SPAŠAVANJE NOVINA: Ministarstvo kulture predlaže porezni odbitak na novinarske plaće

17.07.2014.

Gašenje izdanja poput Vjesnika, Nacionala i 21. stoljeća, predstečajni postupci malih i velikih izdavača te kontinuirani valovi otpuštanja radnika i smanjenja plaća, kao posljedice mjera štednje i restrukturiranja medijskih nakladnika, svjedoče poražavajućoj činjenici da su svi tiskani mediji (neki manje, neki više) u velikim problemima. Zemlje Europske unije uvele su čitav niz različitih mjera kao potporu tiskanim medijima, posebice pri zapošljavanju novinara, čija profesija praktički nestaje. Iako službena evidencija ne postoji, procjenjuje se da je u Hrvatskoj od početka krize u tiskanim medijima posao izgubilo između 30 i 35 posto novinara, odnosno njih oko 1500. Izdavači su iscrpili sva rješenja, vrijeme je za radikalni zaokret koji podrazumijeva poteze države. Da stvar bude gora, izdavaštvo je lani ušlo i u 'rizičnu' skupinu u HBOR-u, tako da od propasti 21. stoljeća državna banka medijima više ne izdaje kredite na obrtna sredstva. Javna rasprava o medijskoj politici u razdoblju od 2015. do 2020. godine planirana je do kraja ove godine. Ministarstvo kulture, koje je osnovalo Odjel za medije, ekskluzivno najavljuje nekoliko prijedloga mjera kako u Hrvatskoj zaustaviti negativne trendove u izdavaštvu.
- Dosad smo identificirali tri modela: porezni odbitak za novinarske plaće, aktivnu poreznu politiku i poticaje Fonda za pluralizam novinarskih formi i sadržaja. Prva mjera podrazumijeva poreznu olakšicu u visini polovice ukupnog iznosa koji je medij isplatio za plaće novinara, na način da mediji u godišnjoj prijavi poreza deklariraju ukupan iznos isplaćen za plaće u prethodnoj godini, a 50 posto tog iznosa onda bi se odbilo od ukupnih poreznih obveza medija u istom razdoblju. Ako polovica premašuje porezne obveze, državni bi proračun razliku uplatio na račun medija. Dosadašnja procjena pokazuje da je riječ o ukupnim sredstvima potpore koja ne bi premašivala 70 milijuna kuna na godinu - kažu u Odjelu za medije Ministarstva kulture.
Tijekom rasprave koja se u hrvatskoj javnosti vodila u povodu uvođenja posebno snižene stope poreza na dodanu vrijednost od pet posto na dnevne novine, 2013. godine pojavio se prijedlog da pravo na poreznu olakšicu nemaju sve novine dnevnog ritma izlaženja, nego da određeno tijelo, neovisno i o političkoj vlasti i o novinskoj industriji, olakšice usmjerava samo izdanjima koja zadovolje određene kriterije. Ako neki tjednik ili mjesečnik, recimo, objavljuje pornografiju, govor mržnje ili druge, prema procjeni kvalificirane komisije, sadržaje koji nisu u javnom interesu, onda ne bi dobio ni poreznu olakšicu. Komisija bi osim sadržajnih kriterija prilikom donošenja odluka mogla čak i nadzirati poslovanje medija, ocjenjujući nije li vlasnik s jedne strane smanjio plaće ili broj novinara, istodobno prebacujući profit u neku drugu djelatnost. Treća mjera Ministarstva kulture podrazumijeva osnivanje fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti tiskanih i internetskih informativnih medija. Fond bi funkcionirao prema programu javne potpore pisanim novinarskim radovima u tiskanim i internetskim medijima. Mediji bi na natječajima predlagali projekte, odnosno opisali što žele proizvesti, koliku potporu za to traže i kako će točno utrošiti ta sredstva, ako ih dobiju. Tako bi i dnevne novine ili informativna internetska stranica mogli predložiti da će ponovno otvoriti rubriku kulture ili vanjske politike, angažirjući pritom određeni broj stručnjaka.
U svakom slučaju, sadržaj i poslovanje medija pravedniji su kriteriji za poreznu olakšicu od dosadašnjeg, da povlaštenu stopu od pet posto dobivaju isključivo dnevne novine, trenutačno njih 12. Na adresu Ministarstva financija u vrijeme Slavka Linića stiglo je bezbroj kritika na diskriminirajući porezni sustav, kojim su zakinuti svi ostali tjednici, mjesečnici, regionalni i lokalni mediji koji izlaze periodično. S Linićevom odlukom nije se složila ni ministrica Andrea Zlatar Violić.
