hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

... više ...


20.08.2007.
Crniæ: Urednicima treba prepustiti koliko æe koju stranku predstavljati

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Nedavno imenovani ravnatelj HTV-a Robert Šveb
Foto: Boris Šæitar
Je li novi ravnatelj HTV-a Robert Šveb ipak u sukobu interesa? Toènije, kako to da je baš Švebova bivša privatna tvrtka RoBaGo (èiji je nekad bio suvlasnik) vlasnik licencije za kviz "Uzmi ili ostavi" (koji se od travnja 2005. prikazuje na HTV-u) te novog kviza "Jedan protiv svih" (koji æe se tek od sijeènja naæi takoðer u programu HTV-a)?



Pogodovanje ili ne
Pogoduje li Šveb na bilo koji naèin svojoj nekadašnjoj firmi u suradnji s HTV-om?  pitaju se to ovih dana mnogi hateveovci dostavljajuæi nam kopiju zapisnika sjednice ravnateljstva HRT-a od 3. srpnja ove godine na kojoj je odluèeno da se odobri otkup prava prikazivanja licencije za dva navedena kviza od tvrtke RoBaGo. U istom dokumentu stoji da æe RoBaGo za to od HTV-a dobiti oko 3,2 milijuna kuna (2,1 milijuna kn za "Uzmi ili ostavi" te 1,1 milijun kn za "Jedan protiv svih").

Kako Šveb o tome nije htio ništa govoriti, izjavu je dao glasnogovornik HRT-a János Römer:

- U otkupu licencije za "Uzmi ili ostavi" ili za neku drugu emisiju èijeg vlasnika licencije zastupa ista tvrtka nema nikakva sukoba interesa sadašnjeg ravnatelja HTV-a. Licencija za prvu emisiju otkupljena je prije nego što je Šveb došao na HTV, a otkupile su je prema svojim ovlastima tadašnja direktorica programa Tanja Šimiæ i ravnateljica HTV-a Marija Nemèiæ, na tržištu na kojem su, ako su htjele, ponudu za otkup mogle dati i druge televizije.

I ovaj novi format kviza dogovorila je takoðer još Marija Nemèiæ za vrijeme svog ravnateljskog mandata. Što se tièe ugovora koji se sklapaju sada, veæ smo objavili da HRT posjeduje svu potrebnu dokumentaciju koja potvrðuje da ni Šveb ni èlanovi njegove obitelji nemaju više nikakva vlasnièkog udjela u kvazispornim tvrtkama.

Tvrtka suvlasnicima
Provjeravajuæi u sudskom registru Trgovaèkog suda, doznali smo da su tvrtku RoBaGo 1994. kao suvlasnici osnovali Danijel Matijeviæ, Robert Šveb i Goran Omrèen Èeko te da je Šveb 2005. doista izašao iz suvlasnièkog odnosa pa su danas vlasnici firme Matijeviæ i Omrèen. No ono na što neki s HTV-a podsjeæaju jest da je Šveb iste godine prodao svoj udio vlasništva u navedenoj firmi, vratio se na Prisavlje, ali je iste godine HTV poèeo prikazivati i kviz "Uzmi ili ostavi".

Možda je zakonski na papiru sve èisto, ali ostaje sumnja, govore kolege s HTV-a, dodajuæi kako je Šveb na HRT došao raditi sredinom devedesetih. Nekako u isto vrijeme osnovana je i njegova firma te  poèela suraðivati s HTV-om. Znaèi, Šveb je godinama bio zaposlenik HRT-a i suvlasnik tvrtke koja je suraðivala s HTV-om, no to tada nije bilo zabranjeno. Danas jest.

Autor Božena Matijeviæ

... više ...


Na sreæu, nitko nije ništa zaboravio, nego je jednostavno rijeè o dva razlièita medija, pa onda i o dvije ureðivaèke koncepcije. Istina, u nekim se dijelovima tiskano i internetsko izdanje preklapaju, ali i u tom sluèaju urednici online izdanja nastoje sadržaj prilagoditi svojem mediju.

Internet je danas najbrži medij, na njemu možete proèitati prièu, vidjeti fotografije ili videozapis i èuti glas prije nego na radiju i televiziji, a kamoli u novinama. Zato je, kako kaže glavni urednik Veèernjeg.hr Branimir Kovaè, njihov moto “Budi prvi!” te nastoje da svaka vijest svoje prvo pojavljivanje ima baš na Veèernjakovu news portalu. K tome, važna je vjerodostojnost pa neprovjerene informacije nikada ne idu van. Portal je, dakle, usmjeren na vijesti i sadrži mnoge koje na papir jednostavno nisu stale ili ne zanimaju tu èitalaèku publiku.

Iz tiskanog izdanja ne prenosi se dio tzv. dodatnog sadržaja, objašnjava Kovaè, a to su uglavnom prilozi koje klasièni Veèernjak objavljuje svakoga dana, a nekim danima i više njih. Umjesto toga, stvaramo nove sadržaje prilagoðene internetu i specifiènoj publici. Dobar je primjer redizajnirani portal Klik.hr koji je vrlo brzo postao najposjeæeniji domaæi tzv. showbiz portal.

Specifiènost portala je i moguænost trenutne interakcije s èitateljima (oni mogu odmah komentirati tekstove), zatim veæ spomenuti videosadržaji, ali i bogate fotogalerije, koje su zbog manjka prostora u tiskanom izdanju nemoguæe, te tematske rubrike vezane za odreðene dogaðaje (politika, sport...).

Veèernjakovo tiskano izdanje ima pak svoj koncept i svoje novinarske zakonitosti koje se stalno prilagoðavaju konkurenciji novih, brzih elektronièkih medija. Zato æe èitatelj na papiru naæi više analitièkih i temeljitije napisanih èlanaka, više objašnjenja, otkrivanja pozadine nekog dogaðaja, prognoziranja buduæih poteza, više rijeèi i mišljenja struènjaka.

Èitatelj se neogranièeno puta može vratiti tekstu na papiru, može ga arhivirati, prouèavati i reagirati na nj. I još jedna, ne nevažna razlika: Veèernjak je na internetu besplatan, a na kiosku stoji šest kuna.

... više ...


Dobro smo napredovali u istrazi smrti novinarke Politkovskaje. Deset je osoba uhiæeno u vezi s tim sluèajem i vrlo brzo protiv njih bit æe podignute optužnice za taj težak zloèin, kazao je glavni tužitelj Jurij Šajka.

""

Ana Politkovskaja je bila oštra kritièarka ruskog predsjednika Vladimira Putina i stoga je nakon njezina ubojstva u listopadu slijedio val meðunarodnih osuda i zabrinutost oko slobode tiska u Rusiji. Putin je kazao da æe pravosuðe uèiniti sve što je moguæe kako bi se pronašli i kaznili krivci koji su 48-godišnju novinarku ubili pred njezinim stanom.

Paula Manitaševiæ / Hina

... više ...


