hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Call for strike on 18 June 2008-

Against the attacks on French public broadcasting !

 

In France, president Sarkozy announced the suppression of advertising revenues for public broadcasting but he also refused to increase the licence fee and he is unable to provide any serious information about alternative sources of revenues. At the same time, the government plans a second advertising break during the programme on commercial televisions and a relaxation of the anti-concentration rules.

This means less money for public broadcasting and more revenues for private broadcasters. This financial turmoil will have consequences on quality and working conditions.

A special Committee will send its report to President Sarkozy on 25 June and a strike will take place on 18June.

In view of these dramatic threats, unions are on strike to defend:

    • adequate funding of public broadcasting;
    • labour rights and collective agreements;
    • job security for journalists and media workers of French public broadcasting.

 

A demonstration will take place on 18 June at 2pm at Place de la Bastille in Paris and staff of public broadcasting will be on strike. 

 

... više ...


For immediate release - 17 June 2008

Mexico: Threats against Journalists Exercising Right to Access Information, Imply a Double Risk for Free Expression

Fátima Monterrosa investigative journalist for the magazine MX has been subjected to threats after publishing an article entitled, “A Viceroyalty Named Tlaxcala”. This article exposed a series of anomalies in the government administration of the state of Tlaxcala.

The work of Fátima Monterrosa is well known in the journalist community of Mexico, having worked as a press correspondent for a diverse range of national print and electronic media outlets. Over the years she has covered the situation and uprising of the indigenous communities in Chiapas, and other themes related to poverty, but her specialty is the reportage of investigation on themes of corruption and access to information.

In the article “A Viceroyalty Named Tlaxcala”, Monterrosa exposed an alleged series of financial investments made with the public resources of Tlaxcala.

During an interview with ARTICLE 19, Monterrosa refers to the month of March as the time when she was first subjected to intimidation, such as the presence of cars without registration plates or visible identification in the vicinity of the office of the magazine in which she works. On the 10th of July the digital magazine E-Consulta published an article entitled “MX Magazine is going to publish a new report with further information”, days later the following message appeared in the commentary section of E-Consulta “we’re going to kill you Fatima you’re not going to know where we’re going to do it. That’s for getting involved with the wrong people”.

For ARTICLE 19 and the Collective for Transparency the threats against journalists replicate and entrench the climate of self censorship and the lack of public interest information that exists in Mexico. It is important to note that, the great majority of the physical aggressions against journalists are preceded by intimidating actions of this sort.

Journalists who exercise their right to access to public information fulfil an essential social function in the democratic system of promoting public interest information so people can take free, informed, and autonomous decisions.

“The censorship of a woman journalist is of deep concern, not only does it affect the right to be informed, but also the possibility of enriching public debate with the perspective and knowledge that comes from the equitable participation of women in the free flow of information and opinions. said Dr. Agnès Callamard, Executive Director of ARTICLE 19

ARTICLE 19 and the Collective for Transparency condemn these acts and express their solidarity with Fátima Monterrosa. At the same time they make a call on the Mexican State to ensure an effective investigation will be carried out in order to that those responsible are held to account by the appropriate authorities.
 

NOTES TO EDITORS

For more information, please contact Ricardo Gonzalez, Ricardo@article19.org +52 (55) 1054-6500

ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works globally to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees free speech.

 

 

... više ...


Štrajk novinara
Ustvrdili su to na konferenciji za novinare predstavnici Hrvatskog novinarskog društva i Zbora istraživaèkih novinara (ZIN), nezadovoljni jer policija dosad nije pronašla nijednog napadaèa na novinare.

Najavili su nove prosvjede, ali i moguænost štrajka novinara ne pronaðe li policija Miljuševe, ali i napadaèe na ostale hrvatske novinare. Renata Ivanoviæ, predsjednica ZIN-a, pozvala je sve novinare istraživaèe te izdavaèe da nastave pisati o temama koje je napadnuti D. Miljuš otvorio i da te teme dobiju medijski prostor. Na taj æe se naèin mafiji poslati poruka da napadom na novinara njegove prièe ne umiru.
 
Te æemo tekstove svakako objaviti na webu HND-a i u listu Novinar, a u akciju se ukljuèuje i blogerska zajednica  rekla je R. Ivanoviæ. Najavila je da æe se izraditi i dokument sa svim podacima o napadima na novinare (jesu li otkriveni napadaèi, što je policija poduzela...) i uputiti na sve mjerodavne adrese u Hrvatskoj i EU.
 
Tražit æemo njihova oèitovanja i formirati grupu za pritisak preko koje æemo djelovati na domaæe i meðunarodne institucije  poruèila je R. Ivanoviæ. Hrvoje Zovko, zamjenik predsjednice ZIN-a, oporbene je stranke prozvao zbog "skandalozne šutnje kojom su pomogli da sluèaj napada na Miljuša ode u zaborav".
 
Oporba inaèe komentira sve, od krumpira pa dalje. Oèekujemo da æe u Saboru postaviti pitanje i tražiti uèinkovitiju istragu napada na Miljuša  ogorèen je H. Zovko. Drago Hedl, novinar kojem su èesto prijetili, pak napominje kako novinari ne pristaju na uobièajene policijske floskule  "u cilju istrage, ne možemo ništa reæi."