- Posebno snižena stopa PDV-a od pet posto na dnevne novine, u odnosu na 13 posto na svu ostalu tiskanu periodiku nije uobičajena u zemljama EU, koje uglavnom primjenjuju jednake stope tog poreza, bez obzira na učestalost izlaženja. Primjerica Poljska, koja ima različite stope, onu nižu primjenjuje na tjednike i mjesečnike. Namjera zakonodavca bila je, pretpostavljamo, da posebno sniženom stopom pomogne dnevnim novinama, budući da su najčešće posvećene informativnom novinarstvu. No i među tjednicima, posebno regionalnim, dvotjednicima i mjesečnicima, ima mnogo kvalitetnoga informativnog novinarstva, kojemu je zbog rjeđeg ritma izlaženja pristup tržištu dodatno otežan. Smatramo da bi se stope poreza na dodanu vrijednost za sve tiskane medije trebale izjednačiti - kažu u Ministarstvu kulture, dodajući da su na to apelirali još prilikom rasprave o Zakonu o porezu na dodanu vrijednost 2013. godine, a nedavno ga je podržala i inicijativa nakladnika više od 30 regionalnih informativnih tjednika pri HGK.
Na diskriminirajuću Linićevu odluku reagirala je prošle godine i Međunarodna federacija novinara (IFJ), poslavši predsjedniku Ivi Josipoviću, Zoranu Milanoviću, Andrei Zlatar i Slavku Liniću dopis u kojem osuđuje poreznu diskrimunaciju: 'Ovaj nejednaki tretman ne postoji ni u jednoj državi članici u kojima se jedinstvena smanjena stopa primjenjuje na sve vrste novina podjednako, kako na dnevne novine tako i na časopise. Slažemo se s Udrugom izdavača da ih je uvođenjem takvih nejednakih mjera Vlada izravno stavila u nepovoljan položaj na tržištu, pritom izravno kršeći pravnu stečevinu EU, direktivu o PDV-u, razne nacionalne zakone (uključujući Zakon o medijima) te Ustav.'
No bez obzira na ukazivanje na diskriminaciju sa svih strana, ništa se do sada nije promijenilo. Ako Linić nije imao sluha za apele izdavača, novinara, kolega ministara, možda će njegov nasljednik Boris Lalovac imati. Procjenjuje se da je poreznom olakšicom u vidu smanjenja PDV-a za dnevne novine država nakladnicima 'dala' 131 milijun kuna neizravnih potpora. Teško je utvrditi koji su bili efekti te porezne olakšice, neki su zbog toga možda zadržali pokoje radno mjesto novinara, ali pretpostavlja se da je dio nakladnika tim sredstvima pokušao pokriti dio dugova akumuliranih u nekim drugim djelatnostima.
Osim za porezno izjednačavanje, Udruga izadavača u HUP-u u državnim je tijelima lobirala i za revidiranje Zakona o medijima, Zakona o elektroničkim medijima te uvođenje preciznijih odredbi u Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima.
Na čelu Udruge Borisa Trupčevića iz Styrije naslijedio je Miroslav Ivić, predsjednik Uprave Slobodne Dalmacije, koji se nedavno sastao s Brankom Grčićem, potpredsjednikom Vlade, iznijevši mu još neke prijedloge.  
- Predložili smo da se na oglase koji se objavljuju u tiskanim medijima ne plaća puni iznos PDV-a, već pet posto, čime se daje podrška ne samo medijima, već i oglašivačkoj industriji, koja je također u krizi, a o kojoj mediji ovise. Drugo, novine su zbog relativno malih tiraža i niskog standarda mnogima preskupe pa smo predložili da studenti novine mogu kupovati kao i sve druge proizvode, na iksicu. Te bi mjere pomogle izdavačima da zadrže broj zaposlenih i prošire čitateljsku publiku, čime bi na kraju država imala izravnu korist. Taj prijedlog usmjeren je prema Ministarstvu obrazovanja i sveučilištima i mislimo da će biti usvojen - izjavio je Ivić.
Ministarstvo kulture želi da se u javnoj raspravi razmotri još jedan model raspodjele direktnih potpora putem 'građanskih novinskih vaučera'. Prema tom modelu, svaka odrasla osoba dobila bi 'vaučer' u vrijednosti 100 kuna koje može donirati bilo kojoj redakciji prema svom izboru. Treba li sudbinu tiskanih medija prepustiti kriterijima publike mnogi će smatrati vrlo upitnim, posebice ako se uzme u obzir da bi o njima ovisilo više od četiri tisuće novinara i medijskih djelatnika i cjelokupno tržište od dvije milijarde kuna na godinu. U svakom slučaju, kako je Trupčević isticao u svojim dopisima Vladi, ako se država vrlo skoro konkretnije ne uključi u spašavanje tiskanih medija, sloboda govora, a time i novinarstva, mogla bi uskoro postati sloboda samo onih koji si to mogu priuštiti.

Prijedlozi izdavača
• smanjiti PDV s 13 na pet posto i za periodične tiskovine
• PDV na oglase u tiskanim medijima spustiti na pet posto
• omogućiti studentima da novine kupuju na iksice

 Piše: Željka Laslavić

Povratak