Iako je do poèetka predizborne kampanje preostalo još svega dva i pol mjeseca, tri najveæe hrvatske televizije još nisu definirale naèin na koji æe pratiti taj najvažniji ovogodišnji projekt svojih informativnih programa. Razlozi za to nisu potpuno isti jer osim što još išèekuju rezultate pregovora sa Saborom o naèinu praæenja predizborne kampanje HTV ima "problem više". Naime, informativni program javne televizije tek èeka svog šefa (ili šeficu), a tek nakon toga moæi æe ozbiljnije prionuti tom poslu.
"Vladimir
Vladimir Ronèeviæ
Projekt izbori
Sadašnji glavni urednik informativnog programa HTV-a Vladimir Ronèeviæ, iako broji posljednje dane na tom radnom mjestu, radi ozbiljne pripreme za projekt izbori, no smjena mu veže ruke. Fokusirao se na pregovore sa Saborom od kojeg išèekuje ublažavanje obveza koje su nacionalnim televizijama nametnute posebnim Pravilima o postupanju elektronièkih medija s nacionalnom koncesijom u RH tijekom izborne promidžbe. Spomenuta pravila Sabor je donio još 16. listopada 2003. godine, a ona strogo propisuju termine, minutažu i tip predizbornoh emisija na nacionalnim radijima i televizijama. Tako sve tri televizije (HTV, Nova TV i RTL) svakoj stranci, koaliciji, neovisnoj listi i kandidatu na listi nacionalnih manjina mora omoguæiti gostovanje u posebnoj emisiji, s tim da na HTV-u te emisije moraju trajati 45, a na ostalim televizijama 15 minuta. Da ne bi urednici lutali, propisuje se da to treba biti u veèernjem terminu. Predviðeno je i suèeljavanje predstavnika svih lista u pojedinoj izbornoj jedinici, a to se mora emitirati u posebnim poslijepodnevnim emisijama koje na HTV-u moraju trajati 50, a na ostalima 20 minuta. Osim toga svi oni imaju pravo na pet minuta tijekom kojih æe se obratiti gledateljima izravno, bez posredovanja novinara ili voditelja. "Nedostatak" tih pravila je u tome što se ne propisuju nikakve kazne ako se televizije ne bi pridržavale navedenog, što znaèi da se ništa ne može dogoditi televizijama koje se ogluše na propise i samostalno osmisle predizborne emisije, a èini se da æe dvije privatne televizije upravo to i napraviti.
Negledljiv program
Hrvatska televizija, odnosno vodstvo informativnog programa, držat æe se pravila ako se ona ne promijene. Ustraje li i nova urednièka garnitura na takvom stavu, biraèi æe ponovno dobiti negledljiv predizborni program, a novinari informativnog programa glumit æe spikere èitajuæi ista pitanja svim sugovornicima. Nova TV i RTL, meðutim, teško æe se pomiriti s tim pravilima. Upravo moguænost da se izvuku bez kazne selektivnim pristupom predizbornoj kampanji vrlo vjerojatno æe prevagnuti u formiranju konaènog izgleda njihovih izbornih shema. Prilika da naprave gledljiviji predizborni program, koji æe biti zanimljiviji i biraèima, ali i biranima, mogao bi biti prilika da se u buduænosti s više poštovanja govori o njihovu informativnom programu. Pokažu li se nedorasli tom zadatku, naæi æe se na meti gnjevnih gledatelja i kritièara.
Kandidature za nove urednike i direktore
Vrlo je vjerojatno da æe informativni program HTV-a dobiti šeficu, i to Hloverku Novak-Srziæ. Veèernji list je objavio da dio novinara razmišlja o peticiji protiv njezina povratka na HTV, no to i nema previše smisla s obzirom na to da æe svi novinari tog programa imati priliku (tajno) reæi podržavaju li je. Naravno, ako je ravnatelj HTV-a Robert Šveb uopæe predloži za to mjesto. Danas je posljednji dan za predaju prijava na natjeèaj za glavne urednike informativnih i direktora programa radija i televizije, a sve ponude otvorit æe se na sjednici Vijeæa iduæi ponedjeljak, 3. rujna. Šveb i ravnatelj HR-a Davor Mezuliæ nakon toga predlažu svoje kandidate za èelna urednièka mjesta posebnom povjerenstvu HRT-a koje organizira izjašnjavanje novinara. Ravnatelj novinarima može ponuditi i više imena o kojima se trebaju izjasniti, pa tek na sjednici Vijeæa predložiti onoga za kojeg se odluèio. Ipak, mišljenje novinara nije obvezatno.

... više ...


PRESS RELEASE

 

Report Detailing Free Speech Developments in Iraq in 2006 - 2007

ARTICLE 19 has produced a report outlining some of the progress made, and some areas of continuing serious concern, for the protection of free speech in Iraq in 2006 and 2007.

The report looks at the impact of the new Constitution and the current status of the legal framework, recent developments in the regulation of broadcast media, as well as examining the nature of the threats and violence against the media. The report combines ARTICLE 19’s expertise on the right to freedom of expression with independent research and monitoring to provide a unique resource on the recent experience of the media and the protection of free expression more broadly.

This report has been produced as part of a wide programme of activities in the ARTICLE 19 / UNDP project for supporting the development of an independent, pluralistic and diverse media in Iraq. It is available on the ARTICLE 19 website in both English and Arabic.
 

NOTES TO EDITORS

For the English version of the report: http://www.article19.org/pdfs/publications/iraq-free-speech.pdf 
For the Arabic version of the report:
http://www.article19.org/pdfs/publications/iraq-free-speech-arabic.pdf 

For more information: please contact Sophie Redmond, Legal Office, +44 20 7278 9292,
sophie@article19.org 

ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works globally to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees free speech.

 

 

ARTICLE 19
6-8 Amwell Street
London EC1R 1UQ United Kingdom

Tel: +44 20 7278 9292 - Fax: +44 20 7278 7660 - info@article19.org - www.article19.org

 

... više ...


Foto: Boris Šæitar

Meðu novinarima Informativnog programa HTV-a ovih se dana, doznajemo, javila ideja o organiziranju potpisivanja peticije kojom bi pokazali što misle o povratku Hloverke Novak-Srziæ u svoje redove i najavama da bi im ona uskoro, kao nova glavna urednica Informativnog programa, mogla postati i šefica.

 

Referendum
Da se o tome govori, neslužbeno nam je potvrdilo nekoliko kolega s televizije, ipak dodavši da nikakva konaèna odluka još nije donesena jer postoji još jedna moguænost da oni  iskažu svoj stav o cijeloj toj prièi.

Naime, nakon što ravnatelj HTV-a Robert Šveb meðu prijavljenim kandidatima za šefa informative, kao i direktora programa HTV-a, izabere onu dvojicu koju za te funkcije kani predložiti  Vijeæu HRT-a (koje onda o njima glasuje te ih imenuje), najprije o njima mora zatražiti mišljenje zaposlenika.

Samo da podsjetimo, prije tri godine pri izboru Vladimira Ronèeviæa za glavnog urednika HTV-ovog informativnog programa, istom tom referendumu odazvalo se 73 posto zaposlenika - od toga je njih 91 posto podržalo Ronèeviæevu kandidaturu.  No, izgleda da ovakvim razvojem situacije nisu nezadovoljni samo novinari HTV-a.

Naime, juèer se moglo èuti da su glavnom ravnatelju HRT-a Vanji Sutliæu i predsjedniku Vijeæa HRT-a Zdenku Ljevaku stigli oštri signali iz visokih politièkih krugova da, kako kažu upuæeni, izbor Hloverke ne dolazi u obzir. Navodno i Šveb od juèer govori da, unatoè dogovoru s Hloverkom - nije sve gotovo.

Informativno-mozaièni
A, kako se doznaje, dogovaralo se èak da Hloverkina buduæa funkcija glasi - glavna urednica Informativno-mozaiènog programa HTV-a, što je, ma koliko to neki htjeli, ipak nemoguæe. Jer, u Zakonu o Hrvatskoj radioteleviziji lijepo stoji da je jedno od triju HTV-ovih tijela - glavni urednik Informativnog programa. 

Kako su Vanja Sutliæ i Robert Šveb veæ prije poruèili da nikakve izjave do daljnjega neæe davati, to smo za komentar htjeli upitati Ljevaka, no on se nije javljao na pozive.

... više ...


