sektor iz nekog drugog biznisa, a drugi su počeli u medijima, i zatim širili poslovanje izvan njih. Faggian je primjer prvog modela, Pavić drugog. »Ali, rezultat je isti: kolaps medija kao kolaps rada u medijima, medija kao polja rada i radničkih prava«, rekao je Duda za DW.
    On upozorava da su ključni medijski akteri usput uništili još pokoju lokalnu industrijsku, prehrambenu ili trgovačku djelatnost, sve uz blagonaklonost i podršku korumpiranih političkih elita. »To je dio nerasvjetljenog problema nastanka nacionalne buržoazije«, pridodaje naš sugovornik, na što domećemo napomenu o još jednom akteru – najvećem hrvatskom trgovcu Ivici Todoriću, koji je postao najveći domaći medijski oglašivač, te novinski distributer i prodavač. O toj se koncentraciji moći također premalo govori, iz razloga koje zacijelo ne treba posebno tumačiti.
    Sociologinja medija Helena Popović s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu smatra da problem nastaje od trenutka u kojem se mediji istodobno osuđuju na tržište, dok im se i dalje pripisuju atributi društvene institucije i kulturnog artefakta u striktno definiranom normativnom okviru. »Od tih normi nikad nismo bili dalje – tržište se pokazuje superiornim, a medijski sadržaj je sve više rezultat 'spinova', koji se šire pod utjecajem propagatora, dok potplaćenost i nesigurni uvjeti rada novinarima onemogućuju profesionalno bavljenje produkcijom«, rekla je Popović.
    Povezanost medijskih mogula s političkim strukturama i ona vidi kao osnovnu prepreku demokratizaciji hrvatskih medija, zatim i rješenju ostalih pripadajućih problema u sektoru: »Rast i koncentracija vlasništva koja se često širi izvan medijske djelatnosti te kompanije čini nedodirljivima i omogućuje im da se bave riskantnim poslovima, da ignoriraju koncesijske ugovore, radnička prava ili bilo koje druge zakonske propise koji se na njih odnose«. Govoreći o rastu koncentracije vlasništva, spomenimo da se u kuloarima naveliko govori o dolasku medijske kuće Styrija u posjed nekih Faggianovih listova.
    Također, može se čuti i ponešto o tome da bi EPH i Marijan Hanžeković mogli preuzeti druge novine Alberta Faggiana pa bi tiskano-medijski oligopol spao na još porazniji duopol. Ali, to su za sada samo nagađanja, koliko god bila utemeljena. Na žalost, o svemu tome odlučivat će, po svoj prilici, isti navedeni akteri, koji čak i sadašnje poslovne okolnosti nastoje prikazati afirmativno, bez primjerenih reakcija predstavnika vlasti.
    Duda, međutim, znatan dio odgovornosti adresira i na veliki dio struke, uz već izrečeno o medijskim vlasnicima i kvarnoj političkoj eliti. On drži kako su ispočetka svi vidjeli medije kao polje dobre zarade, a najgore je što su na njih tako gledali i novinari koji su se u privatizaciji domogli dijela vlasništva. »Ali, nisu izdržali lukrativni zov, prodali su udjele i danas cvile kako nestaju ''institucije od iznimnog javnog interesa''. Reklo bi se da su se medijski radnici zanijeli vlastitom veličinom, osobito preplaćeni uredničko-komentatorski zdrug koji je izravno servisirao političke i financijske pokrovitelje«, poentira Dean Duda.

Deutsche Welle

Povratak