Prozvali Veèernji list
Tražit æemo da nas policija izvijesti dokle se stiglo u istrazi. Neka barem Miljuša izvijeste o svojim potezima  poruèio je Hedl. Predstavnike HND-a danas æe pak primiti šef delegacije Europske komisije u Hrvatskoj Vincent Degert.

Na kraju konferencije Renata Ivanoviæ prozvala je Veèernji list i upitala zašto je na dvije stranice toga lista objavljena prièa Nataše Zeèeviæ (sestre pokojnog Davora Zeèeviæa) neposredno nakon napada na Dušana Miljaša.
 
Isti taj Veèernji list objavio je meðu osmrtnicama plaæeni oglas, zapravo èitulju Nataše Zeèeviæ, u kojoj se spominje Miljuš  rekla je R. Ivanoviæ. Tom je èituljom, protumaèila je R. Ivanoviæ, N. Zeèeviæ Miljušu zapravo poruèila neka pazi što radi.

... više ...


Split,17.06.2008.


U najljepšoj splitskoj vili, Dalmacija, danas je obilježena 65. godišnjica dnevnika Slobodna Dalmacija na kojoj je prisustvovalo mnoštvo poznatih iz svijeta politike, kulture, znanosti, sporta i glazbe.

Tom prigodom podijeljene su nagrade Slobodne Dalmacije za 2008. godinu u podruèju umjetnosti, znanosti i novinarstva. Kantautor, skladatelj i pjesnik Arsen Dediæ dobio je nagradu za životno djelo "Emanuel Vidoviæ" , dok je godišnju nagradu "Jure Kaštelan" dobila splitska hip-hop grupa TBF.

U podruèju znanosti akademik Davorin Rudolf primio je nagradu za životno djelo "Frane Buliæ", a doktor znanosti Dragan Poljak godišnju nagradu "Kruno prijatelj".

Podijeljene su i novinarske nagrade koje su dobili kolumnist i publicist  Igor Mandiæ (za životno djelo "Joško Kulušiæ"), novinar i urednik "Makarske kronike" Anðelko Erceg (godišnja nagrada "Miljenko smoje") i posebno priznanje za Anatolija Kudrjavceva.

 

... više ...


Novinari istraživaèi udruženi u Zbor istraživaèkih novinara HND-a poruèuju da nastavljaju raditi i objavljivati teme koje je otvorio kolega Dušan Miljuš, te najavljuju nove akcije.

 

 Zahvaljujemo na dolasku

 

 

Renata Ivanoviæ,

predsjednica Zbora istraživaèkih

novinara HND-a

 

Zdenko Duka,

predsjednik HND-a

 

 

... više ...


Yemen: ARTICLE 19 condemns the decision to sentence the prominent editor Al-Khaiwani to six years in prison

ARTICLE 19 is deeply concerned by the Yemeni State Security Court’s verdict sentencing editor in chief of Al Shoura, Abdelkarim Al-Khaiwani, to six years in prison.

“We are saddened by the decision to imprison Mr. Al-Khaiwani. We believe the verdict may be politically motivated and call on the apellate courts to allow an appeal of this verdict and guarantee a fair trial”, said Dr. Agnès Callamard, ARTICLE 19 Executive Director.

Editor Abdelkarim Al-Khaiwani has been regularly targeted by the authorities and was arrested and charged in 2004, 2006 and 2007. These judicial proceedings are the latest and most serious in a long series of cases brought against the Editor. Editor Al-Khaiwani is being tried as a terror suspect rather than for a publishing crime for writing about the war in Sa'ada province.

Al-Khaiwani has already been sentenced to one year’s imprisonment for publication of false news, insulting the President, incitement and causing sectarian discrimination in September 2004. The accusations came after he criticised the government’s handling of the conflict in Sa’ada province which, he argued, fostered terrorism. He was released in March 2005 under a presidential amnesty.

In a meeting with ARTICLE 19 staff in August 2007, Al-Khaiwani said the reason he has been targeted recently was for “attempting to raise the ceiling of freedoms.” “They mobilise religion, laws and even the tribe against us. We, on the other hand, only own our dreams. They even want to rob us of this,” he said.

Given the previous harassment to which he has been subject, there are strong suspicions that the charges are politically motivated.

Moreover, the sentence raises serious questions about Yemen’s commitment to the protection of human rights. This commitment was set out clearly in the National Reform Agenda, adopted by the government in 2006. Yemen has also ratified the International Covenant on Civil and Political Rights (ICCPR), as well as the Arab Charter on Human Rights, and is therefore obligated as a matter of international law to respect the right to freedom of expression as guaranteed under Article 19 of the ICCPR and the right to a fair trial as guaranteed under Article 14 of the ICCPR.

We therefore call on Yemen to reaffirm its commitment to democratic reforms and respect for human rights, including the right to freedom of expression of media professionals and the right to a fair trial, and to allow for an appeal of the verdict.
 

 

... više ...


SEEMO PRESS RELEASE KOSOVO

 

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), condemns the assault on staff members of the Balkan Investigative Reporting Network (BIRN) in Kosovo.

 According to BIRN, at approximately 1:30 pm on 6 June, members of its team were assaulted by a security staffer while filming outside of the Kosovo Judicial Council’s premises in Pristina. BIRN stated that the reporters in no way endangered the safety of the building or interfered with the staff’s work.

 

Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, commented, “It is important for journalists to be able to work in an open environment, and the security staff of a judicial body should be setting a good example instead of interfering with that right.”

 

 

 

SEEMO AWARD FOR BEST HUMAN RIGHTS PHOTOGRAPH FOR 2008

 

The South East Europe Media Organisation (SEEMO), in cooperation with the BETA news agency from Belgrade, Serbia, is pleased to announce its presentation of an award for the best photograph in the human rights field. The award, issued for the first time this year, is based on a decision by a jury comprised of Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, Jorgos Papadakis, SEEMO board member from Greece, and Djordje Zorkic of the BETA news agency.

 

The first winner of this award is Maja Zlatevska (Dnevnik, Skopje), for the photograph “Zatvor” (“Prison”), her contribution to the human rights struggle in the region. The awardee will be presented with a sculpture, designed by Belgrade artist Ivana Dragojevic.

 

SEEMO will also issue a certificate of distinction to Marko Djurica (Blic/Reuters), for his photograph “Liturgija” (“Lithurgy”).

 

These will be presented at an awards ceremony held on Monday, 16 June 2008, at 13:00 in the Sava Centre in Belgrade, at the World Congress of the International Press Institute (IPI), of which SEEMO is an affiliate. Journalists wishing to attend the ceremony should contact info@seemo.at. 

 

 

---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading
journalists in South East Europe.

 

... više ...


... više ...


Nedopustiva je lakoæa s kojom gospoda koja vode tvrtku ignoriraju ono što je u Slobodnoj Dalmaciji odavno regulirano Kolektivnim ugovorom. Naime, još 22. veljaèe 2008. sindikati su sukladno èlanku 43. Ugovora pokrenuli inicijativu za korekciju najniže osnovne plaæe zbog velike inflacije i rasta troškova života.

         Pitamo se dokle radnici Slobodne moraju èekati da im se smiluje netko iz Uprave i uopæe odgovori na inicijativu?! Podsjeæamo kako je Državni zavod za statistiku ustvrdio da su u tijeku 2007. potrošaèke cijene poveæane za 5,8 posto. Ono što je ostalo od dogovora lani, u iznosu od 3,8 posto, te se primjenjuje i ove godine, nije ni blizu onome što se sa cijenama dogaða ovih dana.

         S druge strane, uèestalo se javno prikazuju podaci o pozitivnom poslovanju tvrtke, stoga Nezavisni sindikat inzistira da Uprava Slobodne korigira najnižu osnovnu plaæu najmanje za porast potrošaèke cijene od 5,8 posto. Uz poveæanje osnovice plaæe za taj postotak, što bi se primjenjivalo do konca tekuæe godine, tražimo da se ta odluka primjenjuje i retroaktivno od poèetka 2008.

         Nadalje, veæ je postalo pravilo da samo novinari i grafièari Slobodne Dalmacije u cijelom sustavu EPH jedini rade za sve blagdane. Dokle æe trajati ta praksa po kojoj su neki podobni za odmor u dane dvobroja, a drugima se uskraæuje ono što im pripada po svim pozitivnim zakonskim propisima.

         Na koncu, Nezavisni sindikat poziva Upravu SD d.d. da iz dosjea èetvorice novinara Srðana Kaiæa, Damira Petranoviæa, Ðermana Senjanoviæa i Damira Šarca, povuèe opomene i prijetnje izvanrednim otkazima, jer iste ne proizlaze iz kršenja prava i obveza reguliranih Kolektivnim ugovorom Slobodne Dalmacije. Nedopustive su disciplinske mjere prema radnicima zbog njihovog javno iskazanog osobnog mišljenja, na koje navedeni i svatko drugi ima potpuno pravo.

U Splitu 10. lipnja 2008.                                                                  Ivan UGRIN

                                                                                              Predsjednik NSSD

... više ...


Povod policijskoj intervenciji je komentar èitatelja na tekst „Makarani više neæe moæi šetnicom do Krvavice“ od 20. svibnja ove godine. U tekstu se govori o tome da je makarsko Poglavarstvo odluèilo da se dio jedne gradske šetnice izmjesti bliže moru, èime se „potpuno mijenja izgled jednog od najatraktivnijih dijelova Makarske i kojom se zadire u pomorsko dobro kojim ne gospodari Grad“. Pritom se zakljuèuje da se „aktualna vlast u donošenju odluka povodi iskljuèivo interesom investitora ne vodeæi raèuna o obiènim graðanima“. Na to je èitatelj napisao komentar u kojem navodi kako æe „biti prosvjeda, padat æe glave u gradskom poglavarstvu samo ako ovo proðe, u šta iskreno ne vjerujem... Pa ljudi žive od plaža to je naša nafta i nitko nema pravo ogranièavat prilaz... Dakle, teške demonstracije“.

