hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Vladi premijera Ive Sanadera baš ne ide. S tim se slažu i oporba, i HDZ-ovi koalicijski partneri, mediji i novinari, pa i oni koje je Sanader svojim reformizmom mjesecima oduševljavao.

Posljedica je toga pad premijerova rejtinga, zbog kojeg je u nekim anketama veæ dulje vrijeme na èelu liste najnegativnijih politièara, zatim potresi u HDZ-u, relativan neuspjeh na lokalnim izborima...

Izravna prijetnja
Bacivši sve na jednu kartu, na približavanje Hrvatske Europskoj uniji, ni s tom kartom Vlada nije imala uspjeha, pa su europske perspektive Hrvatske u trenutku kada je u EU došlo do duboka raskola, kad je sve izglednija odgoda proširenja Unije, sve slabije.

Pod diktatom MMF-a uslijedit æe restrikcije u potrošnji koje æe pogoditi stanovništvo, u gospodarstvu nema bitnih pomaka, Hrvatsku i dalje optereæuje golem vanjski dug, o strategiji razvoja govori se samo u povodu smjena osoba koje su za nju bile zadužene, a za najteži problem nezaposlenost rješenje nije ni na vidiku. Normalan bi graðanin normalno oèekivao da se premijer usredotoèi na oèite nevolje koje bi ga u možda ne dalekoj buduænosti mogle stajati i vlasti.

Ali u posljednje vrijeme, uza sve to, premijera mnogo muèi novo urednièko vodstvo Veèernjeg lista. Nakon što je istekao mandat glavnoj urednici Ružici Cigler, meðu nekoliko kandidata koji su izložili svoje programe, izabran je Miljenko Manjkas, osoba koja se dosad u nekoliko medija potvrdila u urednièko-novinarskom poslu.

U strahu da bi Veèernji list mogao biti još kritièniji, Sanader je upravi vlasnika, Styrije, otvoreno i izravno zaprijetio: nastavi li ga Veèernjak "rušiti", pokrenut æe reviziju prodaje Veèernjeg lista. Prvi se rezultati vide: mediji su iznova poèeli izvlaèiti prodaju Veèernjeg lista kao novi-stari argument za pacifikaciju glasila koje poslije Hrvatske televizije ima najveæi utjecaj u hrvatskoj javnosti.

Podsjetimo, prodaja Veèernjaka prije nekoliko godina prošla je test saborskog povjerenstva, a potom ga je Styria kupila u transparentnoj utakmici po standardima zapadnog poslovanja i po hrvatskim zakonima. Prošlo je otad pet godina, Veèernji list je ostao najjaèi dnevni list, a Styria je u Hrvatskoj svoje poslove i proširila.

U meðuvremenu je Hrvatsku potresala "afera Grupo", u kojoj je naveliko spominjano ime Iviæa Pašaliæa, a na nekim mutnim marginama s poslovanjem Miroslava Kutle povezivano je i ime samog Ive Sanadera. Hrvatskom se veæ godinama vuèe trakavica zvana Slobodna Dalmacija, njezini silni dugovi i sporovi o prodaji te tvrtke EPH-u, u èemu glavnu rijeè ima Ivo Sanader.

U meðuvremenu se dodogilo i financijski komièno ustupanje Treæega programa HTV-a RTL televiziji, prodaja Nove TV itd. Gdje su zahtjevi za reviziju tih poslova i kupnji, nazire li se kraj "afere Grupo", koja u javnosti svako malo oživljava i iz koje još, barem prema napisima nekih medija, krvari nepovjerenje u vlast, policiju i državno tužiteljstvo?

Bez argumenata
Nepojmljivo je i sa stajališta demokracije, i sa stajališta slobode medija, i sa stajališta tržišta i nepovredivosti privatnog vlasništva da se s vrha dviju vlasti, predsjednièke i premijerske, pritišæe jedna redakcija i njezin vlasnik samo zato što su se pobojali da im jedne utjecajne novine ne bi bile po æudi.

I to u vremenu kad je ta vlast sve manje po æudi narodu, sve siromašnijem i sve bezvoljnijem za biraèko legitimiranje njezine politike, što je pokazao masovnom apstinencijom na posljednjim, lokalnim izborima.

Javnošæu se pojaèano poèinju baviti politièari redovito onda kada im i nije ostalo drugo doli da u njoj budu prikazani onako kako bi htjeli, a ne po onome što jesu ili nisu uèinili. Svoju neupitnost tada nastoje demonstrirati upitnošæu medija koji im ne odgovaraju.

Kad to veæ ne mogu uèiniti argumentima svojih uèinaka u voðenju zemlje, èine to argumentom svoje represivne moæi. Kako se prema tim pritiscima držati? Jednostavno: za razliku od Sanadera i Mesiæa, javnost, a s njom i Veèernji list, nije privremena. Nije ona za reviziju koju bi pokrenuli politièari, nego je obratno: ona obavlja reviziju i politike i politièara.


... više ...


Imenovanje Miljenka Manjkasa za glavnog urednika Veèernjeg lista i nove komentatorske akvizicije u tom listu natjerali su premijera Ivu Sanadera i predsjednika Stjepana Mesiæa na zakljuèak kako je njihov stari politièki neprijatelj Iviæ Pašaliæ pravi vlasnik najprodavanijeg dnevnog lista u Hrvatskoj.
Zato je, prema nekim informacijama, premijer Sanader veæ dao nalog za istragu i reviziju prodaje Veèernjaka austrijskoj Styriji, za koju se nagaða da je spremna iziæi iz Veèernjeg lista i prepustiti ga pravim vlasnicima. Možda èak i Iviæu Pašaliæu osobno.

Maglovita prodaja Caritas Fundu

"IviæBivši svemoæni savjetnik predsjednika Franje Tuðmana vodio je 1998. godine cijelu operaciju maglovite prodaje Veèernjaka tajnovitom Caritas Fundu, što su poslije potvrdili transkripti s Pantovèaka. U njima Pašaliæ priznaje da je ta prodaja dnevnog lista izvršena u stilu "vojne operacije", da je list kupljen za HDZ, iako se danas aktualizira moguænost da je list zapravo kupio Iviæ Pašaliæ.
Glavni cilj bio je zamagliti cijelu prièu kako trag ne bi vodio do Tuðmana, HDZ-a i samog Pašaliæa.
Dvije godine kasnije otkrilo se da su pravi vlasnici Veèernjeg lista ljudi koje je Pašaliæ pronašao da obave taj posao za stranku, Ivica Nuiæ iz Montmontaže i Pavo Zubak, vlasnik autokuæe Zubak. Obojica su bila blisko povezana s ondašnjom vladajuæom strankom, èak su im bili opraštani i porezni dugovi. Neposredno uoèi promjene vlasti 2000. godine, HDZ je poèeo panièno pripremati odstupnicu kojom æe sprijeèiti reviziju prodaje Veèernjeg lista.

Raèanove vezane ruke

Pripremljen je predugovor s austrijskom Styrijom. Zubak i Nuiæ dogovaraju prodaju svojih 56 posto Veèernjeg lista austrijskoj novinskoj kuæi, dok država zadržava svojih 25 posto. Sve to dogaðalo se u pozadini, dok je za javnost pripremljen igrokaz sa saborskim istražnim povjerenstvom na èelu s Joškom Kontiæem, koje je trebalo ispitati okolnosti prodaje Veèernjaka.
Nikakav znaèajan zakljuèak povjerenstvo nije donijelo, svi svjedoci osim jednog — Luke Krznariæa, bivšeg èlana Nadzornog odbora Hrvatskog mirovinskog osiguranja — izjavili su da je prodaja Caritas Fundu bila èista.
Dolaskom koalicije na vlast, Ivica Raèan i kolege shvatili su da su im ruke vezane. Vještaèenje ugovora o prodaji Veèernjeg Zubaku i Nuiæu u Hrvatskoj gospodarskoj komori pokazalo je da je cijeli posao bio legalan, iako ne potpuno uredan što se poslovne strane tièe.
Unatoè upozorenjima predsjednika Mesiæa da izvrše reviziju prodaje Veèernjeg Caritas Fundu prije prepuštanja lista Styriji, jer æe nakon toga biti kasno za bilo kakve radnje, Raèan i njegova Vlada popustili su pritiscima.

Uloženo vratili na VIP-u

Austrijska diplomacija željela je da Styria po svaku cijenu dobije Veèernji list bez ikakve istrage i revizije, hrvatska vlast suoèavala se s upozorenjima da æe eventualno razvrgavanje ugovora zaustaviti strane investicije i tome slièno.
Bivši premijer i njegovi suradnici poslije su se žalili da su im ruke bile vezane, a pritisak prevelik. Na kraju, Raèanova Vlada prodala je i svoj dio u Veèernjaku, pa je tako Styria dobila najprodavaniji dnevni list za 23,5 milijuna njemaèkih maraka. Zubak i Nuiæ vratili su svoje ulaganje, a Styria dobila "Predsjednikpoduzeæe s udjelom u Tisku, VIPnetu i oglasnom poduzeæu.
Samo prodajom dionica VIP-a dobila je 70 milijuna DEM. Prašina se slegla i prièa o prodaji Veèernjeg lista ostala je u sjeæanju kao jedna od mutnih epizoda Tuðmanove vlasti, sve dok na èelo Veèernjeg lista nije zasjeo Miljenko Manjkas.
Bivši djelatnik Ureda predsjednika i urednik notornih Motrišta HTV-a odavno je poznat kao Pašaliæev èovjek. Njegovo imenovanje, angažirani komentatori povezani s medijima pod Pašaliæevom kontrolom, kao i ureðivaèka koncepcija koja se okreæe protiv Srba i prema Hrvatima u BiH, potaknuli su sumnje da je Pašaliæ došao po svoje.
Nije trebalo dugo èekati da se iste sumnje pojave na Pantovèaku i u Banskim dvorima. Predsjednik Mesiæ odavno vodi bitku protiv Pašaliæa i na otkrivanju njegove uloge u privatizaciji Veèernjeg, dok je premijer Sanader ogorèen zbog toga što Veèernji od dolaska Manjkasa uporno radi na njegovu rušenju.
Stvar je pogoršana sumnjom da iza svega stoji njegov ogorèeni protivnik Iviæ Pašaliæ.

Bijeg od politike

Iako je predsjednik Uprave Styrije Horst Pirker dolaskom u Veèernji 2000. godine izjavio da ga ne zanima kupnja drugih dnevnih novina, Styria se prilièno razmahala na hrvatskom medijskom tržištu. Natjecala se za kupnju Slobodne Dalmacije, najavila ulazak u rijeèki Novi list, osnovala je poduzeæa koja izdaju 24 sata i dvije ženske revije, a Klaus Schauer, predstavnik Styrije u Hrvatskoj, nedavno je najavio i pokretanje dalmatinskih dnevnih novina.
Zbog svega toga, u politièkim i medijskim krugovima javlja se uvjerenje da bi Styria mogla dio vlasništva Veèernjeg lista bez problema prepustiti bivšim vlasnicima — Zubaku i Nuiæu, odnosno Pašaliæu — a zadržati onih 25 posto koje je kupila od hrvatske Vlade 2000. godine.
Tjednik Nacional u novom broju istièe da se iza plana Styrije da dionice hrvatskih tvrtki ponudi na burzi krije namjera da se Veèernji na najèišæi moguæi naèin vrati njegovim bivšim i pravim vlasnicima.

Ostaje li doktor - Doktor?

"MiljenkoPremijer Sanader odluèan je da se to ne dogodi i u tome ima podršku predsjednika Mesiæa. Možda reakcija ne bi bila tako odluèna da se ne radi o Pašaliæu. Njegovo je ime, pak, dobro skriveno u svim kombinacijama i trag do politièki zamrlog, ali poslovni i te kako aktivnog èelnika Hrvatskog bloka, vodi tek preko Manjkasa i transkripata s Pantovèaka.
Ako ni Sanaderova vlast ne uspije razmrsiti privatizacijsko klupko Veèernjaka i napokon otkriti dokle sežu poslovne veze u hrvatskim medijima, tada æe Pašaliæ odnijeti još jednu pobjedu. I s pravom zadržati nadimak Doktor.

... više ...


Sveèano je bilo u petak ujutro u prostorijama Vile Dalmacije, gdje je održana sveèana dodjela godišnjih i životnih nagrada Slobodne Dalmacije, za podruèje znanosti, umjetnosti i novinarstva. Plakete je napravio splitski umjetnik Viktor Popoviæ.
Priznanja Slobodne Dalmacije poèela su se dodjeljivati još 1969. godine, i to prvotno za umjetnost, a tijekom godina profilirala su se i za znanstvena postignuæa, te za profesiju novinara. Veæ tradicionalno nagrade se dodjeljuju 17. lipnja kada Slobodna slavi svoj roðendan. Ove godine roðendanska torta broji èak 62 svjeæice. Prigodom obraæanja brojnim uzvanicima u Vili Dalmaciji predsjednik Uprave naše novinske kuæe Srðan Kovaèiæ kazao je kako Slobodna nastoji pratiti i poticati ljude koji su svojim radom dali znaèajan prilog podruèju umjetnosti, znanosti i novinarstva. Stoga je uputio èestitke ovogodišnjim laureatima, a to su redom: u kategoriji kulture Slobodan Novak, dobitnik nagrade Emanuel Vidoviæ za životno djelo, te Splitski komorni orkestar, dobitnik godišnje nagrade Jure Kaštelan. Dr. Ivo Periæ dobio je nagradu za znanost Frane Buliæ, za životno djelo, a godišnju nagradu Kruno Prijatelj ravnopravno su dobili Vladimir Stipetiæ i Nenad Vekariæ. Majstorima od novinarskog pera ovaj put proglašeni su Jandre Širiniæ, dobitnik nagrade Joško Kulušiæ za životno djelo, te Marijan Žuviæ, dobitnik godišnje nagrade Miljenko Smoje.
- Poput onog Cesariæevog Trubaèa sa Seine jednostavno sudbini velim: hvala! Što je mojoj bijedi èudan sjaj dala i što sam doèekao da smo izbacili odavde razbaškarenu bahatost, a unijeli ovamo plemeniti rad i najhumaniju znanost — poetski je kazao romanopisac, novelist, pjesnik i feljtonist Slobodan Novak na 'Nagradu'Dražendodjeli nagrada, prisjetivši se davnih dana kada je Vila Dalmacija bila prostor nedostupan za "obiène smrtnike".
Novak je nagradu, koju mu je uruèila Jasenka Leskur-Stanièiæ, urednica Kulturne rubrike Slobodne Dalmacije, posvetio svojim najmilijima koji poèivaju na splitskom groblju Lovrinac. Kako je obrazložio predsjednik žirija za umjetnost Jerko Rošin, Novak je zaslužio nagradu, izmeðu ostalog, i zbog "samozatajnog pisma što ga u sebi, a za sebe i za nas, razvija, njeguje, poboljšava i oštri", odnosno njegova dragocjenog doprinosa splitskoj sredini i samoj Slobodnoj Dalmaciji.
Dio povijesti Slobodne utkao je svojim pisanjem i laureat dr. Ivo Periæ koji se sjetio 1949. godine, kada bilježi poèetak suradnje s ovim dnevnim listom. Periæ je nagradu dobio kao vrsni istraživaè dubrovaèke i hrvatske politièke prošlosti. Nagradu mu je uruèio direktor Srðan Kovaèiæ, nakon obrazloženja predsjednika komisije za znanost Petra Filipiæa.
Dugogodišnje djelovanje u novinarstvu Jandre Širiniæa, zadarskog novinara, zadužilo je mlaðe generacije da mu odaju priznanje. — I stiglo je od kolega, što mi uistinu znaèi, a posebice što nagrada nosi ime Joška Kulušiæa, najsjajnijeg urednika iz najsjajnijeg doba Slobodne! — rekao je Širiniæ, koji je nagradu primio od Dražena Gudiæa, glavnog urednika Slobodne.
'Splitski'GodišnjaU kategoriji godišnjih nagrada za umjetnost nagradu je primio maestro Pavle Dešpalj, umjetnièki voditelj Splitskoga komornog orkestra, koji u Splitu djeluje veæ pet godina, postavljajuæi nove kriterije lokalne glazbene produkcije. Mladi glazbenici iskoristili su priliku i kratkim muziciranjem uljepšali sveèanost.
Da je povijesna demografija kao predmet na fakultetima zapostavljena, upozorio je akademik, ekonomist Vladimir Stipetiæ, koji je s povijesnim demografom Nenadom Vekariæem priredio knjigu Povijesna demografija Hrvatske. Ova opsežna i podrobno dokumentirana knjiga o dostignuæima hrvatske povijesne demografije donijela im je godišnju nagradu za znanost.
Konaèno, godišnju nagradu za novinarstvo primio je novinar i komentator Slobodne Marijan Žuviæ. Kako je kazao Jadran Marinkoviæ, predsjednik žirija za novinarstvo, Žuviæ je kapetan bez broda, pomorac bez diplome koji nas svojim plavim perom svakodnevno podsjeæa što je to kruh sa sedam kora, ne ustruèavajuæi se kritizirati vladajuæe, brodare i druge.
Dodjelu nagrada vodila je novinarka Sandra Barèot, dok je glazbeni dio pripao mješovitom ansamblu "Susret'LaureatiSlobodne pod ravnanjem Vite Baliæa. Nakon uruèenja priznanja i èestitanja laureatima, brojni uzvanici družili su se na prigodnom domjenku.

... više ...


 To: IFEX Autolist (other news of interest)
From: Association of Independent Electronic Media (ANEM),
aneminfo@anem.org.yu

Asocijacija nezavisnih elektronskih medija
Association of Independent Electronic Media
Beograd, Maršala Birjuzova 3/IV, tel/fax: ++ 381 11 182 534, 182 496

ANEM statement

ANEM PROTESTS AT DISHONORABLE REPORTING
 
BELGRADE, June 16, 2005 - The Association of Independent Electronic Mediaprotests at the way in which some media have covered the unsuccessful attempt by the mission Impossible production company to entrap a crew from the Television B92 investigative program Insider in a candid camera hoax.

The real issue raised by this incident is not whether B92 was duped into believing that Hague Tribunal fugitive Radovan Karadzic wanted to give Insider an interview but whether journalists chasing sensational news are justified in turning a blind eye not only to the ethics of their profession but also to their legal obligations.

ANEM supports the decision of the Insider crew and RTV B92 to report to the police the offer they received to interview Radovan Karadzic and believes this sets an example to other media and other journalists. The task of the journalist is to present information which the public has an interest in knowing and not to serve as a mouthpiece for those who for the last decade have avoided telling their story before the courts which are trying these gravest of crimes.

ANEM also welcomes the response of the Interior Ministry, which it sees as appropriate given that the supposed tip given to Insider could have led to the capture of the Hague Tribunal's most wanted fugitive. The serious times in which investigative journalists live and work in Serbia today calls for a high level of professionalism and responsibility by everyone involved.

The tragic events of this country's recent past have had a far-reaching
effect both on journalists and the society. Toying with these events can
only be aimed at downplaying the seriousness of these crimes and the
responsibility of those involved. This in turn makes light of the suffering
of thousands of people and turns journalism into a dishonorable and trivial profession.

Slobodan Stojsic,
Chairman of ANEM Managing Board

**The information contained in this autolist item is the sole responsibility
of ANEM**

... više ...


 TO:

H.E. Terry Davis, Secretary General of the Council of Europe
H.E. Diogo Freitas do Amaral, Chairman-in-Office of the Council of Europe Committee of Ministers, Council of Europe
H.E. Jan Malinowski, Head of Media Division of Directorate General of Human Rights of the Council of Europe, Council of Europe
H.E. Dimitrij Rupel, Chairman-in-Office, OSCE
H.E. Miklos Haraszti, Freedom of the Media Representative, OSCE
H.E. Jose Manuel Barroso, President, European Commission
H.E. Neelie Kroes, Commissioner responsible for Competition Policy, European Commission
H.E. Koichiro Matsuura, Director-General, UNESCO
H.E. Erhard Busek, Special Coordinator of the Stability Pact for South
Eastern Europe
H.E. Soren Jessen-Petersen, Special Representative, UNMIK
H.E. Paddy Ashdown, High Representative, Office of the High Representative (OHR)
H.E. Adnan Terzic,  Prime Minister, Council of Ministers, Bosnia-Herzegovina
H.E. Ahmet Hadzipasic, Prime Minister of the Federation of BiH,
Bosnia-Herzegovina
H.E. Pero Bukejlovic, Prime Minister of Republika Srpska, Bosnia-Herzegovina
H.E. Simeon Saxe-Coburg,  Prime Minister, Bulgaria
H.E. Ivo Sanader, Prime Minister, Croatia
H.E. Vlado Buckovski,  Prime Minister, Republic of Macedonia
H.E. Milo Djukanovic, Prime Minister, Montenegro
H.E. Calin Constantin Anton Popescu - Tariceanu, Prime Minister, Romania
H.E. Vojislav Kostunica, Prime Minister, Serbia
H.E. Mikulas Dzurinda, Prime Minister, Slovakia
H.E. Bajram Kosumi, Prime Minister, Kosovo


THE SKOPJE DECLARATION OF PRIVATE NEWS AGENCIES

Conclusions of the meeting of private news agencies from South East Europe (listed bellow), which was organised by South East Europe Media Organisation (SEEMO), an affiliate of International Press Institute (IPI), in Skopje, from 9-11 June 2005.



  1.. The participating private news agencies agreed on future cooperation in exchange of news, experience and staff, with the mutual goal of improvement of their news agencies.

  2.. By respecting the principles of the Resolution of the Parliamentary
Assembly of the Council of Europe No. 1397 (2004), no government should use the state budget in order to maintain influence over the remaining state-owned media outlets at the expense of independent media organisations.

  3.. Private news agencies call for an end to support of state-run news
agencies by unlawful state aid. Also, private news agencies oppose any kind of state monopoly in the media sphere and demand equal access to the markets. The governments and other state institutions must cover their information demands only via public procurements.

  4.. Private news agencies call upon the responsible institutions to help maintain legal regulations on copyright, initiate their introduction, in case they are missing, and observe their usage in practice.

Participating agencies agreed on future cooperation and decided to establish an Association of private news agencies.

Signatories:


-         KosovaLive news agency, Pristina, Kosovo
-         Beta news agency, Belgrade, Serbia
-         FoNet news agency, Belgrade, Serbia
-         BGNES news agency, Sofia, Bulgaria
-         Sita news agency, Bratislava, Slovakia
-         Mediafax news agency, Bucharest, Romania
-         Kosova Press news agency, Pristina Kosovo
-         Onasa news agency, Sarajevo, Bosnia - Herzegovina
-         Makfax news agency, Skopje, Republic of Macedonia
-         Stina news agency, Split, Croatia
-         MINA news agency, Podgorica, Montenegro

------------------------------------------------------------------

For any further information or to remove your e-mail address please contact:

SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE):
+43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15,
E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org



... više ...


 Media Release                    16 June 2005

EFJ Backs New Italian Strike as Journalists Fight For Fairness in Collective Agreements

Leaders of the European Federation of Journalists, meeting inBrussels today, have given their backing to a strike called for tomorrow by the Italian journalists’ federation which is demanding a fair deal from employers who are resisting their demands for new collective agreements.

“This is a battle for fairness and for justice in the workplace,” said the chair of the EFJ, Arne König. “Italian colleagues are facing a profound crisis of confidence within Italian media as a whole, now they are struggling for fair treatment of journalists at work. It is an action that will command support across Europe.”

The EFJ, which is the regional group of the International Federation of Journalists, is calling on all of its members in Europe to support the general strike called by the Federazione Nazionale della Stampa Italiana (FNSI) which is being called as talks reopen with groups of media employers in the press, broadcasting and news agency sectors.

“Collective agreements are threatened throughout Europe,” said König. “This strike when viewed in a broader European context is an important action to defend labour rights. In Germany journalists had a similar bitter industrial dispute last year and in Switzerland journalists are working without collective agreement since last summer. It is time to stop this trend and employers cannot claim they are in hard times. All the figures indicate that 2004 was a very good year for the industry”.

The strike is targeting negotiations with the Federation of Newspaper Publishers (Fieg), the association of broadcasters Aeranti-Corallo and the public agency Aran, who are resisting renewal of the collective agreements in their sectors. Journalists and media workers in all areas will be affected, hitting daily newspapers, press agencies, freelances, weeklies and broadcasters. Only short news programmes will be broadcast on radio and television.

“If we want good information, we need good working conditions for journalists”, said König. “Thousands of journalists rely on the basic protection of their working conditions. Employers and the public should realise that damaging these agreements will only exacerbate the media crisis and hit morale among journalists.”

To send messages or support:  segrefnsi1@tin.it

Or for more information: + 39 06 683 38 79

The EFJ represents more than 260,000 journalists in 34 countries across Europe.

 

 

... više ...


 ALERT - SERBIA AND MONTENEGRO

16 June 2005

Editor receives death threats

SOURCE: International Press Institute (IPI), Vienna

(IPI/IFEX) - The following is a letter by the South East Europe Media
Organisation (SEEMO), an IPI affiliate:

H.E. Vojislav Kostunica
Prime Minister of the Republic of Serbia
Belgrade, Serbia and Montenegro
Fax: +38 1 11 3617 609

H.E. Dragan Jocic
Minister of Interior Affairs of the Republic of Serbia
Belgrade, Serbia and Montenegro
Fax: +38 1 11 3617 814

Vienna, 16 June 2005

Your Excellency,

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is deeply concerned about recent threats against the editor-in-chief of the Serbian daily newspaper, Danas.

According to information before SEEMO, on Saturday, 11 June, an unknown person called the office of Belgrade daily Danas and issued a death threat against the editor-in-chief, Grujica Spasovic. The person identified himself as "the security" of General Ratko Mladic, who is in hiding and being hunted because of his indictment by the International Criminal Tribunal for the former Yugoslavia (ICTY) for war crimes in Bosnia and Herzegovina.

SEEMO asks your Excellency to do everything in your power to urgently investigate this threat and to take all necessary steps to protect the life of Grujica Spasovic. We would like to remind Your Excellencies that a safe working environment for journalists, without any pressure, is a fundamental principle in every democratic society.

We thank you for your attention.

Yours sincerely,

Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General

For further information, contact IPI at Spiegelgasse 2/29, A-1010 Vienna,
Austria, tel: +43 1 512 90 11, fax: +43 1 512 90 14, e-mail:
ipi@freemedia.at, Internet site: http://www.freemedia.at, or SEEMO,
Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39
40,  tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11,  fax: +43 1 512 90 15, e-mail:
info@seemo.org, Internet site://www.seemo.org

The information contained in this alert is the sole responsibility of IPI.
In citing this material for broadcast or publication, please credit IPI.
_________________________________________________________________
DISTRIBUTED BY THE INTERNATIONAL FREEDOM OF EXPRESSION
EXCHANGE (IFEX) CLEARING HOUSE
489 College Street, Suite 403, Toronto (ON) M6G 1A5 CANADA
tel: +1 416 515 9622    fax: +1 416 515 7879
alerts e-mail: alerts@ifex.org    general e-mail: ifex@ifex.org
Internet site: http://www.ifex.org/
_________________________________________________________________


... više ...


O još jednoj klasiènoj likvidaciji i njezinom utjecaju na svakodnevni život obiènih ljudi za okruglim stolom raspravljali su u zagrebaèkom dopisništvu Novog lista predsjednik Graðanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusiæ, èlan Izvršnog odbora Hrvatskog nogometnog saveza Ivan Brlekoviæ te predsjednik hrvatskog Transparency Internationala Zorislav Antun Petroviæ.
    Smatrate li da æe ubojstvo Dina Pokrovca utjecati na obiène ljude?
    Pusiæ: Ja sam prièao s par ljudi spremajuæi se za ovu diskusiju i mogu kazati da ovo ubojstvo, ali i sva druga mafijaška ubojstva, ne ostavljaju posebnog traga na obiène ljude. Osim kada netko nevin strada, poput one nedužne žrtve na Cvijetnom trgu. Ono što je zabrinjavajuæe je nereagiranje pravosuða na ovakve i sliène dogaðaje, impotentno pravosuðe zabrinjava ozbiljnog èovjeka.
    Petroviæ: Da, graðani imaju negativan dojam o pravosuðu, sedamdesetak posto smatra da je korumpirano. Što ne znaèi da doista jest korumpirano, ali ljudi ga takvim doživljavaju. Èitav represivni aparat nam je raštiman, a pravosuðe se pokazuje lošim, jer dok je u nekim prilikama krajnje sporo, sjeæam se kako su neki politèari uspijevali ishoditi ekspresne presude.
    Što je uzrok takvom pravosuðu i njegovoj slici u javnosti?
    Petroviæ: Novac je postao jedino mjerilo uspjeha u državi. One biblijske prakvalitete više nikoga ne zanimaju te zato baš i dolazi do erozije morala. Nije sve crno ni bijelo, ali teško mi je i žao mi je prihvatiti da je sve sivo.
    Brlekoviæ: Treba ipak kazati da su slièni problemi pogaðali sve zemlje koje su ušle u tranziciju krajem osamdesetih i poèetkom devedesetih. U Rusiji su, primjerice, sportskim djelatnicima vozila letjela u zrak. Ja sam bio dio pravosuða jedno vrijeme te moram kazati da dio odgovornosti sigurno snosi i zakonodavna vlast. Naši su zakoni loši, èesto se mijenjaju, a sad se još trebaju usuglasiti s europskim normama.
   

Sotonizacija nogometa

Znaèi i zakonodavna vlast snosi dio krivice za neriješeno stanje u hrvatskom sportu?
    Brlekoviæ: Pa uzmite samo primjer Dinama, našeg financijski najjaèeg kluba koji djeluje kao udruga graðana. Kako je moguæe da jedan subjekt u kojem se vrte milijuni eura bude udruga poput kakvog kuænog savjeta? Stanje u sportu rezultat je nebrige ponajprije politièara. U svoj toj nebrizi javljaju se tipovi koji hoæe zaraditi koristeæi kaos.
    Petroviæ: Ali kome odgovara taj kaos i kako ga sprijeèiti?
    Brlekoviæ: Odgovara baš tim mutnim tipovima koji ulaze u nogomet zbog zarade, jer je zarada jedini razlog zašto se potpisuju ugovori s mladim nogometašima. A brzo rješenje ne postoji, to æe se morati kroz godine mijenjati i u glavi i u ponašanju veæine pojedinaca. Premda ne treba generalizirati. Ja sam spreman otiæi na poligraf, samo kako bih dokazao da nisam ni kune uzeo od nogometa, jer danas je u javnosti veæ došlo do sotonizacije nogometa.
    Pusiæ: Nogomet je samo ogledalo društva, grabež za pozicijama i novcem vlada svugdje, posljednji su izbori to najbolje pokazali, mnogi su spremni na raznorazne èak i neprirodne koalicije samo da se doèepaju vlasti. Uopæe se gubi smisao izbora kao takvih.
    Petroviæ: Ima vam ona uzreèica: Prije smo imali CK, a sad imamo ŠK. Široku koaliciju.
    Brlekoviæ: Baš tako, nakon posljednjih lokalnih izbora pale su sve maske s lica politièara, nastala je prava grabež za pozicije u politièkoj hijerarhiji. Ja sam bio na konstituirajuæoj sjednici gradske skupštine, ali sam se pokupio, jer nemam što tamo raditi.
   
Teritorij za mutikaše

Na kraju u Hrvatskoj svaki razgovor mora završiti s politikom i politièarima...
    Pusiæ: To vam je ovako: na poèetku, kada se organizira politièka stranka, onda postoji neka ideja vodilja. No, kako se probijaju prema vlasti, pragmatièno gutaju svoje ideje samo da bi se izgurali na vrh. U svemu je tome onda bitno koliko su spremni prodati svoje ideje za proboj na vlast.
    Brlekoviæ: Politika i sport postali su u Hrvatskoj pravi teritorij za mutikaše. A smatra se da je lakše doæi i na neke gospodarske pozicije ako se etabliraš u politici.
    Pusiæ: Da ne bude zabune, normalno je da se ljudi ponajprije bore za sebe. No, društvo mora poslati poruku »izleti prema kriminalu bit æe sankcionirani«, a mi u Hrvatskoj imamo brojne neobjašnjene stvari u politici. Na primjer, nikad nije objašnjeno je li Glavaš imao išta u likvidaciji Josipa Reihela Kira, èiji je ubojica totalno krivim primjenama zakona pomilovan. Ili sluèaj ustavn
Radije dobri sudovi nego svjetsko prvenstvo
   
    Brlekoviæ: Nogomet se stigmatizira, a taj je sport jedan od najboljih promotora Lijepe naše u inozemstvu. Zapravo sport u cjelini, a nogomet kao nedvojbeno najpopularniji je predvodnik. Istraživanja su pokazala da je za Hrvatsku prije treæeg mjesta na Svjetskom prvenstvu 1998. godine znalo oko 900 milijuna ljudi. Nakon Mundijala ta je brojka skoèila za oko tri milijarde. Bio sam svugdje u Južnoj Americi, kada bi rekao Hrvatska svi bi klimali glavama i govorili »Šuker, Šuker«. Šuker i nogometna reprezentacija su naš brand broj jedan u svijetu, a iza njih je Goran Ivaniševiæ.
    Pusiæ: U tome se apsolutno moram složiti s vama. Meni se slièna stvar dogodila u Senegalu, u Dakaru. Govorio sam na francuskom na tržnici, ali su shvatili da nisam iz Francuske. Kada sam kazao da sam iz Hrvatske, momak se nasmiješio i okrenuo, a na leðima mu natpis Šuker. Usred Dakara.
    Brlekoviæ: Nakon pobjede u Sofiji i èinjenice da smo gotovo osigurali nastup u Njemaèkoj trebate vidjeti kako sponzori hrle ne bi li potpisali ugovor. Svi žele biti s nama na Svjetskom prvenstvu. Nogomet je èesto svjetliji dio našeg društva.
    Petroviæ: Ja bih ipak radije da nam pravosuðe profunkcionira, da nam se društvo postavi na ispravan put. Bio bih spreman to mijenjati èak i za nastup na Svjetskom prvenstvu, koliko god mi to tešklo padalo, samo da nam pravna država i društvo u cjelini profunkcioniraju.
    Brlekoviæ: Mislim da bi to svatko potpisao, kada bi bilo moguæe.
og suca Vice Vukojeviæa, kojeg je žena imenom i prezimenom optužila za silovanje u logoru u Hercegovini. To je sve trebalo razriješiti pa kakvi god rezultati bili.
    Petroviæ: Kad smo kod Ustavnog suda, moram se malo koristiti nogometnim rijeènikom. Èlan Hajduka ne može ni na koji naèin suditi utakmice Hajduka, zapravo ne može ni postati sudac. A suci Ustavnog suda, odnosno bar troje njih, stigli su iz politièkih stranaka. Ne kažem da su oni loši suci, ali ne bi se uopæe trebali dovoditi u takav potencijalni sukob interesa. A ne može se zaboraviti ni da neki od kandidata nisu uopæe ispunjavali uvjete za Ustavni sud.
    Brlekoviæ: Da, doista neki nisu ispunjavali potrebne uvjete, ali se onda u Saboru promijenio zakon kako bi i oni ušli u sastav Ustavnog suda.
   
Muhe i pèele na medu

Koliko su politièki krugovi isprepleteni s kriminalnim miljeom?
    Pusiæ: Nitko ne može brojèano kazati koliko su povezani, no notorna je stvar da su povezani neki slojevi. Takvi kriminalci okupljaju se svugdje gdje se pojavljuje veliki novac. To vam je kao kad otvorite staklenku meda, za par minuta æe na njoj biti muhe i pèele. Takvi sumnjivi tipovi su vam svugdje gdje se može zaraditi dobro, pa i u nogometu.
    Brlekoviæ: I oni su najveæi problem. Sad se kroz medije provlaèi da menadžeri uzimaju 20 posto od ugovora, ali to je èak postotak koji UEFA dopušta. Ja sam vidio ugovore po kojima su igraèi zastupnicima plaæali i po 70 posto. Pogledajte ugovore naših nogometaša. Na dnu stoji potpis direktora kluba, nogometaša, a mjesto za zastupnika ostaje prazno. Znaèi, formalno u našem nogometu menadžeri niti ne postoje. Evo, neki dan je jedan nogometaš potpisao ugovor za Rijeku. Na slici sa sveèanog potpisivanja pored direktora kluba i igraèa nalazila se još jedna osoba. Policija bi u normalnim uvjetima trebala pozvati tog èovjeka i pitati ga što radi tamo, je li on menadžer igraèa i kakve ugovore imaju.
    Kakvim bi ocijenili ulogu medija u stvaranju takve slike, ipak se može zamijetiti da se pojedini sumnjivi tipovi ipak poprilièno idoliziraju u javnosti?
    Pusiæ: Èujte, tiraža je zakon za novine i zbog toga æe se pisati ono što æe se èitati. S te strane treba razumjeti medije. Ipak, treba zamijetiti da se svemu pristupa senzacionalistièki.
    Brlekoviæ: Da, kroz novine èesto se umjetno i bespotrebno stvara napetost te su neke tuènjave koje izbijaju na domaæim susretima èista posljedica trovanja javnosti kroz medije. Naše su novine, uz èasne iznimke, sklone senzacionalistièkom preuvlièavanju, sjetimo se samo sofijske epizode. Tamo su bugarski mediji trenera Kranjèara proglašavali notornim pijancem, sve su naše novine to prenijele, ali su u obranu skoèile tek dan poslije, nakon što je reprezentacija premoæno pobjedila. Na kraju, želim kazati da, unatoè brojnim spekulacijama, smatram da Dino Pokrovac nije ubijen zbog njegovog sportskog dijela života.

... više ...


Glavni urednik "Hrvatskog lista" Ivica Marijaèiæ te bivši šef vojnoobavještajne službe Markica Rebiæ juèer su u Haaškom sudu izjavili da nisu krivi po optužnici tužiteljstva zbog nepoštovanja suda zato što su u studenome 2004. objavili identitet i iskaz zaštiæena svjedoka sa zatvorene sjednice suðenja Tihomiru Blaškiæu u prosincu 1997. godine. Rijeè je o svjedoèenju Stipe Mesiæa. Marijaèiæev odvjetnik Marin Ivanoviæ izjavio je da æe tražiti odbacivanje optužnice jer smatra da Marijaèiæu nije izdan nikakav nalog koji bi ga obvezivao. Krsnik je pak dodao da je tužiteljstvo prekoraèilo svoje ovlasti.

Odbacivanje optužnice
Nakon izjašnjavanja održana je i statusna konferencija o predmetu na kojoj su Ivanoviæ i Krsnik najavili da æe odmah podnijeti zahtjeve za odbacivanje, optužnice zbog nemjerodavnosti suda, nepostojanja sudskog naloga koji je prekršen i nepodobnosti optužnice za suðenje. Tužitelj David Eckerson rekao je da istraga još traje te da je moguæe dodatno optuživanje u predmetu. Na pitanje suca u kojem roku optužba može obznaniti optužne materijale i kada može poèeti suðenje, Eckerson je odgovorio da to mogu uèiniti u 30 dana te kako želi da suðenje poène što prije.

Krsnik je na sjednici kazao da u Hrvatskoj postoji "velika uznemirenost" zbog optužnica protiv novinara, èime se zadire u slobodu medija, te tražio od tužitelja da objasni kakve tajne istrage i dalje vode protiv hrvatskih novinara. Eckerson je odbio odgovoriti na to pitanje rekavši da oni nikada ne komentiraju istrage koje još traju.

U popodnevnim satima nevinima su se izjasnili i direktor "Hrvatskog slova" Stjepan Šešelj te njegov bivši glavni urednik Domagoj Margetiæ.

Masle i Joviæ
U Zagrebu su pak juèer u popodnevnim satima haaški istražitelji razgovarali o istoj temi s novinarom EPH Antunom Maslom. Zanimao ih je moj tekst iz studenoga 2000. u kojemu sam pisao o izlasku u javnost transkripta Mesiæeva svjedoèenja kazao je Masle. U petak æe pak s istražiteljima razgovarati bivši glavni urednik "Slobodne Dalmacije" Josip Joviæ.


... više ...


14.06.2005.
Ovo je sretan dan

 

“Day of Joy” says IFJ as Release of Florence Aubenas and Hussein Hanoun Sparks Call for New Safety Measures

 The International Federation of Journalists today welcomed the release of French journalist Florence Aubenas and her interpreter Hussein Hanoun al-Saadi after over five months in hostage and called for new safety measures to protect all journalists working in Iraq.

 “It is a day of joy for everyone in journalism,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “Florence is an inspiration to journalists the world over showing great courage and fortitude throughout her ordeal but now we sincerely hope that no journalist will ever have to undergo this cruelty again”.

 On 11 June, Aubenas, 43, a senior reporter for the French daily paper Libération, and her Iraqi interpreter Hussein Hanoun al-Saadi were freed after having been held hostage for 157 days. They were last seen leaving their hotel in Baghdad on 5 January and the only other public sign that they were alive came in a videotape — apparently recorded by her captors — that emerged on 1 March.

 "In a country plagued by violence and insecurity both Iraqi and foreign journalists continue to be major targets," said White. "If change is to come then new safety measures must be put in place".

 On April 8 this year, the IFJ opened a safety centre in Baghdad to provide round the clock assistance to journalists working in one of the most dangerous places in the world. The centre is in the process of drafting guidelines on safety precautions for journalists in Iraq.

 The centre has produced and issued media and journalists in Iraq with a special safety package -- an Iraqi edition of the safety manual Live News in Arabic, first aid kits, and a CD-Rom guide to security and protection for media staff.

 Since the invasion of Iraq in March 2003, up to 33 journalists have been taken hostage, of which 30 were released and 3 executed. In this time period, at least 85 journalists and media staff have been killed. The number also includes 14 deaths at the hands of US troops, which have prompted the IFJ and others to demand independent reports on the circumstances.

 The IFJ is meeting this week with journalists in Iraq to discuss ways of improving the perilous situation that many journalists face in the country. A series of hostile-training programs have taken place in recent months in Iraq and the IFJ is planning fresh activities in the south in the coming days.

 For more information, call +32 2 235 22 07

The IFJ represents more than 500,000 journalists in more than 110 countries

 

... više ...


PARIZ - Francuska novinarka Florence Aubenas i njezin vozaè, koji su pet mjeseci bili taoci u Iraku, osloboðeni su, priopæilo je juèer francusko ministarstvo vanjskih poslova.

Najavljeno je da bi se Florence Aubenas, koja radi za francuske novine Libération, mogla u Francusku vratiti veæ u nedjelju. Njezin vozaè Hussein Hanun As-Saadi takoðer je osloboðen.

Aubenas i njezin vozaè uzeti su za taoce nakon što su napustili svoj hotel u Bagdadu 5. sijeènja, a u zarobljeništvu su proveli pet mjeseci

... više ...


Prièa o Ana Mariji Zatko zakomplicirala se, priznalo je neizravno i samo HTV-ovo Povjerenstvo, koje istražuje navode njezine optužnice protiv producenta Gorana Ugrina. Povjerenstvo za zaštitu dostojanstva trebalo se juèer sastati, ali - iako su zatražili od glasnogovornika kuæe Janosa Romera prostoriju u kojoj mogu nesmetano raditi - tijekom juèerašnjega prijepodneva nisu mu se javili.

Zanimljivo je i to, da premda se mnogi djelatnici HTV-a javljaju tvrdeæi da je Ugrin nevin (doduše, moleæi da im se ne objave imena) javili su se i oni koje smo spominjali u prošlom tekstu, opovrgavajuæi da su s Anom Marijom Zatko imali bilo kakvih problema ikada tijekom svoje karijere. - Vjerojatno ste na Ugrinovoj strani - optužio nas je glas koji se predstavio kao "vremešni snimatelj" i otac Anine dvoje izvanbraène djece.

Branko Uvodiæ takoðer je opovrgao da je ikada imao ikakvih problema sa Zatkovom - naprotiv, a Tvrtko Grgiæ nam piše kako se njegovo ime spominje u neprimjerenom kontekstu: - O kolegici Zatko mogu govoriti samo u afirmativnom smislu, kao dobrom i pouzdanom suradniku. S kolegicom Anom Marijom Zatko suraðujem veæ nekoliko godina i ne èudi me da to nekom smeta. Konstrukcije o našoj suradnji prerastaju u prièe s hodnika HRT-a. Izmeðu Ane Marije Zatko i mene ne postoji nikakva veza osim poslovne i prijateljske - decidirano tvrdi Tvrko Grgiæ.

U cijelu aferu vrh se kuæe ne želi uplitati dok Povjerenstvo ne kaže svoje. Istièemo još jednom da je strašno žrtvu seksualnog maltretiranja na poslu nazvati lažljivicom i sliènim epitetima, ali jednako je tako strašna pomisao i da situacija može biti obratna - da se javno prozove i optuži muškarac prije nego što mu se dokaže krivnja. HTV-ovo æe Povjerenstvo, èini se, ovaj put imati mnogo posla.

... više ...


Poštovane kolegice i kolege,

Na temelju zakljuèaka Izvršnog i Središnjeg odbora održava se okrugli stol na temu

Kako do Statutu medija

u ponedjeljak, 20. lipnja 2005. godine u velikoj dvorani Novinarskoga doma, Perkovèeva 2/1 s poèetkom u 10 sati.

Uz uvodno izlaganje raspravu æe moderirati Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik HND a, a oèekuje se, osim novinara, sudjelovanje predstavnika Ministarstva kulture, Odbora za informiranje Sabora RH, Udruge nakladnika, Sindikata novinara Hrvatske i ostalih neposredno zainteresiranih.

Za HND
Mario Bošnjak,
glavni tajnik

 

Statut medija
Izvod iz Zakona o medijima
(Cjelokupan tekst Zakona o medijima, objavljen u Narodnim novinama br. 59/04  5. svibnja 2004. godine)
PRAVA I OBVEZE NOVINARA

1. Statut medija 
Èlanak 26.
(1) Odnosi izmeðu nakladnika, glavnog urednika i novinara te njihova meðusobna prava i obveze utvrðuju se statutom medija.
(2) Statut medija je samoregulativni akt kojim se osobito utvrðuje naèin sudjelovanja novinara u postupku imenovanja i razrješenja glavnog urednika, sloboda rada i odgovornost novinara, te uvjeti i postupak po kojem glavni urednik i urednici imaju pravo na ostavku uz praviènu otpremninu u sluèajevima takve promjene u vlasnièkoj ili upravljaèkoj strukturi medija koja dovodi do bitne promjene u programskoj osnovi ili programskom sadržaju toga medija (tzv. klauzula savjesti).
(3) Statut medija donose nakladnik i predstavnik novinara uz prethodnu suglasnost veæine ukupnoga broja novinara medija. Novinari biraju svoga predstavnika veæinom glasova.
(4) Ako nakladnik i predstavnik novinara statut medija ne donesu u roku od šest mjeseci od poèetka rada medija, statut æe na zahtjev predstavnika novinara, u roku od tri mjeseca od dana primitka zahtjeva, donijeti arbitraža sastavljena od jednakog broja zastupljenih predstavnika udruga nakladnika i novinarskih udruga.
(5) Nakladnik je dužan sa svakom osobom od koje naruèuje novinarski prilog prethodno zakljuèiti ugovor u skladu s propisima i statutom medija. Ugovorom se ureðuju i autorska prava vezana za novinarski prilog.
(6) Novinarskim prilogom iz stavka 5. ovoga èlanka smatraju se objavljeni pisani, izgovoreni, slikovni, ili on line: izvještaj, vijest, komentar (bilješka ili osvrt, društvena kronika, èlanak, recenzija), kritika, karikatura, esej, intervju, reportaža (putopis, crtica, feature – fièer), te naslovi i najave. Novinarskim prilogom smatraju se i specijalistièki poslovi i žanrovi kao što su redaktura, fotografija, fotovijest, fotoreportaža, fotomontaža i fotokarikatura.
(7) Nakladnik je dužan voditi posebnu evidenciju o ugovorima iz stavka 5. ovoga èlanka.

2. Pravo novinara na izražavanje stajališta
Èlanak 27.
(1) Novinar ima pravo izražavati stajalište o svim dogaðajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima.
(2) Novinaru se ne može otkazati ugovor o radu, umanjiti plaæa ili izmijeniti položaj u uredništvu, odnosno umanjiti ili obustaviti od isplate ugovorena naknada ili njezin dio zbog iznošenja stajališta.
(3) Ako novinar u sluèaju spora iznese èinjenice koje opravdavaju sumnju da je otkaz ugovora o radu, umanjenje plaæe ili izmijenjen položaj u uredništvu, odnosno umanjenje ili obustavljanje od naplate ugovorene naknade posljedica izražavanja stajališta iz stavka 1. ovoga èlanka, teret dokazivanja je na nakladniku.

3. Pravo novinara da odbije izvršiti nalog
Èlanak 28.
(1) Novinar ima pravo odbiti pripremiti, napisati ili sudjelovati u oblikovanju priloga èiji se sadržaj protivi pravilima novinarske struke i etike, o èemu se pisano oèituje glavnom uredniku.
(2) Ako novinar odbije izvršiti nalog jer bi izvršenjem naloga prekršio pravila novinarske struke, poslodavac mu ne može otkazati ugovor o radu, umanjiti plaæu ili izmijeniti položaj u uredništvu.
(3) Ako novinar u sluèaju spora iznese èinjenice koje opravdavaju sumnju da je otkaz ugovora o radu, umanjenje plaæe ili izmijenjen položaj u uredništvu posljedica odbijanja izvršenja naloga iz stavka 1. ovoga èlanka, teret dokazivanja je na nakladniku.

4. Zaštita ugleda autora
Èlanak 29.
(1) Programski sadržaj u kojem je smisao promijenjen u postupku urednièke obrade ne smije se objaviti pod imenom autora bez njegova pristanka.
(2) Za programski sadržaj objavljen suprotno stavku 1. ovoga èlanka odgovara glavni urednik.
(3) Ako je programskim sadržajem objavljenim suprotno stavku 1. ovoga èlanka povrijeðen ugled autora, autor može zahtijevati naknadu štete.

5. Zaštita izvora informacije
Èlanak 30.
(1) Novinar nije dužan dati podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti.
(2) Pravo novinara iz stavka 1. ovoga èlanka odnosi se i na glavnog urednika, urednike i autore objavljenih priloga koji nisu novinari.
(3) S podatkom o neimenovanu izvoru informacije novinar je prije objavljivanja dužan upoznati glavnog urednika na naèin utvrðen statutom medija. U tom se sluèaju sve odredbe o zaštiti izvora informacije primjenjuju i na glavnog urednika.
(4) Državno odvjetništvo može, kada je to ogranièenje nužno radi interesa nacionalne sigurnosti, teritorijalne cjelovitosti i zaštite zdravlja, podnijeti nadležnom sudu zahtjev da naloži novinaru da iznese podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti.
(5) Sud može naložiti novinaru da iznese podatke o izvoru objavljene informacije ili informacije koju namjerava objaviti, ako je to nužno radi zaštite javnog interesa, a rijeè je o naroèito znaèajnim i ozbiljnim okolnostima i neprijeporno je utvrðeno:
– da ne postoji razumna alternativna mjera otkrivanju podataka o izvoru informacije ili da je tijelo iz stavka 4. ovoga èlanka koje traži objavu podataka o izvoru informacije tu mjeru veæ iskoristilo i
– da na zakonu osnovani interes javnosti za otkrivanje podataka o izvoru informacije jasno prevladava nad interesom zaštite izvora informacije.
(6) Sud æe, cijeneæi okolnosti sluèaja, iskljuèiti javnost u tijeku postupka iznošenja podataka, te upozoriti prisutne osobe da su dužni kao tajnu èuvati sve što su u postupku saznali, kao i na posljedice odavanja tajne.


Prijedlog
Kolektivni ugovor za novinare i medijske radnike Hrvatske

XI. Aneks II.

NOVINARSKI STATUT
(Stari naziv: Redakcijski statut)

Èlanak 1.
 Novinarski statut sastavni je dio Kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike Hrvatske.
 Novinarskim statutom strane potpisnice sporazumno ureðuju profesionalna prava i dužnosti izmeðu novinara i vlasnika medija.
 Vlasnika/e medija predstavlja uprava odnosno poslovodstvo medija.
Èlanak 2.
 Novinarski statut stranama potpisnicama u redakciji (uredništvu) jamèi pravo i nameæe obvezu djelovanja u skladu sa zakonima Republike Hrvatske i meðunarodnim konvencijama koje se odnose na medije.
 Novinarskim statutom štite se profesionalna prava novinara na istinito, objektivno i  pravovremeno informiranje javnosti, kao temelj za mjerodavno sudjelovanje graðana u demokratskim procesima zemlje.
Èlanak 3.
 Svaki javni medij, tiskani ili elektronski, treba imati poznatog vlasnika odnosno vlasnike i naznaèenu ureðivaèku politiku. Popis vlasnika medija treba biti dostupan u skladu sa Zakonom o javnom priopæavanju, a ureðivaèka politika treba biti dosljedna i odgovorna.
 Odgovorna ureðivaèka politika rukovodi se naèelom da objavljene èinjenice moraju biti toène, a komentar, utemeljen na èinjenicama, slobodan.
 Odgovorna ureðivaèka politika jasno odvaja informativnu od plaæene, promidžbene djelatnosti medija, te pridonosi stvaranju javnog mišljenja bez zloupotrebe medija i kršenja prava novinara. 
 Nedopustivi su pritisci državnih i lokalnih vlasti, politièkih stranaka, centara moæi i utjecajnih pojedinaca na ureðivaèku politiku medija zastrašivanjem, korumpiranjem i drugim vrstama pritisaka na urednike i novinare.
Èlanak 4.
 Osnovnu ureðivaèku orijentaciju medija odreðuje vlasnik medija u skladu sa svojim uvjerenjima, ali uz obvezu poštivanja profesionalnih prava novinara navedenih u Deklaraciji Meðunarodne federacije novinara (IFJ) o naèelima ponašanja novinara i u Kodeksu èasti hrvatskih novinara.
 Vlasnika medija u medijskoj kuæi predstavlja poslovodstvo, odnosno direktor medija. Poslovodstvo, odnosno direktor, kao ni Nadzorni odbor, nemaju pravo uplitanja u novinarski dio posla i rad glavnog urednika.
 U manjim medijskim poduzeæima u kojima direktor obavlja i funkciju glavnog urednika, direktor mora imati najmanje pet godina radnog iskustva u javnom glasilu na novinarskim ili srodnim poslovima.
Èlanak 5.
 Pojam redakcija (uredništvo) obuhvaæa sve novinare, te medijske radnike koji u medijskom poduzeæu ili ustanovi, kao stalno zaposleni ili stalni honorarni suradnici, obavljaju poslove koji se po pravilima IFJ i Statutu Hrvatskog novinarskog društva (HND) smatraju novinarskima. (U daljnjem tekstu novinari)
Èlanak 6.
 Svi novinari imaju obvezu izvršavati svoje poslove u skladu s ugovorom o radu odnosno ugovorom o suradnji, uz puno pravo i dužnost poštivanja pravila i etike novinarske profesije.
Èlanak 7.
 U sluèaju sudske tužbe za tekst, fotografiju ili prilog objavljen ili emitiran u mediju, vlasnik medija, odnosno poslodavac, dužan je novinaru o svom trošku osigurati svu potrebnu pravnu zaštitu.
Èlanak 8.
 Novinari imaju pravo na primjerene uvjete rada u redakciji i prilikom izvještavanja sa sjednica organa vlasti, raznih organizacija, konferencija za novinare i drugih dogaðanja na koja su pozvani.
 Sazivaè sjednica, sastanaka i drugih skupova ili dogaðanja na koje poziva novinare dužan je novinarima osigurati primjerene uvjete za izvještavanje.
 Za izvještavanje s podruèja zahvaæenih ratom ili pogoðenih elementarnim nepogodama poslodavac mora novinara dodatno osigurati.
 Dužnost je poslodavaca, kao i udruga poslodavaca, da osiguraju i štite prava novinara iz stavaka 1.,2. i 3. ovoga èlanka.
Èlanak 9.
 Osoba odgovorna za kreiranje, provoðenje i ostvarivanje ureðivaèke politike medija je glavni urednik.
 Glavni urednik je po rangu prvi meðu novinarima, a ne posljednji meðu èlanovima poslovodstva.
 Glavni urednik se bira javnim natjeèajem, mora imati najmanje pet godina novinarskog iskustva i visoko obrazovanje.
Èlanak 10.
 Glavni urednik za svoj rad odgovara osnivaèu, odnosno vlasniku medija.
 Radi odvajanja poslovodne od informativne funkcije medija, te radi zaštite ureðivaèke neovisnosti medija, direktor medija ne može istovremeno biti i glavni urednik medija.
 Iznimno, u medijima s manje od 20 zaposlenih, direktor može biti i glavni urednik.
 U medijima iz stavka 3. ovoga èlanka, direktor mora imati najmanje 5 godina radnog iskustva u novinarstvu. 
Èlanak 11.
 Glavni urednik je obvezan poštivati i štititi profesionalna prava novinara u skladu s odredbama Zakona o javnom priopæavanju, Kodeksom èasti hrvatskih novinara i Deklaracijom IFJ o naèelima ponašanja novinara.
 Radi osiguranja obveze iz stavka 1. ovoga èlanka, novinari imaju izluèno pravo izjašnjavanja o kandidatima za glavnog urednika medija.
 Kandidat koji ne dobije podršku natpoloviène veæine novinara, ne može biti izabran za glavnog urednika medija.
 Ako ima više kandidata podjednake kvalitete, prednost treba dati onome kandidatu koji dobije podršku veæeg broja novinara, ali taj broj ne može biti manji od  40 posto novinara.
Èlanak 12.
 Trajanje mandata, obveze i prava glavnog urednika ureðuju se posebnim ugovorom kojim se ureðuju i razlozi, uvjeti i naèin razrješenja dužnosti glavnog urednika prije isteka ugovorenog mandata.
 Prilikom prijevremenog razrješenja glavnog urednika, novinari imaju izluèno pravo izjašnjavanja o opravdanosti razrješenja. Ako prijedlog o razrješenju glavnog urednika ne podrži natpolovièna veæina novinara, razrješenje se smatra neopravdanim.
 Nakon završetka mandata, glavni urednik se može vratiti na odgovarajuæi novinarski posao. 
Èlanak 13.
 Prihvatljivim razlozima za razrješenje glavnog urednika, sa stanovišta novinara, mogu se smatrati:
 - vlastiti zahtjev
 - drastièno odstupanje od zacrtane i prihvaæene ureðivaèke politike medija
 - drastièan pad naklade tiskanog, te gledanosti ili slušanosti elektronskog medija zbog dokazano nestruènog ili nemarnog rada urednika
 - kršenje pravila novinarske profesije
 - nepoštivanje Kodeksa èasti HND i Deklaracije IFJ
 - kršenje ljudskih i profesionalnih prava novinara.
Èlanak 14.
 U provoðenju ureðivaèke politike glavnom uredniku pomaže urednièki kolegij sastavljen od urednika rubrika odnosno programa koji za svoj rad odgovaraju glavnom uredniku.
 Urednike rubrika odnosno programa predlaže glavni urednik, uz obvezno konzultiranje novinara rubrike odnosno programa za koji se postavlja urednik.
 Urednik rubrike odnosno programa postavlja se na dužnost temeljem ugovora kojim se ureðuje trajanje mandata, prava i obveze urednika rubrike odnosno programa, te razlozi i postupak za razrješenje s dužnosti prije isteka ugovorenog roka.
 O prijedlogu za prijevremeno razrješenje treba se zatražiti mišljenje novinara rubrike.  
 Nakon završetka mandata, urednik rubrike, odnosno programa, može se vratiti na odgovarajuæi novinarski posao.
Èlanak 15.
 Prihvatljivi razlozi za prijevremeno razrješenje urednika rubrike odnosno programa sa stanovišta novinara mogu se smatrati:
 - vlastiti zahtjev
 - drastièno odstupanje i nepridržavanje zacrtane ureðivaèke politike
 - nedostatno i nestruèno pokrivanje podruèja rubrike
 - kršenje pravila novinarske profesije
 - nepoštivanje Kodeksa èasti HND i Deklaracije IFJ
- kršenje ljudskih i profesionalnih prava novinara.
Èlanak 16.
 Sastancima urednièkog kolegija na kojima se razmatraju posebno važna pitanja ostvarivanja ureðivaèke politike, mogu uz prethodnu najavu prisustvovati i èlanovi Novinarskog vijeæa, a po želji i prema moguænostima i ostali novinari koji prate tematsko podruèje o kojemu se vodi rasprava.
Èlanak 17.
 Provoðenje i poštivanje odredbi Novinarskog statuta nadzire Novinarsko vijeæe koje na rok od godinu dana tajnim glasanjem biraju svi novinari.
 Kandidati za èlana Novinarskog vijeæa mogu biti svi novinari osim èlanova urednièkog kolegija.
 Novinarsko vijeæe bira se u redakcijama s više od 10 novinara, a može brojiti od 3 do 7 èlanova.
 U medijima s manje od 10 novinara, svi novinari èine Novinarsko vijeæe.
Èlanak 18.
 Novinarsko vijeæe ima pravo i dužnost u redakciji inicirati i provoditi mjere i akcije za zaštitu profesionalnih prava novinara i slobode medija.
 Glavni urednik i urednièki kolegij obvezni su o važnim profesionalnim pitanjima informirati i konzultirati Novinarsko vijeæe, a ono sazvati Skupštinu novinara.
Èlanak 19.
 Skupštinu novinara èine svi novinari zaposleni u mediju i novinari stalni honorarni suradnici.
 Nadležnosti Skupštine novinara i Novinarskog vijeæa ureðuju se pravilnikom kojega usvaja Skupština novinara dvotreæinskom veæinom glasova.
 Skupština novinara razmatra profesionalna pitanja kao što su:
 - ostvarivanje zacrtane ureðivaèke politike
 - najava promjene vlasništva medija i ureðivaèke politike
 - pritisci na novinare i urednike
 - kandidati za glavnog urednika 
 - kandidati za urednike rubrika odnosno programa, na prijedlog novinara rubrike odnosno programa
 - zapošljavanje i otpuštanje novinara.
 Skupština novinara donosi odluke dvotreæinskom veæinom glasova.
Èlanak 20.
 Vlasnik medija, poslovodstvo ili direktor medija, dužan je pravovremeno novinare obavijestiti o namjeravanoj promjeni vlasništva i/ili ureðivaèke politike medija.
 Pravovremeno podrazumijeva rok od najmanje tri mjeseca prije planiranog stupanja promjena na snagu.
     Èlanak 21.
 Ovaj Novinarski statut sve æe strane potpisnice primjenjivati u skladu s èlankom 5. Kolektivnog ugovora za novinare i medijske radnike Hrvatske.

SINDIKAT NOVINARA HRVATSKE
UDRUGA NOVINSKIH IZDAVAÈA - HRVATSKA
UDRUGA POSLODAVACA
SINDIKAT GRAFIÈKE I NAKLADNIÈKE DJELATNOSTI HRVATSKE
HRVATSKA UDRUGA RADIJA I NOVINA
UDRUGA POSLODAVACA HRVATSKI GRAFIÈAR
HRT - HRVATSKA RADIOTELEVIZIJA:

 

Prijedlog Statuta redakcije Jutarnji list i Globus upuæen nakladniku

EUROPAPRESS HOLDING d.o.o. Zagreb, nakladnik Jutarnjeg lista
i
novinari Jutarnjeg lista

donijeli su u Zagrebu _______________ godine

S T A T U T
Jutarnjeg lista

1. Opæe odredbe

1.1. Ovim se Statutom, u skladu s propisima i pravilima novinarske profesije, ureðuju odnosi izmeðu nakladnika, glavnog urednika i novinara, te ureðuju njihova prava i obveze.
1.2. Novinarima Jutarnjeg lista u smislu ovoga Statuta smatraju se svi zaposleni novinari, ukljuèujuæi i fotoreportere, urednici i redaktori, te slobodni novinari koji rade iskljuèivo u Jutarnjem listu.
1.3. Status novinara u smislu prethodne podtoèke utvrðuje se na temelju podataka nakladnikove službe za ljudske resurse.
1.4. Glavni urednik ne smatra se novinarom u smislu ovoga Statuta.

2. Prava i obveze nakladnika

2.1. Nakladnik je ovlašten samostalno utvrditi programsku osnovu, odnosno sadržajnu posebnost Jutarnjeg lista, te osnove ureðivaèke politike.
2.2. Nakladnik je ovlašten i dužan osigurati kadrovske, prostorne, tehnièko-tehnološke, financijske i druge pretpostavke za pravovremeno i uredno izdavanje Jutarnjeg lista.
2.3. U sluèaju smanjenja prodane naklade koja ugrožava izvršenje obveza iz prethodne podtoèke, nakladnik æe o tome obavijestiti glavnog urednika, koji je dužan predložiti odgovarajuæe promjene u sadržaju lista.
2.4. Nakladnik je dužan razmotriti prigovore novinara na rad glavnog urednika i/ili probleme rada u redakciji i o njima se pisano oèitovati.

3. Naèin izbora/opoziva glavnog urednika

3.1. Glavnog urednika imenuje i opoziva nakladnik, uz prethodno pribavljeno mišljenje novinara. Novinari su se dužni oèitovati o nakladnikovom prijedlogu za glavnog urednika najkasnije u roku od 15 dana nakon što su dobili prijedlog. Ako to ne uèine, smatrat æe se da se slažu s nakladnikovim prijedlogom.
3.2. Ako novinari veæinom ukupnog broja glasova - tajnim glasovanjem - dadu negativno mišljenje o prijedlogu imenovanja/opoziva glavnog urednika, nakladnik se obvezuje odustati od prijedloga imenovanja/opoziva. U tom sluèaju nakladnik može i bez prethodnog mišljenja novinara imenovati vršitelja dužnosti glavnog urednika na vrijeme od najduže tri mjeseca, s jednom moguænošæu produženja mandata. Ukoliko se ni nakon šest mjeseci ne izabere glavni urednik, nakladnik može imenovati drugog novog vršitelja dužnosti na tri mjeseca, takoðer s jednom moguænošæu produljenja mandata.
3.3. Novinari imaju pravo inicirati opoziv glavnog urednika koji krši pravila novinarske profesije ili pak profesionalna i ljudska prava novinara, ili ako loše organizira rad novinara, odnosno loše obavlja zadaæe glavnog urednika. Odluku o inicijativi novinari donose veæinom ukupnog broja glasova. Nakladnik je dužan razmotriti inicijativu za opoziv i o svojoj  odluci pisano obavijestiti novinare najkasnije u roku od petnaest dana od primitka inicijative. Radi donošenja odluke o inicijativi nakladnik ima pravo razgovarati s novinarima i drugim djelatnicima/suradnicima koji mogu pridonijeti pravilnom utvrðivanju èinjenica važnih za odluèivanje.
3.4. Glavni urednik imenuje se na vrijeme od èetiri godine, a može biti opozvan zbog nepoštivanja programske osnove i osnova ureðivaèke politike, znaèajnog pada prodane naklade koji nije posljedica samo stanja na tržištu, nepoštivanja pravila novinarske profesije, nepoštivanja profesionalnih i ljudskih prava novinara, loše organizacije rada i
lošeg rukovoðenja redakcijom, odnosno drugog propusta u izvršenju radnih zadaæa koje znaèajno utjeèe na proces rada i poslovanja. Odluka o opozivu mora biti sastavljena u pisanom obliku i obrazložena, osim ako se glavni urednik i nakladnik drugaèije ne dogovore.

4. Prava i obveze glavnog urednika

4.1. Glavni urednik samostalno, u skladu s utvrðenom programskom osnovom, odnosno sadržajnom posebnošæu i osnovama ureðivaèke politike, kreira ureðivaèku politiku i odgovoran je nakladniku za njezino provoðenje i ostvarivanje.
4.2. Glavni urednik predlaže èlanove urednièkog kolegija, predlaže donošenje odluka o sklapanju ugovora o radu s novinarima, odnosno otkazivanju tih ugovora i predlaže druge odluke iz rada i u vezi s radom. Nakladnik se obvezuje poštovati prijedloge glavnog urednika.
4.3. Prijedlog za imenovanje/opoziv urednika rubrika glavni urednik utvrðuje uz prethodno pribavljeno mišljenje novinara tih rubrika. Ako novinari veæinom ukupnog broja glasova dadu negativno mišljenje o prijedlogu imenovanja/opoziva urednika rubrike, glavni urednik se obvezuje odustati od toga prijedloga. Glavni urednik ima pravo u tom sluèaju predložiti vršitelja dužnosti urednika rubrike na vrijeme od tri mjeseca, s moguænošæu produženja mandata do utvrðenja prijedloga o kojem æe pozitivno mišljenje dati veæina novinara rubrike.
4.4. Glavni urednik organizira rad novinara, odluèuje o temama koje æe obraðivati pojedini novinari i prilozima koji æe biti objavljeni. Glavni urednik odgovoran je, u skladu s propisima i pravilima novinarske profesije, za sve objavljene informacije. Glavni urednik æe se suprotstaviti svakom izvanredakcijskom pokušaju nametanja odluke o temama koje æe se obraðivati i prilozima koji æe biti objavljeni.
4.5. Glavni urednik je dužan poštovati profesionalna i ljudska prava novinara, posebice pravo na izražavanje mišljenja o svim dogaðajima, pojavama ili novostima, uvažavati njihove prijedloge i mišljenja u vezi sa sadržajem Jutarnjeg lista, te im osigurati dostatno vrijeme za obradu pojedinih tema i pripremu priloga. Glavni urednik ne smije dopustiti skraæivanje ili drugaèije intervencije u novinarski tekst kojima se taj
tekst  smisaono ili bitno mijenja.
4.6. Glavni urednik odgovoran je za opremu èlanaka. Oprema mora odgovarati smislu èlanka i ne smije dovoditi èitatelje u zabludu u pogledu sadržaja èlanka.

5. Prava i obveze novinara

5.1. Novinari su dužni prikupljati i obraðivati informacije, te pripremati èlanke u skladu s pravilima svoje profesije, poštujuæi prvenstveno pravilo da èinjeniène tvrdnje moraju biti toène, a vrijednosni sudovi utemeljeni na dostatnoj i relevantnoj èinjeniènoj osnovi, te iznijeti u dobroj vjeri. Javni interes bit æe primarni kriterij za odabir, obradu i objavljivanje neke informacije i/ili ideje.

5.2. Priprema priloga radi pogodovanja nekome, nanošenja štete drugome, stjecanja nekog materijalnog ili bilo kakvog drugog dobitka smatra se teškom povredom pravila novinarske profesije.
5.3. Novinar ima pravo odbiti pripremiti, napisati ili sudjelovati u oblikovanju priloga èiji se sadržaj protivi pravilima novinarske profesije.
Razloge odbijanja novinar æe nadležnom uredniku obrazložiti pisano. Zbog takvog odbijanja novinarskog zadatka novinaru se ne može otkazati ugovor o radu, smanjiti plaæa ili izmijeniti položaj u redakciji.
5.4. Novinar ima pravo izražavati mišljenje o svim dogaðajima, pojavama, osobama, predmetima i djelatnostima u skladu s propisima i pravilima novinarske profesije. Novinaru se zbog tako iznijetog mišljenja ne može otkazati ugovor o radu, smanjiti plaæa ili izmijeniti položaj u redakciji.
5.5. Prilog koji je tijekom urednièke obrade smisaono ili bitno promijenjen ne smije se objaviti pod imenom novinara koji ga je pripremio bez njegove suglasnosti. Takav tekst može se objaviti samo bez potpisa autora i za njega je odgovoran glavni urednik.
Ovaj podstavak shodno se primjenjuje na autorska djela fotografije.
5.6. Novinar ima pravo zahtijevati da se njegov prilog objavi bez njegovog
potpisa u sluèaju kad za to ima opravdani interes, primjerice nenarušavanje dobrih odnosa s osobama o kojima piše, opasnost od uskrate informacija, osobne sigurnosti.
5.7. Glavni urednik je dužan obavijestiti novinara o razlozima neobjavljivanja priloga koji je novinar pripremio u dogovoru s urednikom. Naruèeni i po pravilima novinarske profesije pripremljeni, a neobjavljeni radovi priznaju se novinaru u ispunjenje radnih zadaæa.
5.8. Ako je novinaru dat prekratak rok za obradu pojedine teme, novinar
ima pravo zahtijevati produženje roka. Ako glavni urednik/urednik usprkos tome zahtijeva da se tema obradi u zadanome roku, dužan je takav zahtjev novinaru dostaviti pisano. U tom sluèaju novinar je dužan pripremiti prilog na najbolji moguæi naèin s obzirom na vrijeme kojim raspolaže, ali ima pravo zahtijevati da se taj prilog objavi bez njegovog potpisa. Za takav prilog odgovoran je glavni urednik/urednik koji je
zahtijevao pripremu priloga u prekratkome roku.
5.9. Ako glavni urednik ili drugi nadležni urednik šikanira novinara na naèin da mu uskraæuje pravo na rad, odnosno ako ga degradira, novinar ima pravo obratiti se nakladniku, sindikatu i svojoj profesionalnoj udruzi radi zaštite. Nakladnik je dužan razmotriti prigovor novinara i o svojem stajalištu izvijestiti ga pisano. Ako prigovor novinara ocijeni osnovanim, nakladnik ima pravo radi zaštite novinara upozoriti glavnog
urednika/urednike na propuste, a po potrebi poduzeti i druge mjere, ukljuèujuæi i opoziv, odnosno otkaz ugovora o radu.
5.10. Novinar ima pravo na struènu i uèinkovitu pomoæ nakladnika u zašiti od nasilja, prijetnji, uvreda, kleveta i drugih negativnih posljedica nastalih obavljanjem novinarske profesije. Radi pružanja takve zaštite nakladnik je dužan angažirati odvjetnika, ako nema zaposlenog odgovarajuæeg struènjaka. Ako su prijetnje novinaru u vezi s radom takve naravi da se osnovano može smatrati kako su njegova sigurnost i život ugroženi, nakladnik je dužan poduzeti potrebne mjere kod nadležnih institucija da se novinaru osigura odgovarajuæa zaštita.
5.11. U sporovima protiv nakladnika radi naknade štete uzrokovane objavljenim informacijama novinari i autori tih informacija dužni su odvjetniku nakladnika dati sve potrebne obavijesti i dokaze, te se odazvati na sudske pozive ako kao svjedoci budu pozvani na raspravu. Nakladnik, u skladu sa zakonom i u skladu s Kolektivnim ugovorom Jutarnjeg lista, ima pravo od novinara koji je štetu uzrokovao namjerno ili zbog krajnje nepažnje zahtijevati naknadu isplaæenog iznosa ošteæeniku. Ako novinar
pravomoènom presudom bude obvezan naknaditi štetu ošteæeniku, nakladnik se obvezuje novinaru naknaditi isplaæeni iznos ošteæeniku, osim ako je novinar štetu uzrokovao namjerno ili zbog krajnje nepažnje.

5.12. Radi ostvarenja svojih prava iz ovoga Statuta novinari veæinom ukupnog broja glasova biraju svojeg predstavnika na vrijeme od dvije godine. Predstavnik novinara prima i priprema prigovore i oèitovanja novinara, komunicira s glavnim urednikom i nakladnikom, te obavlja sve radnje radi pravovremene i uèinkovite zaštite prava novinara, kao i za pravovremeno i potpuno izvršenje njihovih obveza. Novinari donose
odluke veæinom danih glasova, osim ako je propisom ili ovim Statutom utvrðeno da se odluka donosi veæinom ukupnog broja glasova.

6. Reklamni sadržaji

6.1. Oglasi, sponzorirani i drugi promidžbeni prilozi moraju biti jasno oznaèeni kao takvi i vidljivo odvojeni od drugih priloga.
6.2. Novinari ne smiju sudjelovati u izradi oglasa i drugih reklamnih priloga.
6.3. Novinari koji pripremaju sponzorirani prilog ne smiju dopustiti utjecaj
sponzora na sadržaj priloga koji priprema.
6.4. Promidžbenim prilozima smatraju se i prilozi koje pripreme ili naruèe agencije za odnose s javnošæu radi stvaranja/poboljšanja imidža nekog pojedinca, formiranja javnog mnijenja o odreðenom dogaðaju i slièno. Sudjelovanje novinara u pripremi takvih priloga smatra se teškom povredom pravila novinarske profesije.

7. Zakljuène odredbe

7.1. Potpisnici ovog Statuta spremni su sve eventualne sporove i probleme rješ>avati mirnim putem, rukovoðeni prvenstveno naèelom da je pravo javnosti da zna istinu i da bude upoznata sa svim važnim informacijama i idejama temeljno pravilo novinarske profesije i društvena zadaæa svakoga medija, ali i èinjenicom da svaki medij mora svojim
sadržajem zainteresirati èitateljsku publiku u tolikoj mjeri da prihodi ostvareni prodajom i marketinškom djelatnošæu budu dostatni ne samo za opstanak medija nego i njegov daljnji razvoj.
7.2. Sporove i probleme koje ne mogu riješiti samostalno, nakladnik i novinari se obvezuju povjeriti na rješavanje arbitraži, sastavljenoj od tri osobe, od kojih po jednu imenuju nakladnik i novinari, a jednu nakladnik i novinari suglasno. Osoba koju suglasno imenuju nakladnik i novinari predsjedava arbitraži. Odluka arbitraže je konaèna.
7.3. Ovaj Statut stupa na snagu s danom potpisa nakladnika i davanja
suglasnosti veæine ukupnog broja novinara.

EUROPAPRESS HOLDING        NOVINARI JUTARNJEG LISTA

Na temelju Èlanka 9. Zakona o javnom informiranju, polazeæi od naèela sadržanih u aktima Hrvatskog novinarskog društva i Meðunarodne federacije novinara, Redakcija Glasa Istre i direktor Glasa Istre d.d., kao predstavnik izdavaèa, donijeli su dana 07. ožujka 1996. godine

   

 

STATUT REDAKCIJE GLASA ISTRE

     Èlanak 1.

 Redakciju u smislu ovog Statuta èine profesionalno zaposleni urednici, novinari i fotoreporteri Glasa Istre (u daljnjem tekstu èlanovi redakcije).
 Redakciju u organizacijskom smislu èine redakcija u užem smislu (urednici, novinari i fotoreporteri), te Ekonomska propaganda, prateæe službe (tajnica redakcije, daktilo služba, fotolaborant) i tiražna služba.
   
     Èlanak 2.

 Glavnog urednika Glasa Istre postavlja direktor, kao predstavnik izdavaèa, nakon pribavljene suglasnosti, tajnim glasovanjem, više od 50 posto svih èlanova redakcije.
 Glavnog urednika razrješuje direktor u sluèajevima propisanim zakonom. Zahtjev za razrješenje u drugim sluèajevima može postaviti direktor ili 10 èlanova Redakcije, a razrješenje stupa na snagu ukoliko temeljem takvog zahtjeva glavni urednik na tajnom izjašnjavanju ne dobije povjerenje više od 50 posto svih èlanova redakcije.
   
     Èlanak 3.

 Glavni urednik utvrðuje i odgovoran je za provoðenje ureðivaèke politike lista koja je koncepcijski zasnovana na neovisnom, slobodnom, otvorenom, pluralistièkom i argumentiranom novinarstvu.
 U utvrðivanju ureðivaèke politike sudjeluje i Urednièki kolegij, kojega imenuje glavni urednik kao svoje savjetodavno tijelo. U Urednièki kolegij po funkciji ulaze zamjenici i pomoænici glavnog urednika, koje na prijedlog glavnog urednika imenuje direktor.
     Èlanak 4.

 Za profesionalno zapošljavanje novih èlanova redakcije direktor mora pribaviti suglasnost glavnog urednika. Pri sklapanju pojedinaènih Ugovora o radu novinara i urednika direktor æe pri utvrðivanju njihove plaæe, prava i obveza pribaviti pozitivno mišljenje glavnog urednika.
 Prijedlog o napredovanju i promjenama ugovora o radu èlanova redakcije utvrðuje glavni urednik nakon rasprave na Urednièkom kolegiju, a odluku o tome donosi direktor.

     Èlanak 5.
 Èlanovi redakcije biraju, tajnim glasovanjem i najveæim brojem glasova, na mandat od dvije godine, troèlano Novinarsko zastupstvo, kao tijelo koje glavnom uredniku i Urednièkom kolegiju može predlagati rješenje iz djelokruga rada i ovlasti glavnog urednika i Urednièkog kolegija. 
 U Novinarsko zastupstvo, koje izmeðu sebe bira predsjednika, mogu biti birani èlanovi redakcije koji nisu èlanovi Urednièkog kolegija.
 Svoje prijedloge, iza kojih potpisom mora stajati najmanje pet èlanova redakcije, Novinarsko zastupstvo pismeno dostavlja glavnom uredniku koji je obvezan prijedloge dati na raspravljanje Urednièkom kolegiju i nakon rasprave i odluke dostaviti pismeni odgovor Novinarskom zastupstvu.
 Èlanovi Novinarskog zastupstva i potpisnici prijedloga koje Zastupstvo podnosi, ne smiju zbog svog angažmana biti sputavani u profesionalnom razvoju, niti trpjeti bilo kakve štete.

     Èlanak 6.

 Plan investicija za potrebe Redakcije zajednièki predlažu glavni urednik i Urednièki kolegij, te rukovoditelj Ekonomske propagande kada se plan odnosi na potrebe Ekonomske propagande, i pismeno ga dostavljaju direktoru koji se o njemu mora izjasniti u roku od 15 dana.Ukoliko se direktor ne izjasni u tom roku, smatrat æe se da je plan usvojen.
 Za tekuæe održavanje, nužne nabavke opreme i materijala koji se ne smatraju investicijskim ulaganjem, te za isplatu dnevne i mjeseène stimulacije, glavni urednik imat æe na raspolaganju paušalni mjeseèni iznos koji se  utvrðuje posebnom odlukom direktora.

     Èlanak 7.
 Ekonomska propaganda sastavni je dio Redakcije za èiju organizaciju i funkcioniranje odgovara rukovoditelj Ekonomske propagande. Rukovoditelja ekonomske propagande imenuje direktor nakon pribavljene suglasnosti glavnog urednika.

     Èlanak 8.
 U svim poslovima koji se vode i o kojima se odluèuje dijelom (tiraža) ili potpuno (transport i distribucija - plasman) izvan Redakcije, a utjeèu na materijalno poslovanje, položaj na tržištu i ugled lista i Redakcije, direktor pribavlja mišljenje glavnog urednika.
 Osobe koje su nadležne za poslove iz stavka prvog ovog èlanka, dužne su glavnom uredniku redovno dostavljati pisana izvješæa i izvještaje.

     Èlanak 9.
 Ovaj Statut stupa na snagu nakon što ga prihvate èlanovi redakcije tajnim izvještavanjem dvotreæinskom veæinom svih èlanova redakcije i direktor.
 Statut se može staviti van snage, izmijeniti odnosno dopuniti, na naèin koji je predviðen za njegovo donošenje.

Direktor Glasa Istre d.d.
Željko Žmak

 

... više ...


Promovirajuæi u Zagrebu kapitalno djelo "Hrvatsko novinarstvo u 20.stoljeæu", s puno je razloga zaslužio i primio brojne komplimente kolega koji su ga, uz ostalo, nazvali "novinarom po nervu, po krvi i sudbini", a njegovo djelo "svojevrsnom sagom o novinarstvu u Hrvata". Èestitke.

... više ...


 The InternationalFederation of Journalists today called on the urgent need for action by theSomali authorities to provide greater protection for journalists following thetragic killing of a young Somali reporter.

On 5 June,unidentified gunmen opened fire onHornAfrikradio journalists DuniyaMuhiyadin Nur and Anab Mohamed Yare as they were traveling in a sedan on a roadconnectingMogadishucity to Afgoye district oflower Shabelle region, 30 kilometres outside ofMogadishu. Female reporter, Duniya Muhiyadinwas immediately admitted to Madiina hospital, but died shortly afterwards due tosevere injuries sustained from her bullet wounds. Her colleague, Anab MohamedYare survived without serious injury.

“This barbarickilling highlights the security crisis for journalists working inSomalia,” saidAidan White, IFJ General Secretary”. “It is time forsolidarity – both from within the country and from the internationalcommunity”.

The two journalistswere on their way to report on increased barricades of independent militias onthe highway betweenMogadishuand Afgoye. Due to the increase ofthese militia roadblocks, the drivers and bus conductors created their ownroadblock in a mark of protest and solidarity. They were ordering the peopledriving on that road to return, but when the sedan of the journalists turnedaround to avoid the roadblock of angry drivers and bus conductors, a number ofunidentified gunmen opened fire on their car.

Duniya Muhiyadin, 26,was a junior reporter ofHorn Afrik Radioand a presenter of a programcalled “Mogadishuand Today” broadcast onCapitalVoice Radio, an FM station owned by HornAfrik Media Corporation. She was awell-loved figure in the community and used to report societal events in thecity and carry out interviews with political figures.

According to the IFJaffiliate inSomalia, theSomali Journalists Network (SOJON), the security of journalists inMogadishuhas deterioratedconsiderably since the formation of the Transitional Federal Institutions inAugust last year.

“The security ofjournalists is crucial at the moment, and we will do every thing we can toimprove the safety conditions for journalists in cooperation with the localmedia industry,” said Omar Faruk Osman, SOJON Secretary General.

Both the IFJ andSOJON extend their deepest condolences to the families and colleagues of DuniyaMuhiyadin Nur.

The IFJ is calling for a thorough investigationinto both the incident surrounding the killing of Muhiyadin and the attackagainst another veteran journalist Abdalla Nuradin Ahmed also working forHornAfrikwho remains hospitalised after he was shot and wounded twoweeks ago inMogadishu.

For more informationcontact: +32 2 235 22 07 andwww.ifj.org

The IFJ represents over500,000 journalists in more than 110 countries

 

... više ...


 From: Reporters sans frontières (RSF), europe@rsf.org

GREECE
Macedonian TV journalists refused accreditation to film in northern Greece Reporters Without Borders voiced concern today at the refusal of the Greek authorities on 2 June to issue accreditation to three Macedonian journalists working for the television station A1 (based in the Macedonian capital of Skopje) who wanted to travel to northern Greece to meet with members of the region's Macedonian minority.

"A refusal by the authorities of a European Union member country to grant accreditation to foreign journalists without any official explanation and without legal grounds constitutes an obstruction to the free movement of journalists and a press freedom violation," the organisation said.

"This behaviour by the Greek authorities could set a dangerous precedent and could encourage other countries to screen visa and accreditation requests from foreign journalists according to the subjects they want to cover," Reporters Without Borders added.


Goran Momirofski and two other A1 staff members filed visa requests at the Greek embassy in Skopje on 30 May. They said they wanted to meet members of a the Rainbow Party (a small political party that represents the Macedonian community living in northern Greece) and the Greek section of the European Bureau for Lesser Used Languages (EBLUL). They were granted visas but not permission to film and conduct interviews on Greek territory.

The refusal of Greek government in Athens to recognize the existence of a Slavic-language Macedonian minority on its territory has been a source of tension in relations with Skopje since the start of the 1990s.

Benjamin Joyeux
Bureau Europe / Europe desk
Reporters sans frontières / Reporters Without Borders
5, rue Geoffroy Marie, 75009 Paris
Tel . + (33) 1 44 83 84 67
Fax + (33) 1 45 23 11 51

**The information contained in this autolist item is the sole responsibility
of RSF**

**RSF est responsable de toute information contenue dans ce message**

... više ...


 

IFJ Calls for UNMIK Safety Review Following Shooting of Kosovo Journalist

The International Federation of Journalists today expressed its shock and concern over the attempted murder of Kosovo journalist, Bardhyl Ajeti, shot on Friday 3 June. Ajeti has been flown to a hospital in Milan where he remains in a critical but stable condition with a bullet resting in his head and another in his body.

"We are appalled by this latest attack," said Aidan White, General Secretary of the IFJ. "Forty one journalists have already died this year, and this latest attack only adds to our fears for the future.  Everything must be done to ensure that the perpetrators are brought to justice."

Seventeen days earlier, on 17 May, Bardhyl Ajeti, correspondent for the Kosovo daily, Bota Sot, had appealed to the administration for protection following an article published about him in another newspaper. Unfortunately no assistance was forthcoming.

It is the second shooting of a Kosovo journalist in eight months following the attack on Fatmire Terdevci in September 2004.

"The IFJ calls upon the UN led administration to conduct a thorough
investigation over its failure to heed the warnings made by Ajeti, and to
conduct a review of their procedures for protecting journalists," added
White. "Every effort now needs to be made to restore confidence among Kosovo journalists that it is safe for them to work."

For more information contact: +32 2 235 22 00 and www.ifj.org

The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 110 countries

**The information contained in this autolist item is the sole responsibility
of IFJ**

... više ...


09.06.2005.
CAA o Haagu

Udruga amerièkih Hrvata (CAA) izrazila je nevjericu optužnicama Haaškog suda protiv hrvatskih novinara i rekla da one predstavljaju kršenje slobode tiska. "One su napad na temeljna ljudska prava i slobode bitne za svaku demokraciju. Što je još važnije, ovo je jasan sluèaj gdje sloboda tiska i pravo javnosti pobijaju bilo koje zahtjeve koje bi Sud mogao imati oko zaštite svjedoka", kaže predsjednik CAA George Rudman.

... više ...


Hrvatski novinari èesto su bili prvi pobunjenici kada se išlo krivim smjerom i imali su »privilegiju« da budu prve žrtve, rekao je u ponedjeljak Božidar Novak na predstavljanju svoje knjige »Hrvatsko novinarstvo u 20. stoljeæu« u punoj velikoj dvorani Novinarskog doma.
Prošlo stoljeæe uzeo je kao istraživaèko razdoblje jer je »ono toliko teško i krvavo da se s toga vidikovca može bolje promatrati ne samo prošlost nego i sadašnjost i buduænost«, a knjigom je htio reæi »koliko je ideja slobode bila prisutna u novinarstvu i koliko je ono utjecalo na to da imamo današnju Hrvatsku«. Novak je napomenuo da novinarstvo obvezuje javne osobe da izlaze pred sud javnosti, bez èega se ne bi mogle izbjeæi degeneracije demokracije.
Knjigu je pisao i za nove naraštaje koje je upozorio da danas postoje novi obrasci koji prijete etici novinarstva. Iza njih su korporacijski sustavi koji žele prodavati iluziju, jeftinu zabavu, osrednjost... što sve dovodi do pasivizacije javnosti. »Svijet je i dalje preopasno mjesto da bi vijest pretvarali u zabavu i želju za profitom«, zakljuèio je Novak.
Ante Gavranoviæ, predstavljajuæi knjigu, istaknuo je važnost novinara u stvaranju javnog mišljenja. »Masovni mediji su pozornica koja omoguæuje da problemi postanu transparentni, a glas javnosti od presudne je važnosti u suvremenom društvu«, rekao je Gavranoviæ. Spomenuo je da je Novak, koga je nazvao nestorom hrvatskog novinarstva, došao do mnogih dragocjenih podataka.
Mirko Galiæ ustvrdio je da pisanje knjige o hrvatskom novinarstvu u 20. stoljeæu »zahtijeva osobnu hrabrost i disciplinu te iziskuje enciklopedijsko znanje i visoku moralnost da se ne prijeðe u manipuliranje poviješæu«. Novakova povijest novinarstva istodobno je i politièka povijest, osobito u razdobljima povijesnih prelomnica te povijest duhovnih strujanja. »Novak se dosljedno zauzima za novinarstvo koje ne služi kao poluga vlasti nego je autonomno i odgovorno«, istaknuo je Galiæ.
Urednik knjige, dr. Sreæko Lipovæan, rekao je da je knjiga po naravi publicistièko djelo, ali osim literaturom, Novak se koristio i dosad nekorištenom arhivskom graðom. Novakova knjiga usporediva je s knjigom Josipa Horvata koja je obavljena prije èetrdesetak godina, ali je Novak dopunio Horvatovu sliku tekstovima o vjerskom i pravaškom tisku do 1929., dok je tekst o razdoblju od 1929. pa do kraja 20. stoljeæa rezultat samostalnog Novakova istraživaèkog rada.
Predsjednik Uprave Vjesnika Franjo Maletiæ rekao je da je u razdoblju kada je Novak bio glavni urednik a zatim direktor novinske kuæe Vjesnik, dnevni list Vjesnik zadobio fizionomiju modernih novina, a tvrtka postala najjaèe medijsko poduzeæe u ovom dijelu Europe. Napomenuo je da je Novak inzistirao na neovisnosti medija i novinara.
HND-ov predsjednik Dragutin Luciæ smatra da objavljivanjem knjige koja ima više od 1100 stranica i u kojoj se spominje 4800 imena, povijest novinarstva ulazi iz pionirske u ozbiljniju fazu.
Nakladnici su »Golden marketing – Tehnièka knjiga« i »Pressdata«.

... više ...


The International Federation of Journalists today condemned the assassination of leading columnist Samir Kassir working for the An-Nahar newspaper, who was killed when his car blew up in Beirut, Lebanon.

Earlier this morning, Kassir was killed when a device left under the driver's seat of his car exploded while he was in the Christian neighbourhood of Achrafieh. The attack came four days after the start of the country’s parliamentary election which will continue until 19 June.

“Samir was a true ally of free expression and those behind his murder must be brought to justice,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “It appears that he has been singled out for a politically-motivated assassination”.

 In his last column, which appeared on An-Nahar's front page on Friday, Kassir criticized Syria's lack of desire to enact rapid change, saying: "Reform for the [ruling] Ba'athists does not mean accepting opposing views." "The huge regional changes from Iraq to Lebanon only drive them [the Ba'athists] to warn of US dangers without thinking for a minute of the best ways to prevent this danger."

Kassir was the most prominent Lebanese figure to be killed since the 14 February assassination of former Prime Minister Rafik Hariri, which plunged the country into its worst political crisis since the 1975-1990 war.

Anti-Syrian groups were quick to blame Damascus and its Lebanese allies for his murder, alleging the involvement of the Syrian-backed President, Emile Lahoud.

“Journalists around the world will want to see action to find the killers and bring them to justice,” said White. “This is an intolerable assault on the movement for democratic reform not just in Lebanon but throughout the Arab World”.

Kassir had been writing columns for the past 10 years with An-Nahar, a daily Arabic newspaper and was married to Giselle Khoury, another prominent Lebanese journalist working for Al-Arabiya and currently residing in the United States. He was well-known for his anti-Syrian positions and his criticism of the "Lebanese police state" and had been harassed and threatened for years.

For more information, call +32 2 235 22 07

The IFJ represents more than 500,000 journalists in more than 110 countries

 

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO