Ukupno: 2347

Nedavno imenovani ravnatelj HTV-a Robert Šveb

Foto: Boris Šæitar

Je li novi ravnatelj HTV-a Robert Šveb ipak u sukobu interesa? Toènije, kako to da je baš Švebova bivša privatna tvrtka RoBaGo (èiji je nekad bio suvlasnik) vlasnik licencije za kviz "Uzmi ili ostavi" (koji se od travnja 2005. prikazuje na HTV-u) te novog kviza "Jedan protiv svih" (koji æe se tek od sijeènja naæi takoðer u programu HTV-a)?

Pogodovanje ili ne
Pogoduje li Šveb na bilo koji naèin svojoj nekadašnjoj firmi u suradnji s HTV-om?  pitaju se to ovih dana mnogi hateveovci dostavljajuæi nam kopiju zapisnika sjednice ravnateljstva HRT-a od 3. srpnja ove godine na kojoj je odluèeno da se odobri otkup prava prikazivanja licencije za dva navedena kviza od tvrtke RoBaGo. U istom dokumentu stoji da æe RoBaGo za to od HTV-a dobiti oko 3,2 milijuna kuna (2,1 milijuna kn za "Uzmi ili ostavi" te 1,1 milijun kn za "Jedan protiv svih").

Kako Šveb o tome nije htio ništa govoriti, izjavu je dao glasnogovornik HRT-a János Römer:

- U otkupu licencije za "Uzmi ili ostavi" ili za neku drugu emisiju èijeg vlasnika licencije zastupa ista tvrtka nema nikakva sukoba interesa sadašnjeg ravnatelja HTV-a. Licencija za prvu emisiju otkupljena je prije nego što je Šveb došao na HTV, a otkupile su je prema svojim ovlastima tadašnja direktorica programa Tanja Šimiæ i ravnateljica HTV-a Marija Nemèiæ, na tržištu na kojem su, ako su htjele, ponudu za otkup mogle dati i druge televizije.

I ovaj novi format kviza dogovorila je takoðer još Marija Nemèiæ za vrijeme svog ravnateljskog mandata. Što se tièe ugovora koji se sklapaju sada, veæ smo objavili da HRT posjeduje svu potrebnu dokumentaciju koja potvrðuje da ni Šveb ni èlanovi njegove obitelji nemaju više nikakva vlasnièkog udjela u kvazispornim tvrtkama.

Tvrtka suvlasnicima
Provjeravajuæi u sudskom registru Trgovaèkog suda, doznali smo da su tvrtku RoBaGo 1994. kao suvlasnici osnovali Danijel Matijeviæ, Robert Šveb i Goran Omrèen Èeko te da je Šveb 2005. doista izašao iz suvlasnièkog odnosa pa su danas vlasnici firme Matijeviæ i Omrèen. No ono na što neki s HTV-a podsjeæaju jest da je Šveb iste godine prodao svoj udio vlasništva u navedenoj firmi, vratio se na Prisavlje, ali je iste godine HTV poèeo prikazivati i kviz "Uzmi ili ostavi".

Možda je zakonski na papiru sve èisto, ali ostaje sumnja, govore kolege s HTV-a, dodajuæi kako je Šveb na HRT došao raditi sredinom devedesetih. Nekako u isto vrijeme osnovana je i njegova firma te  poèela suraðivati s HTV-om. Znaèi, Šveb je godinama bio zaposlenik HRT-a i suvlasnik tvrtke koja je suraðivala s HTV-om, no to tada nije bilo zabranjeno. Danas jest.

Autor Božena Matijeviæ

Na sreæu, nitko nije ništa zaboravio, nego je jednostavno rijeè o dva razlièita medija, pa onda i o dvije ureðivaèke koncepcije. Istina, u nekim se dijelovima tiskano i internetsko izdanje preklapaju, ali i u tom sluèaju urednici online izdanja nastoje sadržaj prilagoditi svojem mediju.

Internet je danas najbrži medij, na njemu možete proèitati prièu, vidjeti fotografije ili videozapis i èuti glas prije nego na radiju i televiziji, a kamoli u novinama. Zato je, kako kaže glavni urednik Veèernjeg.hr Branimir Kovaè, njihov moto “Budi prvi!” te nastoje da svaka vijest svoje prvo pojavljivanje ima baš na Veèernjakovu news portalu. K tome, važna je vjerodostojnost pa neprovjerene informacije nikada ne idu van. Portal je, dakle, usmjeren na vijesti i sadrži mnoge koje na papir jednostavno nisu stale ili ne zanimaju tu èitalaèku publiku.

Iz tiskanog izdanja ne prenosi se dio tzv. dodatnog sadržaja, objašnjava Kovaè, a to su uglavnom prilozi koje klasièni Veèernjak objavljuje svakoga dana, a nekim danima i više njih. Umjesto toga, stvaramo nove sadržaje prilagoðene internetu i specifiènoj publici. Dobar je primjer redizajnirani portal Klik.hr koji je vrlo brzo postao najposjeæeniji domaæi tzv. showbiz portal.

Specifiènost portala je i moguænost trenutne interakcije s èitateljima (oni mogu odmah komentirati tekstove), zatim veæ spomenuti videosadržaji, ali i bogate fotogalerije, koje su zbog manjka prostora u tiskanom izdanju nemoguæe, te tematske rubrike vezane za odreðene dogaðaje (politika, sport...).

Veèernjakovo tiskano izdanje ima pak svoj koncept i svoje novinarske zakonitosti koje se stalno prilagoðavaju konkurenciji novih, brzih elektronièkih medija. Zato æe èitatelj na papiru naæi više analitièkih i temeljitije napisanih èlanaka, više objašnjenja, otkrivanja pozadine nekog dogaðaja, prognoziranja buduæih poteza, više rijeèi i mišljenja struènjaka.

Èitatelj se neogranièeno puta može vratiti tekstu na papiru, može ga arhivirati, prouèavati i reagirati na nj. I još jedna, ne nevažna razlika: Veèernjak je na internetu besplatan, a na kiosku stoji šest kuna.

Dobro smo napredovali u istrazi smrti novinarke Politkovskaje. Deset je osoba uhiæeno u vezi s tim sluèajem i vrlo brzo protiv njih bit æe podignute optužnice za taj težak zloèin, kazao je glavni tužitelj Jurij Šajka.

Ana Politkovskaja je bila oštra kritièarka ruskog predsjednika Vladimira Putina i stoga je nakon njezina ubojstva u listopadu slijedio val meðunarodnih osuda i zabrinutost oko slobode tiska u Rusiji. Putin je kazao da æe pravosuðe uèiniti sve što je moguæe kako bi se pronašli i kaznili krivci koji su 48-godišnju novinarku ubili pred njezinim stanom.

Paula Manitaševiæ / Hina

Foto: Boris Šæitar

Meðu novinarima Informativnog programa HTV-a ovih se dana, doznajemo, javila ideja o organiziranju potpisivanja peticije kojom bi pokazali što misle o povratku Hloverke Novak-Srziæ u svoje redove i najavama da bi im ona uskoro, kao nova glavna urednica Informativnog programa, mogla postati i šefica.  

Referendum
Da se o tome govori, neslužbeno nam je potvrdilo nekoliko kolega s televizije, ipak dodavši da nikakva konaèna odluka još nije donesena jer postoji još jedna moguænost da oni  iskažu svoj stav o cijeloj toj prièi.

Naime, nakon što ravnatelj HTV-a Robert Šveb meðu prijavljenim kandidatima za šefa informative, kao i direktora programa HTV-a, izabere onu dvojicu koju za te funkcije kani predložiti  Vijeæu HRT-a (koje onda o njima glasuje te ih imenuje), najprije o njima mora zatražiti mišljenje zaposlenika.

Samo da podsjetimo, prije tri godine pri izboru Vladimira Ronèeviæa za glavnog urednika HTV-ovog informativnog programa, istom tom referendumu odazvalo se 73 posto zaposlenika - od toga je njih 91 posto podržalo Ronèeviæevu kandidaturu.  No, izgleda da ovakvim razvojem situacije nisu nezadovoljni samo novinari HTV-a.

Naime, juèer se moglo èuti da su glavnom ravnatelju HRT-a Vanji Sutliæu i predsjedniku Vijeæa HRT-a Zdenku Ljevaku stigli oštri signali iz visokih politièkih krugova da, kako kažu upuæeni, izbor Hloverke ne dolazi u obzir. Navodno i Šveb od juèer govori da, unatoè dogovoru s Hloverkom - nije sve gotovo.

Informativno-mozaièni
A, kako se doznaje, dogovaralo se èak da Hloverkina buduæa funkcija glasi - glavna urednica Informativno-mozaiènog programa HTV-a, što je, ma koliko to neki htjeli, ipak nemoguæe. Jer, u Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji lijepo stoji da je jedno od triju HTV-ovih tijela - glavni urednik Informativnog programa. 

Kako su Vanja Sutliæ i Robert Šveb veæ prije poruèili da nikakve izjave do daljnjega neæe davati, to smo za komentar htjeli upitati Ljevaka, no on se nije javljao na pozive.

Zahtjev politièkih novinara i urednika hrvatskih nacionalnih televizija – HRT-a, RTL-a i Nove TV – da se odustane od zakonskih odredbi kojima se regulira predstavljanje kandidata u programima tih postaja – poprilièno je skandalozan. Urednici informativnih programa vodeæih TV kuæa, naime, tri mjeseca pred parlamentarne izbore traže da se ne poštuju odredbe Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor koje se tièu njihova predizborna predstavljanja na nacionalnim televizijama zato jer æe im to pokvariti jesenju programsku shemu i umrtviti ionako dosadni sadržaj kojima nas svakodnevno obasipaju. Složan zajednièki nastup djelatnika javne televizije, HRT-a, i privatnih koncesionara, Nove TV i RTL-a, pokazuje da šefovske glave u tim medijskim konglomeratima jednako misle kad se radi o vlastitoj koristi i neradu te da svi zajedno zaboravljaju da koncesije nisu dobili zbog sebe i svojih vlasnika, nego zbog interesa javnosti da bude pravodobno, detaljno i pošteno informirana o svim važnijim temama u zemlji i svijetu.
Traženje da se odustane od predstavljanja 80-90 posto kandidata za izbore stoga se može shvatiti kao ismijavanje javnosti, ali i opasno kršenje demokratske procedure te narušavanje važeæih zakonskih normi.
Napokon, da se zakonske odredbe trebaju primjenjivati, ustvrdio je Ustavni sud poèetkom srpnja ove godine, u odgovoru èelništvu Nove TV, koje se žalilo na to što zakon »predetaljno« nalaže nacionalnim TV mrežama kako treba predstavljati izborne liste i kandidate.
Medijska akcija pokrenuta nakon toga pokazuje da se TV èelnici osjeæaju važnijima od Vlade i Sabora, od kojih traže da se u ekspresnom roku odreknu zakonskih odredbi koje su godinama na snazi. Cinièna izjava Vladina glasnogovornika o tome da treba »pokrenuti javnu raspravu« o takvim promjenama Zakona o izboru zastupnika pokazuje da æe Banski dvori taj neugodni kamenèiæ u odnosima s najvažnijim medijima pokušati staviti »pod tepih«, jer im se otvoreni sukob u ovom trenutku ne isplati. Veæina parlamentarnih stranaka tu je zamisao, zbog vlastitog probitka, podržala, što je dio predizborne politièke igre.
Zahtjev da se s TV ekrana skinu kandidati koji su prikupili dovoljan broj potpisa te ispunili sve zakonske uvjete za kandidaturu na izborima, duboko je nedemokratski. On u povoljniji položaj stavlja postojeæe politièare, one koji mogu više platiti propagandne poruke, te, naprosto, one kandidate koji se dopadnu TV urednicima, pa ih puste u program.
Uvažavanjem selektivnog izbora kandidata koji æe se predstaviti javnosti na nacionalnim televizijama krši se pravilo graðanske jednakopravnosti. Naime, ako se, jednog dana, zakonodavac odluèi da TV mreže ne trebaju informirati javnost o izbornim kandidatima, onda bi se to trebalo ticati svih kandidata, a ne samo onih koje TV urednici odaberu.
To je samo naèelna razina problema. U praksi, moglo bi se desiti da nacionalne TV mreže prezentiraju samo kandidate koji pripadaju njihovoj politièkoj opciji. Dakle, na HRT-u, gdje dio urednika ne krije svoja lijeva uvjerenja, najbolje bi prošli kandidati SDP-a i drugih lijevih stranaka, dok bi, napamet govoreæi, na Novoj TV dobar prolaz mogla imati stranka Milovana Šibla Jedino Hrvatska, poznata po krajnjem konzervativizmu.
Još je bitnije što uskraæivanje ekrana malim strankama onemoguæava prodor novih lica u politiku. Preplave li TV programe dosadašnji zastupnici i viðeniji èlanovi najveæih stranaka, teško æemo »podmladiti politiku«, kako u svojim predizbornim porukama veæ traže neka stranaèka vodstva, ali i javnost. Ne dobiju li izvanparlamentarne stranke jednom u èetiri godine stvarnu priliku – pa i medijsku podršku – da uðu u Sabor – u njemu æe do mirovine tavoriti prezentanti èetiri-pet veæih ili srednje velikih stranaka.
Promišljanje o predizbornom pojavljivanju kandidata na nacionalnim televizijama nije samo razmišljanje o njihovoj TV satnici, troškovima, gledanosti i, u biti, o novèanicima njihovih gazda. Jednom u èetiri godine TV postaje bi umjesto digitalnog žutila, nazvanog »Mijenjam ženu«, »Big Brother« i »Exploziv«, trebalo odraditi svoju demokratsku dužnost onako kako se pristoji.
Napokon, tko kaže da u predstavljanju kandidata, oriðinala i politièkih talenata nema zabavnih elemenata? Uoèi prošlih izbora neke su emisije bile zabavnije od Malnarove »Noæne more«, iako u njima nije bilo lažnog glamura, afektiranja i primitivizma na kakvom, primjerice, inzistira Siniša Svilan s Nove TV. Ali, ako hrvatsku javnost doista želimo svilanizirati, te proglasiti normalnom TV jedino prenemaganje njegovih TV zvijezda, onda dopustimo da nam zakone doista napišu raspojasani TV urednici.
Posebnu ulogu u cijeloj prièi ima HRT, kao javna televizija, koja ovom prilikom odbija biti servis javnosti. Urednicima HRT-a takoðer se »ne da« pratiti sve te luzere koji nastupaju na izborima kad znaju da æe ih na šefovska mjesta postaviti ili HDZ ili SDP. Èinjenicu da ih plaæaju pretplatnici, koji možda žele biti i izborni kandidati, nekako ih ne zanima.
Doista, ostaje pitanje – svilanizacija ili demokracija?

Dubravko GRAKALIÆ

Bez ovlasti Povod najnovijeg Dinamova sukoba s medijima jest navodni upad dvojice fotoreportera, Veèernjeg lista i 24sata, na teren za utakmice. No, obojica tvrde da na teren nisu ušla, ali da im je Dinamov djelatnik prijetio i onemoguæivao ih u poslu.  Ne mogu oni nikomu zabraniti dolazak na stadion. Tražit æu od Izvršnog odbora da ukine tu odluku  rekao je Duško Ljuština, gradski ministar kulture i sporta, iz èijeg resora dolazi najveæi dio gradskog novca za Dinamo. Poèasni Dinamov predsjednik i gradonaèelnik Milan Bandiæ pokušao je smiriti strasti, ali i otkloniti odgovornost za ponašanje Dinamovih èelnika.  Sastao sam se s Dinamovim vodstvom i pokušao riješiti sukob jer nije dobro da se novinarima zabranjuje dolazak na stadion, ali kao poèasni predsjednik nemam nikakvih operativnih ovlasti u klubu  rekao je Bandiæ. Iako se o zabrani juèer nije raspravljalo, nego su dane samo uopæene izjave, nogometni se klub ipak našao na dnevnom redu sjednice Poglavarstva. I po obièaju nešto dobio! Umjesto novca kojim ga po ustaljenoj praksi obasipa, ovaj put Grad je Dinamu prepustio pet kioska za prodaju ulaznica pokraj stadiona. Elektronièki sustav Kako je Dinamo pri Trgovaèkom sudu registriran kao udruga, i cijena po kojoj je dobio kioske, primjerena je onima koji jedva sklapaju kraj s krajem. Poglavari su siromašnom klubu razrezali mjeseènu najamninu od 164 kune da bi mogao prodavati ulaznice modernim elektronièkim sustavom kakav imaju ostali europski klubovi. Autor Vojislav Mazzocco

Ali još nemamo vijesti o tome da æe zajednièki zahtjev HTV-a, RTL-a i Nove TV predsjedniku Sabora Šeksu uopæe biti uvršten na prvu saborsku sjednicu poslije ljeta i da æe se o njemu glasati, niti znamo kako æe se glasati ako do glasanja doðe. Veæ ta neizvijesnost je štetna i glupa, a suvišno je i kvalificirati moguænost da pobuna televizijskih profesionalaca protiv idiotizacije i izborne kampanje i elektronskih medija na koncu bude ignorirana. Jer, ako veæ vrli pisci Zakona o izboru zastupnika u Sabor nisu mogli sagledati posljedice obaveze da se za vrijeme izbornih kampanja u elektronskim medijima s nacionalnom koncesijom svim strankama i izbornim listama omoguæi jednak tretman, barem su tragikomièna iskustva iz prethodnih kampanja morala svakoga uvjeriti da je od te besmislice potrebno hitno odustati.

Mala lekcija novinarstva za poèetnike, naime, kaže da mediji nikad i nikome nisu dužni dati “jednak tretman”, nego samo jednake šanse. Ni za koga prostor u informativnim programima ne može i ne treba biti rezerviran da ga besplatno zauzme golom èinjenicom svog fizièkog postojanja.

To što su naši zakonodavci naredili da se na nacionalnim televizijama i radijima svakoj od preko stotinu politièkih stranaka i ad hoc lista koje odluèe izaæi na izbore ima osigurati jednako vrijeme predstavljanja rezultiralo je u prethodnim kampanjama, samo na javnom HTV-u, s više od 300 sati negledljivog, nepodnošljivog i informativno posve bezvrijednog defilea imena i fizionomija od kojih mnoge prije ni poslije nikad nismo èuli ni vidjeli. Opæe je poznato da su pravila za registraciju politièkih stranaka u Hrvatskoj potpuno dvojbena, manje restriktivna nego kad èovjek poželi registrirati mali obrt za izradu igraèaka od slame. U cijeloj politièkoj povijesti samostalne hrvatske države izvrtilo se u javnosti jedva dvadesetak stranaka s rejtingom vrijednim ikakvoga spomena. Sve ostale stranke i njihove kvazipolitièare graðani poznaju kao što poznaju emotivni život jazavaca.

Te kvazistranke izmeðu izbornih ciklusa ne rade ništa, ali na izborima - eto ih opet u kandidaturi. Drže press konferencije. Podvriskuju, urlaju, paradiraju, optužuju uspješne politièare, nude bizarna rješenja za svjetske probleme, neprovedive formule za ekonomiju i svjetski nepoznate matrice za smanjenje inozemnog duga. Èitaju nerazumljive traktate, obeæavaju opæu sreæu, kleveæu, recitiraju, reklamirali bi svoje tvrtke, zapjevali bi kao u birtiji i izložili infantilne teorije zavjere. Zahvaljujuæi polupismenoj zakonskoj odredbi, takve su posramljeni novinari HTV-a i drugih elektronskih medija morali tretrirati kao i afirmirane stranke i postavljati im ozbiljna pitanja. Gledanost tog nakaradnog programa bila je zericu veæa od jedan posto, a ujutro su se po tramvajima preprièavale anegdote tog izbornog Big Brothera koji se - po sili zakona - naziva “medijskim praæenjem kampanje”. Jadno i žalosno razumijevanje principa politike, ravnopravnosti, demokracije i informiranja. Što, dakle, èeka Šeks? I što ima èekati?

---

Na sjednici održanoj 20. kolovoza 2007. godine, Izvršni odbor Hrvatskog zbora sportskih novinara raspravljao je o prijavi uredništva dnevnog lista  24 sata protiv  NK Dinamo, a zbog odluke Dinamove Uprave da novinarima 24 sata ukine akreditacije za predstojeæu sezonu. Na sjednici je odluèeno kako slijedi:

1. HZSN traži od Uprave NK Dinamo da ODMAH povuèe  odluku o oduzimanju akreditacije redakciji 24 sata.
Neslaganje s tekstovima objavljenima u novinama ne može, naime, biti razlog da se novinarima zabrani ulazak na stadion. Tim više što stadion nije Dinamovo, veæ gradsko vlasništvo.

2. Ako Uprava Dinama ne ukine spornu odluku HZSN æe obavijestiti Uefu da se najtiražnijem hrvatskom dnevniku zabranjuje praæenje Dinamovih utakmica i tražiti od Uefe  da taj potez Dinamove Uprave sankcionira sukladno svojim pravilnicima.

3. HZSN upozorava glasnogovornika NK Dinama Nevena Cvijanoviæa da svojim sudjelovanjem u oduzimanju akreditacije redakciji 24 sata kao
novinar i èlan HZSN-a radi u suprotnosti s pozitivnim zakonskim propisima, Kodeksom novinarstva i Statutom HZSN-a.

Za IO HZSN-a

Marin Šarec
Glavni tajnik

 

 Doznaje se kako je novi ravnatelj HTV-a Robert Šveb navodno mimo volje ravnatelja HRT-a Vanje Sutliæa, razgovarao s obojicom kolega potièuæi ih da se prijave na natjeèaje. Tako bi se Togonal (urednik i voditelj na Hrvatskom radiju i voditelj HTV-ovih "Boja turizma")  trebao kandidirati za šefa informative i nasljednika Vladimira Ronèeviæa, dok bi Raguž (novinar Informativnog programa, ponajviše "Brisanog prostora" i scenarist "Naših i vaših") od Željka Vele mogao preuzeti direktorsku funkciju.

Togonal tvrdi da o navedenom ništa ne zna jer da nitko s njim nije razgovarao i da se uopæe ne kani kandidirati, a Raguž zagonetno uzvraæa kako "zasad ništa ne bi htio komentirati". Švebovu izjavu nismo dobili iako se èuje da on i Sutliæ imaju razlièite liste s imenima novih èelnika TV programa. (B. Ma.)