Zahtjev politièkih novinara i urednika hrvatskih nacionalnih televizija – HRT-a, RTL-a i Nove TV – da se odustane od zakonskih odredbi kojima se regulira predstavljanje kandidata u programima tih postaja – poprilièno je skandalozan. Urednici informativnih programa vodeæih TV kuæa, naime, tri mjeseca pred parlamentarne izbore traže da se ne poštuju odredbe Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor koje se tièu njihova predizborna predstavljanja na nacionalnim televizijama zato jer æe im to pokvariti jesenju programsku shemu i umrtviti ionako dosadni sadržaj kojima nas svakodnevno obasipaju. Složan zajednièki nastup djelatnika javne televizije, HRT-a, i privatnih koncesionara, Nove TV i RTL-a, pokazuje da šefovske glave u tim medijskim konglomeratima jednako misle kad se radi o vlastitoj koristi i neradu te da svi zajedno zaboravljaju da koncesije nisu dobili zbog sebe i svojih vlasnika, nego zbog interesa javnosti da bude pravodobno, detaljno i pošteno informirana o svim važnijim temama u zemlji i svijetu.
Traženje da se odustane od predstavljanja 80-90 posto kandidata za izbore stoga se može shvatiti kao ismijavanje javnosti, ali i opasno kršenje demokratske procedure te narušavanje važeæih zakonskih normi.
Napokon, da se zakonske odredbe trebaju primjenjivati, ustvrdio je Ustavni sud poèetkom srpnja ove godine, u odgovoru èelništvu Nove TV, koje se žalilo na to što zakon »predetaljno« nalaže nacionalnim TV mrežama kako treba predstavljati izborne liste i kandidate.
Medijska akcija pokrenuta nakon toga pokazuje da se TV èelnici osjeæaju važnijima od Vlade i Sabora, od kojih traže da se u ekspresnom roku odreknu zakonskih odredbi koje su godinama na snazi. Cinièna izjava Vladina glasnogovornika o tome da treba »pokrenuti javnu raspravu« o takvim promjenama Zakona o izboru zastupnika pokazuje da æe Banski dvori taj neugodni kamenèiæ u odnosima s najvažnijim medijima pokušati staviti »pod tepih«, jer im se otvoreni sukob u ovom trenutku ne isplati. Veæina parlamentarnih stranaka tu je zamisao, zbog vlastitog probitka, podržala, što je dio predizborne politièke igre.
Zahtjev da se s TV ekrana skinu kandidati koji su prikupili dovoljan broj potpisa te ispunili sve zakonske uvjete za kandidaturu na izborima, duboko je nedemokratski. On u povoljniji položaj stavlja postojeæe politièare, one koji mogu više platiti propagandne poruke, te, naprosto, one kandidate koji se dopadnu TV urednicima, pa ih puste u program.
Uvažavanjem selektivnog izbora kandidata koji æe se predstaviti javnosti na nacionalnim televizijama krši se pravilo graðanske jednakopravnosti. Naime, ako se, jednog dana, zakonodavac odluèi da TV mreže ne trebaju informirati javnost o izbornim kandidatima, onda bi se to trebalo ticati svih kandidata, a ne samo onih koje TV urednici odaberu.
To je samo naèelna razina problema. U praksi, moglo bi se desiti da nacionalne TV mreže prezentiraju samo kandidate koji pripadaju njihovoj politièkoj opciji. Dakle, na HRT-u, gdje dio urednika ne krije svoja lijeva uvjerenja, najbolje bi prošli kandidati SDP-a i drugih lijevih stranaka, dok bi, napamet govoreæi, na Novoj TV dobar prolaz mogla imati stranka Milovana Šibla Jedino Hrvatska, poznata po krajnjem konzervativizmu.
Još je bitnije što uskraæivanje ekrana malim strankama onemoguæava prodor novih lica u politiku. Preplave li TV programe dosadašnji zastupnici i viðeniji èlanovi najveæih stranaka, teško æemo »podmladiti politiku«, kako u svojim predizbornim porukama veæ traže neka stranaèka vodstva, ali i javnost. Ne dobiju li izvanparlamentarne stranke jednom u èetiri godine stvarnu priliku – pa i medijsku podršku – da uðu u Sabor – u njemu æe do mirovine tavoriti prezentanti èetiri-pet veæih ili srednje velikih stranaka.
Promišljanje o predizbornom pojavljivanju kandidata na nacionalnim televizijama nije samo razmišljanje o njihovoj TV satnici, troškovima, gledanosti i, u biti, o novèanicima njihovih gazda. Jednom u èetiri godine TV postaje bi umjesto digitalnog žutila, nazvanog »Mijenjam ženu«, »Big Brother« i »Exploziv«, trebalo odraditi svoju demokratsku dužnost onako kako se pristoji.
Napokon, tko kaže da u predstavljanju kandidata, oriðinala i politièkih talenata nema zabavnih elemenata? Uoèi prošlih izbora neke su emisije bile zabavnije od Malnarove »Noæne more«, iako u njima nije bilo lažnog glamura, afektiranja i primitivizma na kakvom, primjerice, inzistira Siniša Svilan s Nove TV. Ali, ako hrvatsku javnost doista želimo svilanizirati, te proglasiti normalnom TV jedino prenemaganje njegovih TV zvijezda, onda dopustimo da nam zakone doista napišu raspojasani TV urednici.
Posebnu ulogu u cijeloj prièi ima HRT, kao javna televizija, koja ovom prilikom odbija biti servis javnosti. Urednicima HRT-a takoðer se »ne da« pratiti sve te luzere koji nastupaju na izborima kad znaju da æe ih na šefovska mjesta postaviti ili HDZ ili SDP. Èinjenicu da ih plaæaju pretplatnici, koji možda žele biti i izborni kandidati, nekako ih ne zanima.
Doista, ostaje pitanje – svilanizacija ili demokracija?

Dubravko GRAKALIÆ

... više ...


Bez ovlasti
Povod najnovijeg Dinamova sukoba s medijima jest navodni upad dvojice fotoreportera, Veèernjeg lista i 24sata, na teren za utakmice. No, obojica tvrde da na teren nisu ušla, ali da im je Dinamov djelatnik prijetio i onemoguæivao ih u poslu.

 Ne mogu oni nikomu zabraniti dolazak na stadion. Tražit æu od Izvršnog odbora da ukine tu odluku  rekao je Duško Ljuština, gradski ministar kulture i sporta, iz èijeg resora dolazi najveæi dio gradskog novca za Dinamo. Poèasni Dinamov predsjednik i gradonaèelnik Milan Bandiæ pokušao je smiriti strasti, ali i otkloniti odgovornost za ponašanje Dinamovih èelnika.

 Sastao sam se s Dinamovim vodstvom i pokušao riješiti sukob jer nije dobro da se novinarima zabranjuje dolazak na stadion, ali kao poèasni predsjednik nemam nikakvih operativnih ovlasti u klubu  rekao je Bandiæ.

Iako se o zabrani juèer nije raspravljalo, nego su dane samo uopæene izjave, nogometni se klub ipak našao na dnevnom redu sjednice Poglavarstva. I po obièaju nešto dobio! Umjesto novca kojim ga po ustaljenoj praksi obasipa, ovaj put Grad je Dinamu prepustio pet kioska za prodaju ulaznica pokraj stadiona.

Elektronièki sustav
Kako je Dinamo pri Trgovaèkom sudu registriran kao udruga, i cijena po kojoj je dobio kioske, primjerena je onima koji jedva sklapaju kraj s krajem. Poglavari su siromašnom klubu razrezali mjeseènu najamninu od 164 kune da bi mogao prodavati ulaznice modernim elektronièkim sustavom kakav imaju ostali europski klubovi.

Autor Vojislav Mazzocco

... više ...


23.08.2007.
Jazavci na HTV-u

Ali još nemamo vijesti o tome da æe zajednièki zahtjev HTV-a, RTL-a i Nove TV predsjedniku Sabora Šeksu uopæe biti uvršten na prvu saborsku sjednicu poslije ljeta i da æe se o njemu glasati, niti znamo kako æe se glasati ako do glasanja doðe. Veæ ta neizvijesnost je štetna i glupa, a suvišno je i kvalificirati moguænost da pobuna televizijskih profesionalaca protiv idiotizacije i izborne kampanje i elektronskih medija na koncu bude ignorirana. Jer, ako veæ vrli pisci Zakona o izboru zastupnika u Sabor nisu mogli sagledati posljedice obaveze da se za vrijeme izbornih kampanja u elektronskim medijima s nacionalnom koncesijom svim strankama i izbornim listama omoguæi jednak tretman, barem su tragikomièna iskustva iz prethodnih kampanja morala svakoga uvjeriti da je od te besmislice potrebno hitno odustati.

Mala lekcija novinarstva za poèetnike, naime, kaže da mediji nikad i nikome nisu dužni dati “jednak tretman”, nego samo jednake šanse. Ni za koga prostor u informativnim programima ne može i ne treba biti rezerviran da ga besplatno zauzme golom èinjenicom svog fizièkog postojanja.

To što su naši zakonodavci naredili da se na nacionalnim televizijama i radijima svakoj od preko stotinu politièkih stranaka i ad hoc lista koje odluèe izaæi na izbore ima osigurati jednako vrijeme predstavljanja rezultiralo je u prethodnim kampanjama, samo na javnom HTV-u, s više od 300 sati negledljivog, nepodnošljivog i informativno posve bezvrijednog defilea imena i fizionomija od kojih mnoge prije ni poslije nikad nismo èuli ni vidjeli. Opæe je poznato da su pravila za registraciju politièkih stranaka u Hrvatskoj potpuno dvojbena, manje restriktivna nego kad èovjek poželi registrirati mali obrt za izradu igraèaka od slame. U cijeloj politièkoj povijesti samostalne hrvatske države izvrtilo se u javnosti jedva dvadesetak stranaka s rejtingom vrijednim ikakvoga spomena. Sve ostale stranke i njihove kvazipolitièare graðani poznaju kao što poznaju emotivni život jazavaca.

Te kvazistranke izmeðu izbornih ciklusa ne rade ništa, ali na izborima - eto ih opet u kandidaturi. Drže press konferencije. Podvriskuju, urlaju, paradiraju, optužuju uspješne politièare, nude bizarna rješenja za svjetske probleme, neprovedive formule za ekonomiju i svjetski nepoznate matrice za smanjenje inozemnog duga. Èitaju nerazumljive traktate, obeæavaju opæu sreæu, kleveæu, recitiraju, reklamirali bi svoje tvrtke, zapjevali bi kao u birtiji i izložili infantilne teorije zavjere. Zahvaljujuæi polupismenoj zakonskoj odredbi, takve su posramljeni novinari HTV-a i drugih elektronskih medija morali tretrirati kao i afirmirane stranke i postavljati im ozbiljna pitanja. Gledanost tog nakaradnog programa bila je zericu veæa od jedan posto, a ujutro su se po tramvajima preprièavale anegdote tog izbornog Big Brothera koji se - po sili zakona - naziva “medijskim praæenjem kampanje”. Jadno i žalosno razumijevanje principa politike, ravnopravnosti, demokracije i informiranja. Što, dakle, èeka Šeks? I što ima èekati?


... više ...


Na sjednici održanoj 20. kolovoza 2007. godine, Izvršni odbor Hrvatskog zbora sportskih novinara raspravljao je o prijavi uredništva dnevnog lista  24 sata protiv  NK Dinamo, a zbog odluke Dinamove Uprave da novinarima 24 sata ukine akreditacije za predstojeæu sezonu. Na sjednici je odluèeno kako slijedi:

1. HZSN traži od Uprave NK Dinamo da ODMAH povuèe  odluku o oduzimanju akreditacije redakciji 24 sata.
Neslaganje s tekstovima objavljenima u novinama ne može, naime, biti razlog da se novinarima zabrani ulazak na stadion. Tim više što stadion nije Dinamovo, veæ gradsko vlasništvo.

2. Ako Uprava Dinama ne ukine spornu odluku HZSN æe obavijestiti Uefu da se najtiražnijem hrvatskom dnevniku zabranjuje praæenje Dinamovih utakmica i tražiti od Uefe  da taj potez Dinamove Uprave sankcionira sukladno svojim pravilnicima.

3. HZSN upozorava glasnogovornika NK Dinama Nevena Cvijanoviæa da svojim sudjelovanjem u oduzimanju akreditacije redakciji 24 sata kao
novinar i èlan HZSN-a radi u suprotnosti s pozitivnim zakonskim propisima, Kodeksom novinarstva i Statutom HZSN-a.

Za IO HZSN-a

Marin Šarec
Glavni tajnik

... više ...


""
Zagrebaèka televizija Z1 sagradit æe novo, vlastito sjedište u novozagrebaèkom kvartu Sloboština, južno od sadašnje zgrade Obiteljskog radija. Uskoro æe se raspisati i natjeèaj za izradu idejnog rješenja zgrade po programu koji je nedavno prihvatilo Poglavarstvo, ali u Z1 nisu htjeli govoriti o projektu. Direktorica televizije Mirjana Horvat je na naš upit odgovorila kako nema potrebe govoriti o ikojem projektu koji je nevezan za televizijski program. Prema podlozi za gradnju zgrade koju je prihvatilo Poglavarstvo, vidljivo je da æe zgrada imati do pet katova od kojih bi u prizemlju bili studiji i tehnièki dio, dok bi ostatak zauzimao uredski prostor za novinare, urednike i ostalo osoblje. Z1 je inaèe najgledanija od tri lokalne televizije vidljive na podruèju glavnoga grada, a njen doseg seže dalje od Zagreba jer se može gledati i posredstvom kabelskih operatera, te je upravo uvela i emitiranje preko satelita. Ono što je èini zanimljivom njena je struktura vlasništva, koja pokazuje da je indirektno kontrolira upravo zagrebaèka gradska uprava na èelu s Milanom Bandiæem i njegovom desnom rukom Slobodanom Ljubièiæem. Struktura vlasništva se kroz vrijeme mijenjala, ali najzanimljiviji dio je, kako je nedavno objavio Jutarnji list, da je osnivaè Televizije Sljeme èiji kanal je Z1, tvrtka Tomis nekretnine kojoj je na èelu Ines Krmpot. Ona je poslovno direktno povezana s vodeæim èovjekom Zagrebaèkog holdinga Slobodanom Ljubièiæem: radila je u Robnim terminalima kojima je on bio na èelu, tvtku je osnovala zajedno s Ivanom Bitangom koji je bio Ljubièiæev poslovni partner, tvrtke kojima je bila na èelu nalaze se u istoj zgradi u gdje je i Ljubièiæev stan. Do prije dvije godine u 25-postotnom suvlasništvu Z1 bila je i supruga gradskog èelnika za kulturu Duška Ljuštine. Ines Krmpot je do prošle godine bila i upravi televizije kojoj je glavni urednik Branko Vukšiæ.

Prema posljednjim podacima o vlasnièkoj strukturi u iz veljaèe ove godine Ines Krmpot i njen sin Alan imaju vlasnièki udio od èak 81 posto u Z1 televiziji, dok su po 9,5 posto imali udjele Pero Lozica i Centar Gradski podrum. Pero Lozica je inaèe odvjetnik i savjetnik u Holdingu, koji je bio jedan od rijetkih èlanova uprave koji je putovao u London na izdavanje obveznica Holdinga. Na popisu onih koji su tada smjeli uæi u zgradu Deutsche banke u Londonu se nalazilo i ime Ines Krmpot, ali ona ipak nije došla. Centar Gradski podrum je specijalno osnovana tvrtka od strane IGH, Konstruktora i Zabe za izgradnju elitnog stambeno poslovnog objekta na Trgu bana Jelaèiæa u Zagrebu i vodi je Petar Ðukan. Sadašnja direktorica Z1 Mirjana Horvat rekla je kako je došlo do promjena u vlasnièkoj strukturi i kako æe ih rado poslati mailom. Obeæanje dano u ponedjeljak do juèer nije izvršila. Iz Vijeæa za elektronièke medije kojemu se po zakonu mora prijaviti svaka izmjena vlasnièke strukture, potvrdili su nam juèer da nikakva promjena nije prijavljena od veljaèe. Zanimljivo je i da su nakon objave povezanosti Ines Krmpot sa Slobodnom Ljubièiæem, izbrisani podaci o osnivaèima Televizije Sljeme iz registra Trgovaèkog suda. Kao direktorica se navodi samo Mirjana Horvat, dok u tvrtci Televizija Sljeme Produkcija, Horvat dijeli ovlasti sa sucem Borisom Hmelinom. Na registru se više ne mogu pronaæi niti tvrtke Tomis nekretnine Ines Krmpot, Alen nekretnine njezina sina. Prema matiènom broju Alen nekretnina, vidljivo je da se tvrtka sada zove "ulaganja" i na èelu joj je Ines Krmpot. Adresa je još uvijek jednaka onoj na kojoj se nalaze stanovi Slobodna Ljubièiæa i njegova sina, te su se nalazile Tomis nekretnine i Alen Krmpot - Božidara Adžije 22. Vlasnièka struktura Z1 je u ovom sluèaju veoma važna jer je zemljište od skoro èetiri tisuæe èetvornih metara u Sloboštini na kojem treba niknuti zgrada - u zemljišnim knjigama vodi kao društveno vlasništvo, a pravo upisa je èak odbijeno i gradu Zagrebu. Za oèekivati je zbog toga imovinsko pravne probleme oko zemljišta u kojem gradski uredi mogu odigrati presudnu ulogu.

 

Vlasnièka struktura Televizije Sljeme - Z1
1. Ines Krmpot - 45 posto
2. Alen Krmpot - 36 posto
3. Pero Lozica - 9,5 posto
4. Centar Gradski podrum(IGH, Konstruktor, Zaba) - 9,5 posto
Izvor: Narodne Novine, veljaèa 2007.

 

... više ...


 Doznaje se kako je novi ravnatelj HTV-a Robert Šveb navodno mimo volje ravnatelja HRT-a Vanje Sutliæa, razgovarao s obojicom kolega potièuæi ih da se prijave na natjeèaje. Tako bi se Togonal (urednik i voditelj na Hrvatskom radiju i voditelj HTV-ovih "Boja turizma")  trebao kandidirati za šefa informative i nasljednika Vladimira Ronèeviæa, dok bi Raguž (novinar Informativnog programa, ponajviše "Brisanog prostora" i scenarist "Naših i vaših") od Željka Vele mogao preuzeti direktorsku funkciju.

Togonal tvrdi da o navedenom ništa ne zna jer da nitko s njim nije razgovarao i da se uopæe ne kani kandidirati, a Raguž zagonetno uzvraæa kako "zasad ništa ne bi htio komentirati". Švebovu izjavu nismo dobili iako se èuje da on i Sutliæ imaju razlièite liste s imenima novih èelnika TV programa. (B. Ma.)

Hrvatska Vlada æe pokrenuti inicijativu za ozbiljnu javnu raspravu o potrebi promjena èlanka Zakona o izboru zastupnika u Hrvatski sabor prema kojemu sve politièke stranke i liste moraju imati jednak tretman na televizijama s nacionalnom koncesijom, potvrdio nam je juèer glasnogovornik Vlade Ratko Maèek.
"Jadranko
"Najbolji put za rješenje ovog problema je javna rasprava na kojoj bi sudjelovali predstavnici politièkih stranaka, medijski i pravni, a posebno ustavni struènjaci. Taj okrugli stol trebao bi dati odgovor na sporna pitanja i onemoguæiti bilo kakvo krivo tumaèenje koje bi vodilo u nepoštivanje Ustava i zakona", rekao je Maèek za Poslovni dnevnik, dodajuæi da je Vlada veæ duže vrijeme svjesna problema zbog predetaljnog propisa o naèinu predstavljanja kandidata na televizijama s nacionalnom koncesijom, no da to nije jednostavno riješiti. U Vladi smatraju da treba biti oprezan zbog toga što bi brisanjem spornog èlanka Zakona, kao i izmjenama Pravila o postupanju elektronièkih medija s nacionalnom koncesijom u Republici Hrvatskoj tijekom izborne promidžbe, male i nepoznate stranke mogle tražiti pomoæ od Ustavnog suda, koji bi u konaènici mogao èak poništiti rezultate izbora. No, èini se da su i u Vladi skloni razmišljanju da sadašnji zakonski propisi nemaju previše smisla, na što su prošlog tjedna upozorili i èelnici informativnih programa HTV-a, RTL-a i Nove TV. Oni su od predsjednika Sabora Vladimira Šeksa zatražili da se sporni èlanak briše te da se urednicima i novinarima prepusti osmišljavanje najboljeg naèina predstavljanja onih koji žele u Sabor. Iz tih televizija i prije su se mogle èuti kritike na raèun ovako strogih propisa, no sada su sve tri televizije zajednièki pokrenule inicijativu koja je, èini se, pala na plodno tlo. S HRT-a kritiziraju sadašnji model jer potcjenjuje njihovu profesionalnost, a istovremeno umara i iscrpljuje i njih i gledatelje. Komercijalne televizije imaju razlog više protiviti se ovako krutim pravilima jer nemaju prihode od RTV pristojbe, pa im je svaka sekunda programa kojeg æe gledati vjerojatno manje od jedan posto gledatelja - baèen novac.
""

Dosad je jedino Nova TV pokušala osporiti dio spomenutih Pravila o postupanju elektronièkih medija pred Ustavnim sudom, no odlukom od 11. srpnja njihov prijedlog nije prihvaæen. Tada su pokušali osporiti odredbe Pravila koje propisuju nakladnicima da svakoj stranci, koalicijskim i neovisnim listama te kandidiranim pripadnicima nacionalnih manjina, omoguæe predstavljanje javnosti u posebnoj 45-minutnoj emisiji na TV-u, odnosno 15-minutnim emisijama na RTL-u i Novoj TV. Osim toga, propisuje se da po jedan predstavnik svih lista u pojedinoj izbornoj emisiji nastupi u 50-minutnoj popodnevnoj emisiji na HTV-u, odnosno 20-minutnoj u emisijama ostalih nakladnika. Iako je Ustavni sud odbio prijedlog kao neosnovan, u svojoj je odluci ipak istaknuo da Pravila previše podrobno razraðuju obveze svih nakladnika elektronièkih medija u predstavljanju stranaka i kandidata u izborima. "Cijeli sustav praæenja izborne promidžbe, HRT kao javne televizije i ostalih nakladnika (privatnih), nesvrhovit je s motrišta interesa sudionika u izborima i gledatelja koji prate te emisije jer su one po svom trajanju i strukturi obveznih pitanja i izlaganja kandidata u osnovi suprotne njihovoj svrsi", zakljuèio je tada Ustavni sud ograðujuæi se, meðutim, kako pitanje svrhovitosti takve podrobne i složene razrade praæenja izborne promidžbe ne podliježe nadzoru ustavnosti i zakonitosti. Jadranko Crniæ, bivši predsjednik Ustavnog suda, pojasnio je za Poslovni dnevnik da ocjena svrhovitosti pripada samo Saboru. "Ustavni sud je tada rekao da je propis ustavan, ali da dovodi u pitanje njegovu svrhovitost obzirom da dako detaljno ureðuje to podruèje. Moje je mišljenje da je taj propis donijet zbog nepovjerenja u medije, odnosno kako ne bi došlo do manipuliranja. U ovom je sluèaju rijeè o prenormiranju koje je jednako opasno kao i podnormiranje", kaže Crniæ dodajuæi da treba vjerovati u profesionalnost hrvatskih medija. Zbog toga Crniæ smatra da bi Sabor trebao reagirati na prijedloge predstavnika informativnih programa HTV-a, Nove TV, i RTL-a. "Treba ocijeniti u kojoj se mjeri vjeruje medijima da æe biti profesionalni ako im se dade sloboda. Ja kažem - vjerujmo im!", poruèuje Crniæ.

... više ...


19.08.2007.
Zlatko Klariæ traži ostavke Bage i Ronèeviæa

U juèerašnjem priopæenju predsjednika Udružene ljevice Zlatka Klariæa zatražena je i smjena šefa Informativnog programa na Prisavlju Vladimira Ronèeviæa te ostavka predsjednika HND-a Dragutina Luèiæa »iz moralnih razloga« zbog navodne izjave da treba pratiti samo desetak stranaka.
- Ako ne doðe do smjene Bage i Ronèeviæa, pozvat æemo graðane da više ne plaæaju pretplatu takvoj »javnoj« televiziji, rekao je Klariæ.

... više ...


18.08.2007.
Zajednièka pobuna HTV-a, RTL-a i Nove TV

Naime, èelnici informativnih programa triju nacionalnih televizija – Vladimir Ronèeviæ, Iva Gaèiæ i Ivan Lovreèek – u petak su predsjedniku Sabora Vladimiru Šeksu uputili zajednièki zahtjev tražeæi da se sadašnji èlanak Zakona o izboru zastupnika u Sabor, prema kojem se svim politièkim strankama (a sad ih ima više od stotinu) i listama mora omoguæiti jednak tretman na malim ekranima – briše te urednicima i novinarima prepusti osmišljavanje najboljeg naèina predstavljanja onih koji žele sjediti u Saboru. Inicijator ove ideje bio je Mislav Bago.

Profesionalni novinari
– Želimo promijeniti taj zakonski okvir jer, ako smo tri godine i 11 mjeseci profesionalni u svom poslu, onda možemo profesionalno osmisliti i odraditi i tih mjesec dana uoèi izbora. Jer ovakvim zakonskim diktatom, u kojem nam se nameæu neka pravila, politika izravno zadire u novinarski posao, a nas s televizija pretvara se u politièke èinovnike. Stoga, u interesu struke, graðana i gledatelja, želimo sami odluèiti kako æemo pratiti predizbornu kampanju – obrazlaže Bago.

– Izbore neæemo “odraðivati” zato što nam to netko propiše, nego æemo ih raditi po najvišim standardima struke. Stoga smatramo da nema nikakvog razloga da se politika na bilo koji naèin upleæe u našu programsku odluku kad, kako i na koji naèin æemo to raditi.

Za to pravo borit æemo se svim argumentima koje imamo – odluèna je i Iva Gaèiæ.
Ivan Lovreèek s RTL-a naglašava da ta nametnuta pravila nemaju nikakva smisla jer štete programu i gledateljima te dodaje:

– Mi samo želimo u radu biti kvalitetni, a tu æemo kvalitetu dobiti ako ta pravila prilagodimo vremenu u kojem živimo i radimo.

Ubijanje programa
– Dosad smo bili u obvezi predstaviti sve liste, èime smo jednostavno “ubijali” program, dovodili ga do zagušenja. Ta smo pravila obvezni poštovati iako za nepoštovanje ne postoje nikakve propisane sankcije. Usto, bitno je reæi da je i Ustavni sud sadašnji naèin praæenja izbora ocijenio nesvrsishodnim – naglasio je Ronèeviæ.

BOŽENA MATIJEVIÆ

... više ...


17.08.2007.
SEEMO prosvjeduje zbog prijetnji smræu srpskom novinaru i izravnog verbalnog napada na medije u Slovaèkoj

 

 

SEEMO PROTEST SERBIA

 

 

H.E. Vojislav Kostunica
Prime Minister of Serbia
Belgrade, Serbia

Fax: +381 11 3617-609

 

H.E. Dragan Jocic

Minister of Interior

Belgrade, Serbia
Fax: +381 11 3610-872

 


Vienna, 13 August 2007


Your Excellencies,


The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed at the
death threats made against Stefan Cvetkovic, Editor-in-Chief of the Independent Radio-Television station TNT in the the town of Bela Crkva in Serbia.

 

According to information before SEEMO, Cvetkovic received telephone threats from a male voice calling from an unknown number. According to SEEMO´s sources, the threat could be an attempt to prevent TNT from investigating crime. In the past, Cvetkovic has received threats because he relased video footage of the activities of certain police officers. Some of the officers were later dismissed from the police force.

 

SEEMO asks the Serbian authorities to investigate all the circumstances related to these death threats. SEEMO reminds Your Excellencies that there have been many cases of threats and attacks on journalists in Serbia in recent years, including the still unsolved murders of Milan Pantic from the daily Vecernje novosti (in 2001) and Slavko Curuvija, owner of Dnevni telegraf and the magazine Evropljanin (in 1991), as well the the death of freelancer Dada Vujasinovic (in 1994). There are also several other cases of threats against journalists where the attackers have not been found, including this year´s attempted murder of journalist Dejan Anastasijevic who works for the weekly magazine Vreme.

 

We thank you for your attention.

Yours sincerely,

Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General

 

 

 

*************

 

 

PRESS RELEASE SLOVAKIA

 

Vienna, 13 August 2007

 

The Vienna based South East Europe Media Organisation (SEEMO), an affiliate of the International Press Institute (IPI), a global press freedom organisation representing editors, publishers and leading journalists in over 110 countries, is deeply concerned at the latest verbal attacks against media by government officials in Bratislava.

 

According to information before SEEMO, Prime Minister Robert Fico has accused the media in Slovakia of harassing the Minister of Labor, Social Affairs and Family Viera Tomanova. According to the prime minister, the media have directly entered the political arena as participants of political confrontation and competition and they have become the open political opposition against his government. He also added that Tomanova has his full trust.

 

Earlier, the media reported that a non-governmental organization that employed Tomanova before she took up her current position, owes several million crowns in compulsory social insurance payments. Slovak dailies also wrote that her ministry had approved a grant to this NGO despite its debt to the state. Fico has labeled these statements as absurd lies and accusations.

 

SEEMO believes that media have an important duty to inform the public about the activities of governmental officials in a democratic society. This includes the right to investigate possible irregularities. Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, added: “to be a politician and especially a member of a government means to be open to critical reports and investigations from the media. This should be respected by every politician. We would like to remind politicians that those with legitimate complaints against the media have a range of different mechanisms to pursue these complaints. However, verbal attacks by one of the most senior members of government are unacceptable”.

---------------------------------------------------------------------

SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

 

****

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

 

****

This information is sent to you in compliance with the Austrian Telekommunikationsgesetz (TKG §107). If you do not want to receive further mailings, please send an e-mail with "UNSUBSCRIBE" to: info@seemo.org 



__________ NOD32 2455 (20070813) Information __________

This message was checked by NOD32 antivirus system.
http://www.eset.com

... više ...


17.08.2007.
Hrvatski biskupi ponašaju se kao partijski sekretari

Tako žestok napad visokog crkvenog velikodostojnika Hrvatsko novinarsko društvo ipak ne shvaæa kao objavu "rata" Katolièke crkve medijima. Barem tako ne misli predsjednik HND-a Dragutin Luèiæ s kojim smo juèer razgovarali. "Mislim da bi bilo opasno poistovjetiti biskupa Jurja Jezerinca s cijelom Crkvom. Njegova izjava o Sotoni u hrvatskim medijima, ako je toèno prenijeta, gotovo je srednjovjekovna. Ona svakako ne spada u suvremeno vrijeme demokracije pa ni u nauk Crkve koji zagovara toleranciju i dijalog. Sotonu je najlakše pronaæi kod drugih. Kada bi neki medij napisao da je Sotonu lako prepoznati u djelovanju Crkve, to bi bio skandal. Osim toga, èini mi se i da je držanje Crkve koja se postavlja gotovo kao monopolist javnog morala neprihvaljivo. Iako s toliko kritiènosti govore o totalitarnim režimima, naroèito o komunizmu, istovremeno se ponašaju na isti naèin. I u komunizmu je partijski sekretar imao monopol na tumaèenje javnog morala. Danas živimo u demokraciji i postoji èitav niz pitanja i moralnih dvojbi, poput eutanazije, abortusa i slièno, o kojima moramo otvoreno razgovarati. Svaki unaprijed nametnuti stav i pokušaj monopoliziranja ispravnog stava nije dobar za društvo pa ni za Crkvu ni medije. Na kraju krajeva, ako je vjerovati statistikama po kojima je velika veæina hrvatskih graðana katolièke vjeroispovjesti, onda je logièno i da su veæina novinara katolici. Ovakvim generaliziranjem vrijeða se i njih.

Jesu li se dosad predstavnici Crkve žalili HND-u, jeste li imali kontakte s njima?
- Imao sam mnogo kontakata i s katolièkim novinarima i s crkvenim velikodostojnicima. Vrlo dobra iskustva imam s Katolièkim radijom, koji je veoma dobar medij, kontaktirao sam s udrugama katolièkih novinara, kao i s najvišim crkvenim predstavnicima. Ako se veæ govori o medijima, onda se mora govoriti i o onim crkvenima jer oni ne stoje izvad društva niti su lišeni kontroverzi. Mislim da je dijalog vrlo važan.

Je li tko od njih imao konkretne zamjerke?
- Ako se Crkva usprotivila kolektivnoj odgovornosti u sluèaju Haaškog suda, onda je neprihvatljivo i o medijima govoriti na taj naèin Postoje razlièiti mediji, a osim toga, svi mi novinari zasebni smo autori i svojim potpisom odgovaramo za svoje javno izreèene stavove. Generalno govoriti i optuživati, ne znaèi ništa. To je jednako neprihvatljivo kao kad se optuži cijeli jedan narod da je genocidan. Kritièan sam ja i prema medijima. Postoji uski krug onih koji trezveno pišu o Crkvi kao važnom elementu hrvatskog društva, ali i èitav niz onih koji o Crkvi govore gotovo na granici kièa. Krajnosti nisu dobre, ni one radikalne koje bi negirale ulogu Crkve u društvu - iako takvih gotovo da i nema, ali ni one koje o Crkvi govore kao da je sama po sebi božanstvo. Crkva treba osuvremeniti svoje stavove prema medijima, a odgovornost medija je da ne prijeðu granicu dobrog ukusa.

Što mislite da je isprovociralo vojnog biskupa?
- Ne mogu o tome suditi. U zadnje vrijeme imamo èitav niz primjera da se Crkva miješa u politièka pitanja. Nešto slièno se dogaðalo u Sloveniji prije desetak godina. Janez Drnovšek, tadašnji premijer, rekao je u jednom intervjuu da kada Crkva nastupa politièki, treba oèekivati i politièke odgovore. Oèito je to stvar akcije i reakcije i tako nešto se ne može izbjeæi.
Hoæe li HND tražiti objašnjenja za ovako žestok napad?
- Ne vjerujem da æemo tražiti pojašnjenja. Inaèe, smatram da svaka javna osoba ima pravo na svoje mišljenje o svemu pa i o medijima. Meðutim, kao što Crkva traži da se mediji odnose korektno, tako bismo i mi apelirali na one visokopozicionirane èlanove Crkve da se tako ponašaju prema medijima. Ne može se tražiti nešto, a sebe izolirati od takvih stavova.

Utjecaj i ugled Crkve u hrvatskom društvu je velik. Ne mislite li da su ovakve izjave jednog biskupa opasne jer bi mogle inspirirati nekog vjernika da se fizièki obraèuna s tim sotonama?
- Vjernici nisu isto što i crkveni vrh. Oni uz to što vjeruju, rukovode se i zdravim razumom pa znaju procijeniti stvari. Svaki èovjek, pa tako i vjernik, uvijek može iskljuèiti program ili prestati kupovati novine ako to ne želi. Ne znam na koji bi se drugi naèin, osim stalnim dijalogom, moglo unaprijediti hrvatsko novinarstvo, pa i ono koje se bavi crkvenim pitanjima. Sve ostalo mi slièi na bivša vremena, kada su komesari odluèivali što se može, a što ne može objaviti.

Smatrate, dakle, da vjernici imaju više zdravog razuma od nekih biskupa?
- Apsolutno. HND se bavi profesionalnim pravima i odgovornostima novinara, a ne njihovim vjerskim pripadnostima. Ali pretpostavljam da je meðu novinarima veæina katolika, stoga biskupi takvim generalnim stavom vrijeðaju i same vjernike.


... više ...


16.08.2007.
U Sutliæevoj ekipi Božidar Buriæ, Rotim i Hloverka?

Hrvatska radiotelevizija raspisala je u ponedjeljak javni natjeèaj za direktore programa radija i televizije te glavne urednike informativnog programa HR-a i HTV-a. Izborom tih èetvero ljudi zatvorit æe se upravljaèka piramida najutjecajnijeg hrvatskog medija pa æe parlamentarne izbore doèekati nova ekipa koju æe u potpunosti nadzirati glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ. Rok za podnošenje prijava je 14 dana od objave natjeèaja, prema neslužbenim informacijama razgovori ravnatelja podružnica (HTV i HR) s kandidatima obavit æe se 3. rujna nakon èega æe Programsko vijeæe glasovati o predloženim kandidatima.
"Vanja
Vanja Sutliæ
Stubljar glavni urednik
I ovoga puta u javnost izlaze tek informacije temeljene na glasinama s Prisavlja, dok prvi èovjek HRT-a i dalje ne želi otkrivati svoje karte. Iako formalno èelne programske ljude samostalno biraju ravnatelji podružnica, jasno je kljuèan èovjek u èitavom procesu upravo Sutliæ koji nudi pojedinim ljudima urednièke i direktorske fotelje. Ako je suditi prema medijskim napisima u posljednje vrijeme, taj mu zadatak ne ide od ruke, pa bi konaèan prijedlog programskih èelnika prije mogao biti rezultat po principu "tko prvi prihvati" nego odavno odabrane ekipe. Jedna od posljednjih "odbijenica" Sutliæu je stigla od novinara Mladena Stubljara, koji je angažiran u emisiji "Plodovi zemlje" kao reporter koji se najèešæe bavi vinom, maslinama i ribom. Stubljaru je nuðeno mjesto glavnog urednika informativnog programa HTV-a, koje se smatra kljuènim televizijskim mjestom, naroèito u predizborno vrijeme, no ponuda ga nije previše impresionirala. Posljednje glasine kažu da najviše izgleda za novog glavnog urednika informativnog programa HTV-a ima Goran Rotim, nekadašnji vanjskopolitièki novinar koji je u vrijeme vlade Ivice Raèana "zastranio" u glasnogovornièke vode (bio je glasnogovornik Ministarstva vanjskih poslova). No to mu nije previše smetalo u karijeri, pa je nakon povratka na HRT postao zamjenik glavnog urednika informativnog programa. U posljednje vrijeme Rotim se ne štedi hvaleæi Sutliæeve poteze pred svojim kolegama, koji su ga veæ poèeli doživljavati kao nasljednika dosadašnjeg šefa televizijskih informativaca Vladimira Ronèeviæa. Božidar Domagoj Buriæ najèešæe se spominje kao èovjek s najviše izgleda da postane novi direktor programa HTV-a. Buriæ je 2002. bio jedan od 12 televizijskih urednika zadužen za znanstveno-obrazovni programa, no ubrzo je napredovao u šefa programske jedinice za kulturu, znanost i obrazovanje. U to je vrijeme na èelu televizije bila Jasna Ulaga s kojom se poslije oženio. Iako mlad (roðen 1972. godine), Buriæ veæ iza sebe ima nekoliko zapaženih dokumentaraca koji kvalitetom odskaèu od hrvatskog prosjeka, meðu ostalima "Tajnoviti srednji vijek" i "Ludi rimski carevi". Još nije završena prièa ni s Hloverkom Novak Srziæ koju bi Sutliæ htio vidjeti ponovno u svojim redovima, a èini se da ni njoj to ne bi previše smetalo.
Nije puno mnogo plaæa
Prelaskom na Novu TV izgubila je velik dio publike zbog nepovoljnog termina, a navodno ni novac koji tamo dobiva nije puno veæi od prisavske plaæe. Sukladno oèekivanjima Sutliæ dosadašnje programske èelnike nije bitno financijski degradirao, pa su tako dosadašnje ravnateljice radija i televizije, Ivanka Luèev i Marija Nemèiæ, postale njegove pomoænice, a Ronèeviæ se, nakon što mu se izabere nasljednik, najvjerojatnije vraæa u rijeèko dopisništvo, što mu je i želja.


... više ...


14.08.2007.
Nacionalni prijenos Mesiæa

Nagaðanja su poèela kad i suðenje šestorici Hrvata, bivših politièkih i vojnih lidera Herceg Bosne. Tužiteljstvo je, kao njima vrijedan materijal, pokušalo uvrstiti Mesiæeva svjedoèenja iz 1997. u sluèaju Blaškiæ, no svih šest obrana bilo je protiv.

Odbili su Mesiæeve haaške transkripte potvrditi kao “neosporne èinjenice”. Tražili su da Mesiæ ponovno svjedoèi i da ga obrane imaju pravo unakrsno ispitivati. – Smatramo da ga tada, 1997., obrana nije dobro ispitivala, a držimo da su Mesiæevi stavovi bili subjektivna, a ne stvarna istina, kažu sada odvjetnici šestorice optuženih Hrvata u BiH.

Sud je, èini se, ozbiljno shvatio njihove primjedbe, jer glasine kako “Mesiæ sigurno opet ide u Haag” pojavile su se  prije mjesec dana. – I ja sam èuo da se moje ime spominje u Haagu kao moguæeg svjedoka, no nikakav poziv nisam dobio – kaže sada predsjednik. I èudi se “o kojim bih se okolnostima trebao izjasniti u sluèaju šestorice optuženih iz BiH jer ne znam njihov ratni put”.

Predsjedniku se, naime, ne ide opet u Haag. Još prije više od godinu dana iz njegova je ureda u Haag poslan signal da ga ne zovu. Haaški sud tada sudi neke hrvatske novinare i glavne urednike zbog objava dijelova transkripata i njegova svjedoèenja protiv Blaškiæa. Javnost je ljuta. A Mesiæu više nije oportuno iæi u Haag. Uèinio je to prvi put 1997. kada je bio kljuèni svjedok tužiteljstva protiv Tihomira Blaškiæa. Svjedoèenje je bilo povezano s politikom, jer se Mesiæ planirao vratiti u njen vrh.

Njegovo se svjedoèenje èak 13 puta spominje u objašnjenju prvostupanjske presude (45 godina zatvora). Mediji su dvadesetak dana poslije objavili kako je Mesiæ bio tajni svjedok, a naslovi u novinama bili su “Mesiæev nož u leða Hrvatskoj”. Odmah potom sud uvodi tajnost i zaštitu njegova svjedoèenja, jer mu je prijetila opasnost. Tajnu ne skida ni kad Mesiæ postaje predsjednik, što biva apsurdnim jer je tada “štiæena osoba”.

Donedavno se šuškalo kako æe Mesiæ opet tajno svjedoèiti, pa su se sve obrane usprotivile. – Moguæe je da æe vaš predsjednik svjedoèiti u sluèaju “Prliæ i ostali”, negdje u rujnu – potvrðuju moguænost u haaškom tužiteljstvu. Njima treba svjedoèenje neke jake osobe koja bi potvrdila, kao i 1997., “da je Tuðmanova politika išla za podjelom BiH te da se o tomu dogovarao s Miloševiæem.

Da se poèetak muslimansko-hrvatskog sukoba treba, uglavnom, pripisati Hrvatima..., da je Boban bio zloèinac..., da je Tuðman rekao kako Boban izvršava njegovu politiku i da ga shvaæa. Da su 'na jednom objedu’ Boban, Koštroman i Kordiæ govorili o humanom preseljenju..., da je planirano uništenje mostarskog mosta... To je bilo dok je Slobodan Praljak bio na èelu HVO-a..., veæ su bili uspostavili koordinate za napad... Nazvao sam Bobetka, no tada je most bio uništen”. To je, naime, Mesiæev iskaz iz 1997.

U obranama zapravo trljaju ruke jer, kažu, imaju pregršt protuargumenata, a kako tvrdi jedan strani branitelj, “ovaj put Mesiæ æe doista i biti izložen unakrsnom ispitivanju”. Aludira kako Mesiæa tadašnji branitelj Blaškiæa Anto Nobilo nije bio dobro ispitao.

Doðe li do novog svjedoèenja, neæe biti tajno. Za eventualno protuispitivanje priprema se i general Praljak, u sudnici veæ poznat kao “penicilin” za svjedoke tužiteljstva. Doèekat æe i Mesiæa. S obzirom na govornièke vještine Praljka, a i Mesiæa, bio bi propust da javnost ne prati svjedoèenje, bude li ga. Izravno, putem nacionalnog TV prijenosa.

... više ...


13.08.2007.
Slovenija: Svaki dan medijski napad na Crkvu

Vodeæi slovenski elektronièki i tiskani mediji objave u prosjeku najmanje jedan napad na Katolièku crkvu dnevno, pokazalo je istraživanje provedeno od rujna prošle do svibnja ove godine. Pomoæni mariborski biskup Peter Štumpf, koji se istraživanjem slovenskih medija bavi veæ desetak godina, ustvrdio je u prilogu novog broja vjerskog tjednika Družina da su u tom razdoblju tri vodeæa dnevna lista, dva tjednika i dvije glavne televizijske postaje emitirale 225 priloga protiv Katolièke crkve i kršæanstva. Da je istraživanje ukljuèilo priloge iz tabloida i lokalnih medija, pokazalo bi se da je broj napada na crkvu u Sloveniji još veæi, tvrdi Štumpf. Po njegovim podacima najviše negativnih priloga protiv vjere i crkve objavili su ljubljanski Dnevnik i komercijalna televizijska postaja POP-TV iako mnogo ne zaostaju ni prvi program nacionalne televizije i ljubljansko Delo za koje se obièno drži da su pod utjecajem sadašnje konzervativne vlade desnog centra. Mediji, kako tvrdi Štumpf, stvaraju društveni razdor i nepovjerenje izmeðu vjernika i onih koji nisu religiozni. Slovenski dnevnici, tjednici i televizijski programi, tvrdi on, sustavno objavljuju "obmanjujuæe priloge" o Katolièkoj crkvi koju prikazuju kao zajednicu nastalu na tradiciji "mitova i legendi", rijeè Bog uvijek pišu malim poèetnim slovom, te objavljuju "grube i blasfemiène prikaze svetih osoba uime umjetnosti", navodi Štumpf. On podsjeæa na poznati sluèaj od prije nekoliko godina kad je jedna glazbena skupina na naslovnoj stranici svog novog albuma objavila sliku Bogorodice sa štakorom u naruèju. U razdoblju na koje se istraživanje odnosi, u medijima je istaknuto mjesto imalo izvješæivanje o prvim sudskim procesuiranim sluèajevima pedofilije meðu nekolicinom sveæenika. "Naš medijski areopag izaziva društveni rascjep, nepovjerenje i predrasude, a vjernici su pred sedmom silom nemoæni i šute kako ne bi doživjeli neugodnosti. Medijima su laži slaðe od traženja istine iako jedna laž djeluje poput kapljice cijanida koji može zatrovati tisuæe litara èiste vode", navodi mariborski pomoæni biskup. On se nadalje žali da demantije ili prosvjede vjernika mediji ignoriraju kad netko od njih odluèi reagirati na napade na Katolièku crkvu.
(H)

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO
Priručnik: Sloboda izražavanja, Zakon o medijima i novinarska kleveta
Unaprjeđivanje kvalitete visokog obrazovanja uz primjenu HKO-a
Zakon o medijima i drugi zakoni
Nagrade
HND Newsletter

Agencija za elektroničke medije

International Federation of
Journalists

European Federation of
Journalists

Committee to Protect Journalists

Reporters without Borders

SEEMO

Article 19

IT support by IDE3 IT