Na to je Poglavarstvo podiglo kaznenu prijavu protiv nepoznatog poèinitelja zbog prijeteæih anonimnih komentara, podigavši i kaznenu prijavu zbog širenja lažnih vijesti. Pritom je gradonaèelnik Marko Ožiæ Bebek, prozvao novinare „Kronike“ za izazivanje nereda i rušenje „demokratski“izabrane vlasti, a zbog, navodno, uznemirenih graðana koji ga ne prestaju nazivati. Uslijedilo je potom službeno traženje policije, na koje redakcija „Kronike“ nije htjela dati adresu „nepoznatog poèinitelja“, da bi onda policija temeljem sudskog naloga ušla u redakciju, kako bi došla do spoznaja o osobi koja je poslala komentar na reèeni tekst.

Ovaj postupak vlasti samo je još jedan u nizu pritisaka na „Kroniku“, koji su poèeli još u travnju 2003. godine, samo pet mjeseci nakon izlaska prvog broja.

U nizu pritisaka i prijetnji lokalnih i drugih vlasti zasigurno odskaèe napad na glavnog urednika „Kronike“ Anðelka Ercega, kada mu je napadaè udario glavom o zid, a zatim ga bacio na pod i nesmiljeno iscipelario. Pritom je napadaè cijelo vrijeme govorio: „Sad mi te je dosta. Nestat æeš!“. Rijeè je bila o osobi bliskoj tadašnjem gradonaèelniku. Možda je i zbog toga policija taj napad okvalificirala tek kao remeæenje javnog reda i mira. Pritom je vrijedno znati da se taj sluèaj još nije završio. Pravosuðe puževim korakom radi kada je u pitanju zaštita novinara i slobode medija, koji su oèito jedna od posljednjih brana korupciji i organiziranom kriminalu. Baš sukladno tome policija, kao što vidimo i iz ovog primjera, brzo reagira samo kada je u pitanju inicijativa vlasti. Možda i zato što Berislav Ronèeviæ nezna tko je Anðelko Erceg i što je „Makarska kronika“.

 

Dopredsjednik splitskog ogranka HND-a

Novinari i dopisnici lokalnih medija

Jurišin Pero

... više ...


Niže potpisane organizacije, pojedinke i pojedinci koji ljudska prava i slobodu govora smatraju neprikosnovenim pravom, izražavaju svoju podršku Hrvatskom novinarskom društvu i istraživaèkim novinarima u njihovim zahtjevima da institucije države najozbiljnije prionu istrazi, pronalaženju i procesurianju poèinitelja i naruèitelja brutalnog napada na novinara Jutarnjeg lista, Dušana Miljuša koji je rezultirao u pokušaju ubojstva.

Dogaðaji koji su kulminirali podlim i brutalnim napadom s leða na novinara koji godinama profesionalno istražuje i izvještava hrvatsku javnost o organiziranom kriminalu i korupciji, od svih nas zahtijevaju reakciju i istup protiv sve raširenije kulture zastrašivanja i zataškavanja organiziranog kriminala i korupcije.

Istraživaèko novinarstvo u Hrvatskoj iznimno je težak poziv, usmjeren prvenstveno na pitanja opæeg dobra i rasvjetljavanja društvenih nepravdi. Meðutim, novinari i novinarke koji se njime bave rade u krajnje neizvjesnim uvjetima, kako po pitanju radne, tako i po pitanju vlastite i fizièke sigurnosti èlanova njihovih obitelji, dodatno optereæeni pritiskom isprepletenih interesa vlasnika medijskih kuæa, velikih oglašivaèa i visoke politike. 

Stoga, u svjetlu velikog broja neriješenih napada na novinare u Hrvatskoj, podržavamo zahtjev novinara za temeljitom, brzom i uèinkovitom reakcijom državnih institucija radi razotkrivanja i procesuiranja, te najvažnije sprjeèavanja daljnjeg ugrožavanja sigurnosti novinara u njihovom izrazito vrijednom i važnom radu na razotkrivanju korupcije i organiziranog kriminala, i traženja pravne i politièke odgovornosti.  Istodobno, od medijskih kuæa oèekujemo da se aktivno suprotstave teroru organiziranog kriminala, i to tako što æe osigurati snažnu financijsku potporu i urednièku autonomiju potrebnu za  hrabre istraživaèke pothvate svojih novinara i novinarki.

Organizacije:

B.a.B.e., Zagreb
Centar za graðanske inicijative, Poreè
CERD, Split
CESI, Zagreb
Documenta – Centar za suoèavanje s prošlošæu, Zagreb
Drugi korak – Centar za društvenu integraciju seksualnih i rodnih manjina, Zagreb
Mali korak, Zagreb
Novi Plamen, Zagreb
Ženska soba, Zagreb

Pojedinci/pojedinke:

Filip Erceg
Semina Lonèar
Dorino Manzin
Goran Miletiæ
Ljiljanka Mitoš Svoboda
Marina Škrabalo

 

... više ...


Dana 2. lipnja Dušan Miljuš, novinar Crne kronike Jutarnjeg lista, pretuèen je ispred svoje kuæe. Napale su ga dvije maskirane osobe bejzbol palicama, te je zadobio potres mozga i lom ruke. Miljuš je policiji prijavio anonimne prijetnje koje su mu bile upuæene. Osmrtnica s njegovim imenom i slikom objavljena je u Veèernjem listu, takoðer dnevnim novinama. List se isprièao ustvrdivši da se radilo o „proceduralnoj pogrešci“.

 

„“To je samo posljednji od napada na novinare u zemlji kandidatu za EU, te pozivamo hrvatsku Vladu da pokrene istragu i da odgovorne privede pravdi“, rekao je predsjedavajuæi EFJ-a Arne Koenig.

 

EFJ dijeli zabrinutost svojih kolega u Hrvatskom novinarskom društvu i podržava njihove akcije.

 

Više od 200 hrvatskih novinara skupilo se u glavnom gradu prošli petak da bi protestiralo protiv napada na kolegu Miljuša.

 

Nedavno su se dogodila još dva napada na novinare u Zadru: stradala je Danijela Banko, novinarka Narodnog lista i Filip Brala, fotoreporter Zadarskog lista.

... više ...


U demokratskoj državi je nedopustivo raditi protiv slobode izražavanja. Sloboda medija je dostignuæe modernog svjeta i spada meðu temeljne vrijednosti demokratskog društva, koje æe SUN uvijek braniti i o sliènim sluèajevima informirati svoje partnere. O ovom sluèaju æe SUN izvijestiti Odbor za zaštitu novinara u New Yorku.

 

Bratislava 7.6. 2008.

predsjednik SUN Štefan Dlugolinsky". 

 

... više ...


predsjedniku Hrvatskoga sabora, g. Luki Bebiæu

predsjedniku Vlade RH, g. Ivi Sanaderu

ministru unutarnjih poslova, g. Berislavu Ronèeviæu

ministrici pravosuða, gospoði Ani Lovrin

 

PROSVJEDNO PISMO HRVATSKIH NOVINARA

 

Zahtijevamo od Ministarstva unutarnjih poslova da što prije pronaðe poèinitelje brutalnog napada na Dušana Miljuša, a posebno one koji su ga naruèili. Zahtijevamo takoðer da se taj napad okvalificira kao pokušaj umorstva, što je nedvojbeno i bio.

Pokušaj umorstva kolege Miljuša treæi je fizièki napad na novinare u zadnjih petnaestak dana, a još je tridesetak naših kolegica i kolega napadnuto od 90-tih godina na ovamo.

 

SVI ONI NAPADNUTI SU SAMO ZATO ŠTO SU RADILI SVOJ POSAO.

 

Niti jedan naruèitelj tih napada nije dosad kažnjen, njihova imena su i dalje nepoznata javnosti, a mi veæ punih 18 godina slušamo da su policijske istrage u tijeku.

 

NAMA JE TOGA DOSTA I ZATO SMO DANAS OVDJE!

 

Buduæi da sve upuæuje na to da su naruèitelji umorstva Dušana Miljuša oèito pripadnici podzemlja, zahtijevamo od policije i Državnog odvjetništva, osim brze i uèinkovite istrage, da konaèno razotkriju organizirane kriminalne skupine, metastazirane u gotovo sve pore društva.

Nasilje je postalo sastavnim dijelom naše svakodnevice, a napadi na novinare se u svakom normalnoj i demokratskoj državi smatraju ozbiljnom bolešæu toga društva.

 

NAPAD NA NOVINARA, NAPAD JE NA SLOBODU GOVORA, A TO ZNAÈI I NA SVE GRAÐANE OVE ZEMLJE.

 

Mi se novinari pitamo tko je sljedeæi, jer su na meti svi oni koji se suprotstavljaju kriminalu, korupciji, ksenofobiji, i drugim devijacijama u društvu. Zato najoštrije osuðujemo fizièke napade i na sve ostale graðane koji su se dogodili zadnjih dana.

 

Od Vlade i Sabora, stoga, zahtijevamo: Objavite rat nasilju, organiziranom kriminalu i korupciji - hitno, odluèno i bez raèunice.

 

NATJERAJTE ŠTAKORE DA SE S ULICA POVUKU U KANALIZACIJSKI MRAK, A ONDA IH JEDNOG PO JEDNOG POLOVITE.

 

Izvršni odbor HND-a

 

dostaviti:

- predsjedniku RH, g. Stjepanu Mesiæu

- šefu Delegacije Europske komisije u RH, g. Vincentu Degertu

... više ...


JOŠ JEDNA RADIONICA ISTRAŽIVAÈKOG NOVINARSTVA SA EKIPOM  EMISIJE „INSAJDER" TV B92  - BEOGRAD - 14. i 15. 6. 2008.

 

ROK ZA PRIJAVE 11. 6. 2008. 

 

Ekipa emisije „Insajder", na èelu sa Brankicom Stankoviæ, održat æe dvodnevnu radionicu istraživaèkog novinarstva na kojoj æe ponuditi odgovore na vaša pitanja i podijeliti s vama praktièna iskustva i vještine koje su razvili kroz dugotrajna i složena istraživanja.

Da li ste se ikada zapitali kako „Insajder" dolazi do informacija?
Kako dolazi do dokaza?
Kako „Insajder" zna da su informacije toène?
Koliko im treba istraživanja za jedan serijal?
Kako dolaze do sugovornika?
Tko im prijeti?
Zašto drugi novinari ne rade isto što i „Insajder"?

Saznajte odgovore na sva ova pitanja na radionici ekipe „Insajdera".
 
Radionica æe se baviti sljedeæim temama:
-    Osnove istraživaèkog novinarstva
-    Tehnike rada sa izvorima
-    Organizacija prikupljenih informacija i materijala
-    Organizacija rada istraživaèkog tima
-    TV produkcija istraživaèkog projekta

Priliku za pitanja i razgovor s èlanovima ekipe emisije „Insajder" imat æete tokom cijele radionice. Èlanovi ekipe „Insajdera" bit æe s vama oba dana radionice.

KAD:

14. i 15. 6. 2008.


GDJE:
Fakultet za medije i komunikacije Univerziteta Singidunum,
Karaðorðeva 65,
Beograd.

TKO:
Mogu se prijaviti svi zainteresirani.
U grupi æe biti 12-15 polaznika.

PRIJAVE I UPLATE:
Cijena sudjelovanja: 8.300 dinara ili 100 eura.

Prijevoz i smještaj za sudionike koji žive izvan Beograda i Srbije nije osiguran.
Prijave se primaju do 11. lipnja 2008..

Prijava treba sadržavati:
-    ime i prezime prijavljenog/prijavljene
-    naziv redakcije (ili firme, organizacije, itd.) za koju radi (ili napomenu da je slobodni novinar) ili naziv fakulteta na kojem prijavljeni/prijavljena studira,
-    kontakte: mail adresa i broj telefona.

Prijave treba slati na:
treningcentar@fmk.singidunum.ac.yu
Molimo da u sadržaju poruke navedete: Radionica Insajder. 

Prijavite se što prije jer je broj sudionika ogranièen.

 

Prijavljeni æe 12. lipnja biti obaviješteni da li su primljeni na radionicu i dobit æe kompletan program radionice, te uputu kako uplatiti naknadu za sudjelovanje.

Dodatne informacije možete dobiti od organizatora na brojeve telefona:
065 4590 123 (ako zovete iz Srbije)
+381 65 4590 123 (ako zovete izvan Srbije)

Domaæini i moderatori radionice bit æe treneri Medijskog trening centra na Fakultetu za medije i komunikacije (FMK) Univerziteta Singidunum.

Medijski trening centar osnovali su FMK, Centar za istraživaèko novinarstvo (CIN) Beograd i Centar za istraživaèko novinarstvo (CIN) Zagreb.

 

... više ...


Poštovani èlanovi Hrvatskog novinarskog društva,
u ime 35.000 èlanova zaposlenih u poljoprivredi, prehrambenoj i duhanskoj industriji i vodoprivredi Hrvatske, upuæujem vam potporu u vašem nastojanju da mirnim prosvjedom iskažete neslaganje s ponašanjem odgovornih u povodu brutalnog fizièkog napada na vašeg èlana, novinara Dušana Miljuša.
Podržavamo vas i u vašim zahtjevima da se taj sluèaj okarakterizira kao pokušaj ubojstva te da se poèinitelji i eventualni naruèitelji što je moguæe prije procesuiraju.
Èestitamo vam što ste svoj dostojanstveni prosvjed uspjeli organizirati na Markovu trgu, koji je, nažalost, za veæinu nezadovoljnih još uvijek nedostupan.
Josip Paviæ, predsjednik

... više ...


gosp. Ivo Sanader, predsjednik Vlade RH

gosp. Berislav Ronèeviæ, ministar unutarnjih poslova RH

 

Beè, 4. lipnja 2008.

Poštovana gospodo,

SEEMO, regionalna mreža urednika, izvršnih urednika i vodeæih novinara jugoistoène Europe sa sjedištem u Beèu te pridruženi èlan Meðunarodnog instituta za novinarstvo (IPI), duboko je zabrinuta zbog divljaèkog napada na Dušana Miljuša, novinara Jutarnjeg lista.

Prema informacijama koje je smo dobili 2. lipnja oko 20.15 sati dvojica napadaèa u motoristièkim kacigama prišla su Miljušu ispred njegovog stana u Zagrebu i brutalno ga napala palicama, te je izgubio svijest. Napadaèi su pobjegli kad je susjed primijetio što se dogaða i poèeo vikati.

Miljuš, koji je hospitaliziran, zadobio je prijelom lijeve ruke, potres mozga i povrede lica. On se veæ 20 godina bavi pisanjem o kriminalu u jugoistoènoj Europi, o mafiji i podzemlju u Hrvatskoj. I prije mu se prijetilo u vezi s njegovim istraživanjima, ali nije dobio nikakvu zaštitu.

SEEMO izražava zabrinutost zbog tog napada koji predstavlja izravnu prijetnju istraživaèkom novinarstvu i slobodi medija opæenito. Demokracija se ljulja tamo gdje su novinari prisiljeni djelovati u neprestanom strahu za svoj život.

SEEMO stoga moli da uèinite sve što je u vašoj moæi da se Miljušu osigura zaštita i pravdi privedu osobe koje stoje iz ovog surovog incidenta.

 

Hvala.

Srdaèno,

Oliver Vujoviæ, glavni tajnik SEEMO-a

 

... više ...


New York, 4. lipnja 2008.

 

Odbor za zaštitu novinara (CJP) osuðuje drzak napad na istraživaèkog novinara Dušana Miljuša, koji piše o organiziranom kriminalu i korupciji za dnevnik Jutarnji list. Prema informacijama iz Reutersa dvojica neidentificiranih muškaraca pretukla su Miljuša bejzbol palicama na parkingu u blizini njegovog stana u Zagrebu u ponedjeljak uveèer. Miljuš je prevezen u bolnicu, gdje je utvrðeno da je zadobio potres mozga, lom ruke i ozljede lica, javljaju lokalni mediji.

„Zaprepašteni smo silinom napada na kolegu Miljuša“, kazao je izvršni direktor Joel Simon. „Pozivamo vlasti da bez oklijevanja istraže napad na Miljuša i odgovorne privedu pravdi. Izvjestitelj o temama kriminala se mora osjeæati sigurnim da bi istraživao svoje prièe i informirao javnost.“

 

Renata Ivanoviæ, predsjednica Zbora istraživaèkih novinara HND-a, razgovarala je s Miljušem i rekla CJP-u da novinar misli da su ga dva muškarca neposredno prije napada slijedila motorom. Nije vidio lica napadaèa jer su nosili kacige, rekao je.

 

Sanja Modriæ, urednica Jutarnjeg lista, izjavila je da smatra da je napad osveta mafije za Miljuševe tekstove o organiziranom kriminalu i njegovom povezanosti s politièarima. Miljuš je èesto pisao o suðenjima i istragama ubojstava. Modriæ je CPJ obavijestila i o tome da je dan nakon objavljivanja èlanka o ubojstvu èlana lokalne mafije Veèernji list, takoðer dnevnik, objavio osmrtnicu za Miljuša. Kasnije se list isprièao tvrdeæi da se radilo o omašci. „Nije to bila sluèajnost, veæ upozorenje Miljušu i njegovim kolegama“, smatra Modriæ. Prema njenim informacijama Miljuš se u posljednje vrijeme bavio istraživanjem ilegalne proizvodnje oružja i trgovanjem ljudima u Hrvatskoj.

 

Mladen Pleše, glavni urednik Jutarnjeg lista, rekao je CPJ-u da je uredništvo zahtijevalo sastanak s predsjednikom Vlade Ivom Sanaderom, te da se sastanak održao. Policija je nakon toga odredila dvojicu policajaca kao stalnu zaštitu Miljušu u bolnici.

 

„Obeæali su pokrenuti istragu o napadu, no to je ipak samo obeæanje“, izjavio je Pleše CPJ-u. „Policija nije istražila prijetnje smræu koje je dobivao Miljuš i nikad mu nije pružila zaštitu.“

 

CPJ je neovisna, neprofitna organizacija sa sjedištem u New Yorku koja se bavi zaštitom slobode medija diljem svijeta.

... više ...


Kažu: pa kaj policija ne zna šta treba? Pa pod kime je policija, ako nije pod Vladom i Sanaderom? Naime, tko njome ravna? Tko je postavio ministra, prije onog zlosretnog Kirina koji je sada gradonaèelnik u Virovitici, a sada ovoga Ronèeviæa, tko je postavio ravnatelja policije? Pa šta vi novinari mislite da æe Sanader sada staviti šljem i povesti specijalne postrojbe u potjeru za mafijašima? Treba li on ministru narediti da se provede istraga i da se batinaši i njihovi gazde dovedu na sud? Ili ovi neæe ništa dok on ne drekne?
Pitala sam ih a koji smo drugi izbor imali? Oèajni smo. Èovjek nam je izudaran palicom i eno ga gore na bolnièkoj plahti. Sanader vodi državu, policiju, vojsku, ekonomiju, obrazovanje, dovodi i postrojava sve te ministre kojima se èesto ni imena ne možeš sjetiti, kod koga æeš protestirati, od koga æeš zahtijevati da se smjesta pronaðu zloèinci koji su napali Duška Miljuša, i ovu jadnu slobodu novinarske profesije, i ovo zastrašeno hrvatsko društvo u kojem ti, kad god se sjete, mogu raskoliti glavu, prosvirati mozak i diæi auto u ariju da ih se nikad ne pronaðe? Pa ne valjda od opasnog ministra Berislava Ronèeviæa koji se znoji i premire kad ga premijer postrance pogleda, Ronèeviæa koji, uostalom, nikad nije èuo za Duška Miljuša koji je napisao hiljade kartica o kriminalu i mafiji, a zašto bi i èuo kad je ministar policije postao i bez toga. Od koga æeš, dakle, tražiti pomoæ ako ne od Sanadera? 

Pa premijer regulira èak i cijenu struje, kaže ne može poskupljenje od 54 posto, koliko traži HEP, ni govora, ali može 20 posto. Punktum. Kako on to zna, pitaj boga. Ali zna i ne objašnjava nikome svoju raèunicu, a nitko ga više i ne pita, svi slušaju i provode stojeæi kao opareni. Znaju da leti glava ako bi imali nešto prigovoriti. Znaèi 20 posto.

Sanader nas je, dakle, odmah primio, što ste svi vidjeli u vijestima. On je spretan i dobro govori. Sve potpisujem. Stavio se u zaštitu novinarske profesije, prava na izvještaj, komentar i stav i pravo javnosti na informaciju. Rekao je kamerama da je odmah “naredio istragu” o Duškovu sluèaju.

Eto vidite, prijatelji. Ako policija ne pronaðe zloèince od kojih se ledi krv u žilama, kao što ih nije pronašla u milijun drugih sluèajeva, znaèi da ga nisu poslušali. Nije Sanader kriv, jer on ih je stvarno poslao da odrade posao.

Naravno, pitanje je koga je poslao, ali s time æe se malotko stiæi zamarati kad se budu raèunali plusevi i minusi. Uostalom, tko ne posluša, njega æe Sanader u nekom drugom mandatu po kazni premjestiti u neko drugo ministarstvo. Ronèeviæa je, na primjer, iz vojske premjestio u policiju. Èovjek je odluèan, roðen za represivni aparat. Barata znanjem. Ali vidiš kako ti je to u Hrvatskoj, tko god je uspješan, taj izaziva bolesnu zavist. Na spomen Ronèeviæa, policajci koje poznajem najprije se tri puta okrenu lijevo i desno, a onda spominju imena domaæih životinja i drugih kralježnjaka. Pa kako onda od takve policije oèekivati uspjehe, još dobro i rade kakvi su. Njima ni Sanader ne može stati na kraj jer ih je puno i stalno rovare. Situacija, uostalom, ako æemo pravo, uopæe nije tako strašna kako se nama èini sad kad je Duško tamo na Neurokirurgiji.

Nisu nikad otkriveni poèinitelji mafijaških ubojstava, batinanja javnih osoba i novinara, ne zna se tko umlaæuje ljude palicama, ali ravnatelj policije Marijan Benko ispravno upozorava da to nije realna slika. Nalazi policija poèinitelje zloèina, i te kako. Jako je velik taj postotak. Kad, recimo, pijani mužekanja na malom seoskom gospodarstvu probode ženu, policija ga uvijek naðe i identificira. Statistika govori u prilog Kirinu, Benku, Ronèeviæu. I u prilog Sanaderu. Zato smo išli k njemu. Mogli smo ili to, ili ništa. Pa da svi fino odemo s Duškom. U vražju mater.

... više ...


Doèekivali su ih ispred vrata njihovih domova i s palicama za bejzbol ili željeznim šipkama udarali s leða. Svojim su žrtvama tako poruèivali da dobro znaju gdje žive i što u koje doba dana rade. Poruèivali su im da, zapravo, vrlo lako mogu biti sljedeæi. Iako je nakon svakoga takvog napada policija obeæavala da æe “uèiniti sve da pronaðe krivca,” zajednièko je u sluèajevima koje æemo spomenuti da se još uvijek “intenzivno traga za poèiniteljem”.

Na kuænom pragu ubijen je osnivaè Sindikata strojovoða Milan Krivokuæa.

U travnju 1999. godine željeznim šipkama pretuèen je tajnik toga istog sindikata Ivan Toliæ. Prošle godine, kada je Toliæ imenovan za direktora ZET-a, dobivao je prijetnje smræu pa ga je èuvala policija.

Policija traga i za napadaèem na osjeèkog novinara Gorana Flaudera koji je 2000. štapom pretuèen u središtu Osijeka.

Božu Prku, tada direktora Privredne banke, u rujnu 2002. godine su u blizini stana, kad je išao na posao, saèekala dvojica muškaraca. Jedan ga je poprskao suzavcem, a drugi izudarao palicom za bejzbol.

Godinu poslije na stubištu zgrade u kojoj stanuje pretuèen je tadašnji urednik Playboya Denis Kuljiš.

Iste godine u podzemnoj garaži opet su dvojica nepoznatih muškraca pola sata prije ponoæi bejzbolskim palicama pretukla generala Vladimira Zagorca. Prošla su tri mjeseca od napada na Zagorca kada je u veljaèi 2004. godine bejzbolskim palicama pretuèen njegov suradnik, brigadir HV-a Joso Laciæ. Napadaèi su ga doèekali ispred garaže, kad je odlazio na posao.

Na ulazu u prostorije HNS-a u listopadu 2004. napadnut je tadašnji predsjednik zagrebaèke podružnice Mislav Žagar.

Mjesec poslije na stubištu zgrade u kojoj stanuje pretuèen je direktor Elektre Marko Škrob. Na stubištu su dvojica s palicama u veljaèi 2005. godine doèekala i Marka Lukiæa, jednog od prvih zapovjednika specijalaca.

Godinu poslije palicama je izudaran Mirko Ljubièiæ Šveps, pukovnik vojne obavještajne službe.

U ožujku te 2006. godine batinaši su pretukli tadašnjeg trenera Hajduka Luku Bonaèiæa.

Bivši tenisaè Bruno Orešar pretuèen je u veljaèi 2007.
 
Predsjednika Udruge hrvatskih veterana Domovinskog rata Dalmacije Tonæija Turiæa bejzbolskim palicama pretukli su u travnju iste godine. Od zadobivenih ozljeda je preminuo.

Prošli je mjesec napadnut direktor Zagrebaèkih cesta Igor Raðenoviæ, a sada novinar Miljuš.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO