Ukupno: 2347

Njegova ekselencija Ivica Raèan
predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Zagreb

gospodin Zlatko Tomèiæ
predsjednik Sabora Republike Hrvatske
Zagreb

Beè, 27. lipnja 2003.

Vaša ekselencijo,

SEEMO, organizacija za medije jugoistoène Europe sa sjedištem u Beèu, mreža urednika, izvršnih urednika i vodeæih novinara u toj regiji, pridruženi èlan IPI, instituta za medije, doboko je zabrinuta zbog promjena u Kaznenom zakonu, koje predlaže hrvatska Vlada.

Sudeæi prema informacijama kojim raspolažemo, neki od predloženih amandmana ogranièavaju slobodu izražavanja i predstavljaju korak natrag u legislativi koja bi morala odgovarti svjetskim standardima. Vlada predlaže promjenu èlanka 203 Kaznenog zakona u smislu ukidanja zaštite novinara od optužbi za klevetu.

Štoviše, i èlanak 200 Kaznenog zakona ukida obranu istinom. Ako optuženi i dokaže da je njegova tvrnja istinita, mogao bi biti kažnjen za uvredu ako mu se dokaže namjera da našteti neèijem ugledu.

Vlada predlaže i amandman èlanku 309 Kaznenog zakona, kojmi uvodi novi stavak koji se vrlo lako može koristiti protiv novinara, buduæi da kriminalizira odreðene oblike vrijeðanja i izrugivanja javnih dužnosnika.

Stoga SEEMO navedene predložene promjene i amandmane smatra ometanjem slobode izražavanja. One nas vraæaju u doba kad je u Hrvatskoj vladala poprilièna kontrola onoga što je reèeno i napisano, što je posao novinara èinilo nemoguæim bez straha od pritisaka i prijetnji. SEEMO traži da hrvatski zakoni na tom polju budu ravni meðunarodnim standardima slobode izražavanja. Napominjemo da bi se uvredama i klevetama trebalo baviti graðansko, a ne kazneno pravo, te da prijetnja zatvorom mora biti maknuta iz zakona.

Zahvaljujemo na pažnji

Srdaèno

Oliver Vujoviæ
glavni tajnik SEEMO

 

10. MOTOVUNSKA LJETNA ŠKOLA UNAPREÐENJA ZDRAVLJA

Teèaj: Mediji i zdravlje - Kako se pripremiti za krizne situacije
Motovun, 3.-6. srpnja 2003.

Organizatori:
Sveuèilište u Zagrebu, Medicinski fakultet
Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"
Hrvatska mreža zdravih gradova
Hrvatska lijeènièka komora
Hrvatsko novinarsko društvo

Pokrovitelji:
GlaxoSmithKline

Hrvatska udruga za odnose s javnošæu

Direktori teèaja:

Doc.dr. Gordana Pavlekoviæ, Škola narodnog zdravlja "A. Štampar", Medicinski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu
Dr. Tea Vukušiæ Rukavina, Škola narodnog zdravlja "A. Štampar", Medicinski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu
Dr. Mario Harapin, Hrvatski radio
 
 Opis teèaja:

Svrha je teèaja komunikacijske struènjake približiti sustavu zdravstva i poboljšati suradnju izmeðu njih i zdravstvenih profesionalaca, a radi unapreðenja kvalitete i vjerodostojnosti informiranja javnosti o zdravlju, bolesti i sustavu zdravstva te farmaceutskog sektora. Takoðer, namjeravamo osvijestiti važnost i znaèenje komunikacije u promicanju zdravlja, te utvrditi kako putem medija relevantne, znanstveno utemeljene, etiène i pouzdane informacije o zdravlju uèiniti dostupnima i razumljivima širokoj javnosti.
Želja je organizatora da se prepozna nužnost dijaloga i stimulira suradnja meðu sektorima informiranja i zdravstva radi promicanja zdravlja i kvalitete življenja u urbanim uvjetima.
Telefon može zazvoniti svake sekunde te oznaèiti poèetak krizne situacije. Precizna, pravodobna i koordinirana komunikacija je nužna za informiranje javnosti o moguæim rizicima i poduzetim mjerama u svrhu kontrole situacije. Da bi zadovoljili potrebe komunikacije u kriznim situacijama, organizatori teèaja i ove su godine pripremili niz radnih materijala koji Vam mogu pomoæi.
Teèajem namjeravamo pružiti osnove komunikacija u kriznim situacijama (specifiènim za sustav zdravstva i farmaceutski sektor). Materijali korišteni u izradi plana za krizne situacije u uporabi su od travnja 2003. u Centru za kontrolu i prevenciju bolesti, Atlanta, Georgia, SAD, vodeæoj svjetskoj instituciji iz podruèja javnog zdravstva.
Komunikacija u kriznim situacijama je pokušaj znanstvenika i javnih zdravstvenih profesionalaca da pruže informacije pojedincima, strateškim partnerima, javnosti ili cjelokupnoj zajednici, na temelju kojih æe se donijeti najbolje moguæe odluke o dobrobiti svakog pojedinca, te æe se omoguæiti prenošenje informacija u gotovo nemoguæim vremenskim uvjetima.

Na teèaju æe se raditi plenarno i u malim skupinama, te kroz radionice na izradi zajednièkih medijskih projekata i smjernica za postupak u kriznim situacijama. Program æe se održavati u prijepodne i poslijepodne. Program poèinje 4. srpnja u 10 sati.

Sudionici:

Teèaj je namijenjen novinarima, lijeènicima, farmaceutskim i zdravstvenim profesionalcima, medijskim djelatnicima i struènjacima za odnose s javnošæu, ali i svim drugima zainteresiranim za poboljšanje zdravstvene komunikacije.

 Preliminarni P  R  O  G  R  A  M :

Èetvrtak, 3. srpnja

14.00 - 16.00  Dolazak i registracija sudionika
16.00 - 18.00  Upoznavanje - meðusobno i o sadržaju teèaja

Petak, 4. srpnja

10.00 - 11.00  Uvodno predavanje: Ciljevi i svrha teèaja
11.00 - 11.15 Stanka za kavu
11.15 - 13.30  Radionica (1. dio): Primjena smjernica o postupcima u kriznim situacijama (primjeri SARS,    lijeènièki štrajk, salmonela),
13.30 - 15.30  Stanka za ruèak i kavu
15.30 - 17.00  Radionica (2. dio): Prezentacija i rasprava

Subota, 5. srpnja

10.00 - 11.00  Predavanje: Kako pripremiti dobar zdravstveni dogaðaj
11.00 - 11.30  Stanka za kavu
11.30 - 13.30 Radionice: Kako uspješno prezentirati 10. godišnjicu motovunske ljetne škole unapreðenja    zdravlja (zloupotreba droga, mediji i zdravlje, medicina rada, održivi razvitak i zdravlje, škole    demokracije, obitelj i zdravlje, zdravstvena politika, zdravlje starijih i/ili osoba s posebnim    potrebama)
13.30 - 15.30  Stanka za ruèak i kavu
15.30 - 16.00 Predavanje: Lobiranje
16.00 -  17.30  Završna priprema prezentacija
19.00 - 20.00 Prezentacija rezultata radionica 10. godišnjice motovunske ljetne škole unapreðenja zdravlja
20.00   SVEÈANA VEÈERA povodom 10. godišnjice motovunske ljetne škole unapreðenja zdravlja

Nedjelja, 6. srpnja

10.00 - 11.30  Odabir najbolje prezentacije i analiza
11.30 - 12.00  Stanka za kavu
12.00   Sveèano potpisivanje smjernica za postupke u kriznim situacijama i konferencija za novinstvo
 

Smještaj:

Smještaj tokom teèaja može biti organiziran u Motovunu u Hotelu "Kaštel" (***), po cijeni polupansiona u  jednokrevetnoj sobi 302,00 kn, dvokrevetnoj sobi 252,00 kn (po osobi). Hotel ima moguænosti za smještaj približno 30 osoba. Sobe je potrebno rezervirati, preko organizatora teèaja, najkasnije do 15. lipnja 2003.

Najpovoljnije cijene smještaja možemo vam ponuditi u Ljeèilištu Istarske toplice koje se nalazi desetak kilometara od Motovuna. Cijena polupansiona u 1/2 sobi 181.00kn po osobi na dan, a noæenje s doruèkom u 1/2 sobi 154.00 kn po osobi na dan. Ljeèilište ima moguænosti  smještaja za približno 30 osoba. Sobe je takoðer potrebno rezervirati, preko organizatora teèaja, najkasnije do 15. lipnja 2003.

Kotizacija:

iznosi 1.290 kuna po sudioniku i može se uplatiti uplatnicom prije poèetka teèaja ili na žiro raèun Medicinskog fakulteta:
Medicinski fakultet Sveuèilišta u Zagrebu
p.j. Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"
Privredna banka 2340009-1110024619, poziv na broj 3084
s naznakom za "Motovunsku ljetnu školu unapreðenja zdravlja, teèaj Mediji i zdravlje"

Za sve dodatne informacije o programu i smještaju obratite se:

Dr. Mario Harapin
Hrvatski radio
Prisavlje 3
10 000 Zagreb, Hrvatska
tel: 091/ 50 58 270
fax: +385/1/ 63 42 660
e-mail: mario.harapin@hrt.hr

Dr. Tea Vukušiæ Rukavina
Škola narodnog zdravlja "A. Štampar", Rockefellerova 4,
10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 091/51 55 876
fax: +385 /1/ 46 84 213
e-mail: tvukusic@snz.hr 

 MEÐUNARODNI CENTAR HRVATSKIH SVEUÈILIŠTA U ISTRI - MOTOVUN

MOTOVUNSKA LJETNA ŠKOLA UNAPREÐENJA ZDRAVLJA 2002.

 PRIJAVNICA

MOLIM POPUNITI TE POSLATI DO 15. LIPNJA 2003. NA ADRESU:

Selma Šogoriæ
Škola narodnog zdravlja "Andrija Štampar"
Medicinski fakultet, Sveuèilište u Zagrebu
Rockefellerova 4, 10000 Zagreb, Hrvatska
Telefon: +385 (01) 45 66 996
Telefax: +385 (01) 46 84 213

PREZIME...............................................................…….........................................................…............…......
IME................................................................................…….......................................….....…..............…......
DATUM ROÐENJA...............................................................………...................................…................…......
UDRUGA/USTANOVA..................................................................……….........................….................…......
ADRESA................................................................................................……................…....................…......
MJESTO................................................... ……………..................................……….............................…......
TELEFON I TELEFAX (POSAO)............................................................................………....................…......
RADNO  MJESTO....................................................................................................…...........…….......…......
ZANIMANJE.............................................................................................................….........………......…......
ISKUSTVO.............................................................................................................................……........…......
.................................................................................................................................................……......…......
…….........................................................................................................................................…….......…......

Molim oznaèite odgovarajuæu rubriku:
Prijavljujem se za teèaj/ radionicu:
MEDIJI i ZDRAVLJE,........................................................................................................…………………….

Želim boraviti:    MOTOVUN        ISTARSKE TOPLICE   od________  do________
Tip sobe: 1/1      1     Usluga: ND      polupansion  
Doæi æu s obitelji: suprug/supruga        djeca   (molim navedite broj)

Temeljem èlanka 17. Statuta Hrvatskog zbora sportskih novinara (HZSN) sazivam 12. sjednicu Sabora HZSN-a

u srijedu, 2. srpnja 2003. godine u 17 sati,
u Velikoj dvorani Novinarskog doma, Zagreb, Perkovèeva 2/1.

Za sjednicu predlažem sljedeæi dnevni red:

sveèani dio

1. Prigodno obilježavanje Meðunarodnog dana sportskih novinara
2. Dodjela nagrade Vukovarac HZSN-a

radni dio

1. Izbor radnog predsjedništva, verifikacijske komisije, zapisnièara i ovjerovitelja
     zapisnika
2. Prijedlog izmjena Statuta i Pravilnika o nagradama HZSN-a
3. Prijedlog o imenovanju nagrade za životno djelo HZSN-a
    Nagrada Hrvoje Macanoviæ  (predlagatelj: Jovan Kosijer)
4. Prijedlog o izboru poèasnog predsjednika HZSN-a
5. Razno

Predsjednik HZSN-a
Jura Ozmec v.r.

U Zagrebu, 23. lipnja 2003.

 

HZSN
Komisija za promjene akata
Perkovèeva 2
10000 ZAGREB

- prijedlog promjena Statuta HZSN

1.UVODNE ODREDBE
- èlanak 5.:
- UMJESTO SINTAGME ...jedan od tri dopredsjednika...
- MIJENJA SE U: ...dopredsjednik ili glavni tajnik...

- èlanak 9.: .
- BRIŠE SE: O radu i ustroju sekcija Zbora donosi se poseban pravilnik.

3.UNUTARNJI USTROJ
- èlanak 12.:
- UMJESTO NAZIVA: Sud èasti
- MIJENJA SE U : Vijeæe èasti
(povlaèi za sobom promjenu naziva u odjeljku 6. - SUD ÈASTI, i u èlancima 41., 42., 43., 44., te u èlanku 49.)

- èlanak 17.:
- UMJESTO SINTAGME:...jedan od dopredsjednika....
- MIJENJA SE U: ...dopredsjednik ili glavni tajnik...

- èlanak 18.:
- UMJESTO:...na pisani zahtjev više od 15 èlanova Sabora...
- MIJENJA SE U: ...na pisani zahtjev više od 25%, plus jednog glasa, punopravnih èlanova Sabora (s važeæim iskaznicama èlana HZSN-a)...

- èlanak 20.:
- UMJESTO: ...Izvršni odbor ima 11 èlanova. Èlanove IO Sabor bira neposredno....
- MIJENJA SE U: ...Izvršni Odbor ima 11 èlanova. Predsjednik i glavni tajnik HZSN-a  po funkciji su èlanovi Izvršnog odbora. Ostalih devet èlanova IO Sabor bira neposredno...

- èlanak 21.:
- UMJESTO SINTAGME:...Tri dopredsjednika biraju...
- MIJENJA SE U: ....Dopredsjednika biraju...

- èlanak 25.:
- UMJESTO: U sluèaju odsutnosti ili sprijeèenosti predsjednika, Izvršnom odboru predsjeda jedan od dopredsjednika....
- MIJENJA SE U: ...Izvršnom odboru predsjeda dopredsjednik...

- èlanak 31:
- UMJESTO: Društvo ima glavnog tajnika i organizacijskog tajnika, koje bira Sabor Zbora na vrijeme od èetiri godine.
- MIJENJA SE U: Društvo ima glavnog tajnika, kojeg bira Sabor Zbora na vrijeme od èetiri godine, te organizacijskog tajnika, kojeg bira Izvršni odbor HZSN-a na prijedlog glavnog tajnika.

4.ÈLANSTVO
- èlanak 45.:
- IZBACUJE SE CIJELI DIO: «Status èlanova Zbora mogu dobiti i vanjski suradnici sportskih medija koji se najmanje dvije godine bave sportskim novinarstvom (a kojima to nije primarno zanimanje), uz preporuku i potvrdu sportske redakcije s kojom suraðuju i ocjenu Komisije za kadrovska pitanja.»
- UBACUJE SE (kao drugi stupac, iza reèenice: «Èlanovi Zbora mogu biti svi profesionalni i slobodni sportski novinari bez obzira na rasnu, vjersku, nacionalnu ili politièku pripadnost, kojima je sportsko novinarstvo primarno zanimanje»):
Èlanovi Zbora mogu biti
1. punopravni èlanovi HZSN
2. pripravni èlanovi HZSN
O statusu èlanova odluèuje Izvršni odbor HZSN-a.

- èlanak 51.:
- UMJESTO:... poslovanje vodi Komisija za financije i marketing...
- MIJENJA SE U: ...poslovanje vodi glavni tajnik HZSN-a,  koji za svoj rad odgovara izravno predsjediku i Izvršnom odboru...

- prijedlog promjena Pravilnika o nagradama HZSN

- èlanak 2. postojeæeg Pravilnika:
- UMJESTO: -godišnja nagrada za fotoreporterski I snimateljski rad...
- MIJENJA SE U: -godišnja nagrada za fotoreporterski ILI snimateljski rad
- DODAJE SE: -godišnja nagrada za publicistiku
                                  -posebne nagrade prema odluci Izvršnog odbora HZSN-a

- èlanak 5. postojeæeg Pravilnika:
- UMJESTO: ...dodjeljuje se savezima, klubovima i organizatorima velikih sportskih priredbi koji su...
- MIJENJA SE U: ...dodjeljuje se VODITELJU press službe/centra, èlanu HZSN-a, a posebno se priznanje dodjeljuje  savezima, klubovima i organizatorima velikih sportskih priredbi koji su....

- èlanak 7. postojeæeg Pravilnika:
- u reèenici: «...dok se Godišnja nagrada može istom novinaru dodijeliti i više puta, ali najviše jednom u roku od pet godina.»
- IZBACUJE SE: ...ali najviše jednom u roku od pet godina.

- èlanak 8. postojeæeg Pravilnika:
- UMJESTO: ...ocjenjivaèki odbor broji 5 èlanova..
- MIJENJA SE U: ...ocjenjivaèki odbor broji najmanje 3 èlana...

Darko Draženoviæ
predsjednik Komisije za promjenu akata HZSN

 

Javna rasprava o zakonima

za županije
Bjelovarsko-bilogorsku, Koprivnièko-križevaèku,
Virovitièko-podravsku, Brodsko-posavsku i Požeško-slavonsku

o nacrtu Zakona o medijima
govorit æe ministar kulture Antun Vujiæ i
pomoænik ministra Jadran Antoloviæ

o nacrtu Zakona o telekomunikacijama
i
informacijskoj tehnologiji
govorit æe predstavnici Ministarstva prometa i veza

u èetvrtak, 3. srpnja 2003. godine u 18 sati u Bjelovaru, kongresna dvorana hotela Central

Domaæin skupa Informativni centar Bjelovar, d.o.o.

Kliknite ovdje za download
Nacrt prijedloga zakona o telekomunikacijama
verzija 30.07.2003.

Kliknite ovdje za download
Nacrt prijedloga zakona o medijima, s nacrtom konaènog prijedloga zakona (EU)
verzija 28.08.2003.

15. europski televizijski i filmski forum održat æe se od 25. do 27. rujna 2003. u Berlinu. To je skup koji organizira Europski insitut za medije, a ovogodišnjem je tema "Mladi i televizija: izazovi, rizici i moguænosti". Govornici æe biti struènjaci s podruèja produkcije, distribucije i medijske politike koji se posebno bave mladom publikom. Sastanci sa struènjacima æe se odvojati u radnim grupama i diskusijama.

Za sudjelovanje se valja prijaviti do 3. rujna 2003. godine. Sve informacije, pa i formular za registraciji naæi æete na adresi: www.eim.org

Zbog sve uèestalijih sluèajeva porezne diskriminacije novinara, Skupština HND javno prosvjeduje i od Vlade i Ministarstva financija zahtijeva da se autorske naknade za objavljene novinarske priloge porezno tretiraju jednako kao i autorske naknade svih ostalih kategorija autora.
Skupština HND zahtijeva od Ministarstva financija da odmah poništi objavljena službena tumaèenja prema kojima èlanci zaposlenih novinara poprimaju poseban karakter i autorsko-pravni odnos, te da se novinarima jednako kao i svim ostalim autorima ponovno prizna pravo na 40 posto paušalno priznatog poreznog odbitka, bez obzira na to što Ministarstvo kulture ove godine nije uvrstilo i HND na popis autorskih udruženja èiji èlanovi imaju to pravo.
Ukoliko Vlada i Ministarstvo financija ne udovolje ovim zahtjevima, HND æe pokrenuti postupke za ocjenu zakonitosti službenih tumaèenja na osnovi kojih su naknade novinara izdvojene u nejednak porezno-pravni
položaj u odnosu na naknade svih ostalih kategorija autora, kao i obratiti se za pomoæ Europskoj federaciji novinara.

Predsjednik HND
Dragutin Luèiæ

Dobitnici priznanja Milan Grloviæ

Središnji odbor na sjednici održanoj 14. svibnja 2003. godine donio je odluku da se Priznanje HND Milan Grloviæ za izniman doprinos u radu Hrvatskog novinarskog društva dodijeli

Ernestu Fišeru

Glavni urednik Varaždinskih vijesti mr. Ernest Fišer (roðen u Zagrebu 1943.) djeluje u hrvatskom novinarstvu veæ gotovo èetiri desetljeæa, osobno pridonoseæi ne samo njegovoj kvaliteti i dignitetu novinarske profesije, veæ i unapreðenju ustroja novinarske organizacije. Profesionalno se bavi novinarstvom od 1966. godine, zaposlivši se u èakoveèkom tjedniku Meðumurje gdje radi do 1971. godine. Zbog aktivnog sudjelovanja u Hrvatskom proljeæu ’71. veæ poèetkom 1972. bio je iskljuèen iz tadašnjeg Društva novinara Hrvatske (na godinu dana), a nakon njegova argumentiranog osporavanja te politièke mjere, izreèena mu je mjera doživotnog iskljuèenja.

Meðutim, dva desetljeæa kasnije, 1992. godine, upravo na prijedlog kolege Fišera, Skupština je HND-a (tada održana na Brijunima) sve kolege iskljuèene iz Društva zbog politièkih razloga vratila u redovno èlanstvo, priznajuæi im ujedno i neprekinuti staž u ovoj novinarskoj organizaciji.

Uz profesionalno bavljenje novinarstvom, u kojem se posebice zalaže za etiku javne rijeèi, Fišer od 1991. vrlo aktivno djeluje u novinarskoj organizaciji - od temeljnoga Ogranka HND-a Varaždinskih vijesti do Središnjeg odbora i Skupštine HND-a.

Fišer je predsjednik Županijskog vijeæa HND-a u Varaždinskoj županiji od njegova osnutka, a zahvaljujuæi njegovu obrazloženom stavu, na pretprošloj je Skupštini HND-a (u Opatiji) bio odbaèen prijedlog za ukidanje županijskih vijeæa HND-a. Napokon, Ernest Fišer je jedan od pokretaèa i organizatora osnivanja Zbora novinara kulturnih redakcija u okviru HND-a, pa stoga držimo da na osnovi svoga ukupnoga dosadašnjega angažmana u profiliranju Hrvatskoga novinarskog društva u modernu profesionalnu novinarsku udrugu ispunjava i uvjete za dobivanje Priznanja Milan Grloviæ.

Franji Kiseljaku

Kiseljak, Franjo , novinar / 1940/ .Osnovnu školu završio je u Krapini 1953. godine, Grafièku školu u Zagrebu 1957, a jednogodišnju školu Jugoslavenskog instituta za novinarstvo u Beogradu 1963./1964. godine.

Od 1963. honorarni je dopisnik Veèernjeg lista iz Krapine u kojoj ureðuje lokalne novine 15 dana. Na stalni rad u redakciju Veèernji list dolazi 1. srpnja 1965. Odmah je rasporeðen za saborskog izvjestitelja i to ostaje 10 godina.

Godine 1975. postaje komentator Vjesnika u srijedu i taj posao obavlja sve do posljednjeg broja lista 1978. Nakon toga dolazi u redakciju Vjesnika da bi se posvetio svom starom poslu- izvještavanju i komentiranju zbivanja u Sabornici.

Njegovi analitièki i svakom razumljivi tekstovi donijeli su mu profesionalni ugled meðu kolegama i èitalaèkom publikom.

Na izborima 1982. izabran je za zastupnika u Vijeæu udruženog rada Sabora SRH. Godine 1986. ponovo je zastupnik VUR-a i profesionalno radi u Saboru SRH. Predsjednik je saborskog Odbora za meðusobne odnose radnika u udruženom radu od 1986.do 1990. godine, istodobno i èlan Ustavne komisije, Odbora za informiranje, te Odbora za obnovu Dubrovnika. U mandatu 1986.do 1988. godine bio potpredsjednik Vijeæa Udruženog rada Sabora SRH.

Više od dva desetljeæa stalni je analitièar i komentator uglednog tjednika Privredni vjesnik iz Zagreba.

Biran je za predsjednika Društva novinara Hrvatske u mandatu 1985-1987.godine, kada su provedene odluène aktivnosti na iseljenju dotadašnjih korisnika prostora u Novinarskom domu, što je bio uvod u privoðenju Doma njegovoj pravoj svrsi.

Sudjelovao je u razvijanju sustava usavršavanja novinara koji je konkretiziran uvoðenjem èetverogodišnjeg studija novinarstva na Fakultetu politièkih znanosti. Na ranijem dvogodišnjem studiju, kao novinar praktièar, predavao o oblicima novinarskog izražavanja.

Dobitnik je nagrade Zlatno pero 1973./1974. Odlikovan 1977. Ordenom rada sa srebrnim vijencem i Ordenom zasluga za narod.

Dao je nemjerljiv doprinos ugledu novinarske profesije, a upamæen ja kao istinski i iskonski borac za dignitet profesije, slobodu štampe i jaèanje dostojanstva profesije.

Gezi Stantiæu

Umirovljeni novinar i diplomirani pravnik Geza Stantiæ (roðen 1941.u Orahovici) novinarsku karijeru zapoèeo je 1959-60. kao suradnik i suurednik tjedne Omladinske stranice u Glasu Slavonije, nastavio 1962.-63. kao stalni èlan redakcije Poleta, a 1969. je poèetak profesionalne novinarske karijere kad postaje suradnik u Informativno-dokumentarno-programu Televizije Zagreb.

Od 1971. pa sve do odlaska u invalidsku mirovinu 1994. bio je urednik televizijskog Dnevnika, zamjenik urednika Unutrašnjopolitièke redakcije i saborski izvjestitelj, urednik Programa za inozemstvo TV Zagreb, odgovorni urednik dokumentarno-politièkog programa, a iskazao se kao autor brojnih emisija u Dokumentarno-feljtonskom programu TV Zagreb.

Dvije su ga teme posebno zaokupljale kao novinara - društveni položaj i funkcije televizije, te profesionalnost i etiènost kao znaèajke novinarskog zvanja.

Od 1995. objavio je u Novinaru više zapaženih tekstova bolje reæi eseja u kojima je prikazao osnovne profesionalne i etièke norme, koje se prakticiraju u medijskoj praksi demokratskih zemalja, preveo i prikazao u glasilu HND kodeks Njemaèkog vijeæa za novinstvo, te pisao rasprave o problemima društvenog položaja radio-televizije u Hrvatskoj, njenoj transformaciji u javnu televiziju, a napose o slobodi medija i ugledu novinarske profesije.

Svojim analitièkim tekstovima u Novinaru i drugim listovima u zemlji, dao je veliki doprinos ugledu cehovske organizacije, a bitku za slobodu medija nastavlja od proljeæa 2002. u novoosnovanom Vijeæu za medije HHO, gdje je izabran za glasnogovornika tog tijela.

Od 1994. èlan je Ogranka HND umirovljenih novinara i predstavnik u Skupštini, èlan je Foruma 21. U svim tim tijelima jedan je od najangažiranijih kolega, istinski borac za istinu dignitet profesije, profesionalan odnos prema obavljanju novinarskih zadataka i posebno za ugled novinarske profesije po èemu je osobito poznat i iznimno cijenjen meðu kolegicama i kolegama.

Ocjenjivaèki odbor za novinarske nagrade za 2002. godinu u tri radne skupine: tisak, radio i televiziju

Pisane radove ocjenjivali su: Danko Plevnik (Slobodna Dalmacija) predsjednik, Božica Brkan (Veèernji list), Saša Lekoviæ (slobodni novinar), Saša Novkoviæ (fotoreporter), Denis Romac (dop. Novi list, Zagreb), Pero Zlatar (umirovljeni novinar), Neven Šantiæ (Novi list), te donijeli slijedeæe odluke:

 

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za vijest-izvještaj za 2002.

dodjeljuje se Aneli Dragojeviæ

za vijest o financijskom skandalu u Rijeèkoj banci,

Novi list, 14. do 24. ožujka 2002. godine

Obrazloženje nagrade:

Aneli Dragojeviæ je objavom informacije o otkazu glavnom dileru Rijeèke banke Eduardu Nodilu uvela hrvatsku javnost u financijsku aferu godine koja je imala meðunarodne implikacije i upozorila na ranjivost bankarskog i financijskog sustava Hrvatske. Njeno izvještavanje o tom skandalu ponovno je otkrilo svu malverzacijsku isprepletenost menadžerskog i politièkog èimbenika za koje se je u euforiji promjene vlasti mislilo da je napokon išèezlo. Svojom kanonadom sve iscrpnijih vijesti o onome što se dogaða iza menadžerske scene stavila se potpuno u službu graðana i pritom afirmirala katarziènu ulogu medija.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za reportažu za 2002.

dodjeljuje se Borisu Paveliæu

za seriju reportaža iz tranzicijskih zemalja Europe pod nazivom Probuðene demokracije, Novi list, od 22. do 29. svibnja 2002. godine.

Obrazloženje nagrade:

Serijalom reportaži iz europskih tranzicijskih zemalja pod zajednièkim nazivom Probuðene demokracije Boris Paveliæ sintetizirao je sve svoje žanrovske vrline: izravno dolaženje do èinjenica, sustavno praæenje dogaðaja, kontaktiranje protagonista o temi koju obraðuje te trenutno, ali atraktivno komentiranje aktualnih zbivanja. On je u pravilu toliko uronjen u situaciju da redovito izbjegava samopromociju koja je postala imanentni dio svakog medijskog ekskluzivizma. Ta sposobnost da u pravo vrijeme bude na pravom mjestu i da iz svoje glave tumaèi ono što vidi svrstava ga u red najboljih hrvatskih izvjestitelja mlaðe generacije.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za intervju za 2002.

dodjeljuje se Slavici Lukiæ

za razgovor s Zdenkom Ropcem,

Globus, 30. kolovoza 2002. godine

Obrazloženje nagrade:

Slavica Lukiæ je u interviewu Svjedok gospiækog pakla s jednim od kljuènih, kasnije i zaštiæenih svjedoka zloèina nad srpskim i hrvatskim stanovništvom 1991. godine, Zdenkom Ropcem postigla ono što je jedino uspjelo Haaškom tribunalu. Talentom za takve sudbinske razgovore, kojeg veæ godinama potvrðuje, Lukiæeva se hrabro upustila u èinjenièno demontiranje dogme o nemoguænosti da se i s hrvatske strane èine zloèini, suprotstavljajuæi se diktaturi nametanog javnog mnijenja kojemu dokazi predstavljaju izdaju državnog razloga. U kojoj mjeri je takvo pisanje riskantno svjedoèi i podatak da ni sam Ropac zbog nezajamèene sigurnosti nije svoj iskaz htio ponoviti pred Ikom Šariæ na suðenju Gospiækoj skupini.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za komentar/kolumnu za 2002.

dodjeljuje se Inoslavu Beškeru

za kolumnu Rimovanje, Jutarnji list, 2002.

Obrazloženje nagrade:

Inoslav Bešker je kolumnom pod nazivom Rimovanje po tko zna koji put dokazao da je novinar koji to je, a to je, jer nepotkupljivo drži do sklada izmeðu sadržaja i stila kojem piše. To su uglavnom utemeljeni pogledi na stvarnost u svim njenim dimenzijama èije si praæenje osigurava svojom polihistoriènom naobraženošæu i etièkim refleksom. Takvi preduvjeti daju vjerodostojnost njegovom vrijednosnom pisanju koje zbog ustrajnosti na humanistièkim zasadama postaje dodana vrijednost. Bešker je uspješan primjer novinarstva u globalizmu koje ne pravi razliku izmeðu nacionalnih i internacionalnih tema jer je svuda doma.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za istraživaèko novinarstvo za 2002.

dodjeljuje se Ivici Grèaru

za istraživanja o negativnostima u gospodarskom životu,

Poslovni tjednik, 2002.

Obrazloženje nagrade:

Ivica je Grèar veæ desetljeæima diskretni pisac indiskretnih otkriæa iz hrvatske gospodarske i pravne prakse, a protekle godine istakao se tvrdo kuhanom istraživaèkom prozom u Poslovnom tjedniku. Minucioznost i matematièka preciznost njegovih oèevida u mikroekonomske malverzacijske jednadžbe, uèinilo je da u svojim analizama veæina raèunovoða raèuna s njegovim mišljenjem. Grèar je pripadnik stare novinarske škole \"umijeæa moguæeg\" kojoj nije cilj obraèunavanje s gospodarskim grješnicima nego iscjeljivanje gospodarskog grijeha. Pisao je o vrlo delikatnim temama na takav naèin da je objavio sve anomalije, a da pri tome nije pozivan na sud.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za najbolje ureðenu rubriku za 2002.

dodjeljuje se rubrici Novac Jutarnjeg lista

urednica Branka Stipiæ

Obrazloženje nagrade:

Jedna od tajni bum popularnosti Jutarnjeg lista zasigurno su i njegovi prilozi i rubrike poput Novca kojima se na èitaocima blizak naèin nastoje protumaèiti daleka rješenja makroekonomskih, financijskih i gospodarskih zavrzlama Hrvatske. Takvu intenciju dnevnog informiranja o najvažnijim dogaðajima iz privrednog života podupire i sjajno grafièko predstavljanje nalaza njegovih suradnika. Ali da bi se takva privlaènost i zadržala potrebno je bdjeti nad aktualnošæu i biti uvijek korak ispred konkurencije. Da je Novac èesto bio u pravu svjedoèi i broj njegovih citata koje su u gotovini preuzimali drugi mediji. Za taj je uzlet na nagradnu odgovornost pozvana Branka Stipiæ.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za podlistak za 2002.

dodjeljuje se Magazinu Jutarnjeg lista

urednik Zlatko Šimiæ

Obrazloženje nagrade:

I Zlatko Šimiæ je kriv što je svojim montažama atrakcija uèinio Magazin neodoljivo pristupaènim dijelom Jutarnjeg lista. Za razliku od podlistaka koji znaju patiti od deficita Magazin plijeni suficitom materijala koji po obièaju izazivaju kvalitetom svoje provokativnosti. U njemu je sretno pogoðen omjer akuratnosti i zanimljivosti što su vrlo širokogrudno prihvatili èitatelji svih generacija. U velikoj konkurenciji za ovu nagradu Magazin je imao onu specifiènu težinu koja ga je i dovela u krug favorita.

Nagrada Veselko Tenžera

za unapreðenje novinarskog izraza za 2002.

dodjeljuje se Ðermanu Senjanoviæu-Æiæi

Obrazloženje nagrade:

Buffonovu tezu da je stil èovjek Ðermano Senjanoviæ-Æiæo potvrðuje veæ godinama svojom osobnošæu kao stilistikom koja je kulturu novinarskog pisanja unaprijedila do te mjere da se veæ može govoriti o æiæoizmu kao što se svojevremeno govorilo o tenžerizmu. Rijeè je o kuænom piscu koji o èemu god piše to èini s nekopirljivim autorskim peèatom što pruža moguænost užitka nepredvidiva èitanja i obeæava raritetno olakšanje. Da bi se baratalo novinarskim perom poput Æiæe potrebno je živjeti izmeðu realizma i nadrealizma uz razliku da samo on zna kako ih primiriti.

Nagrada Nikša Antonini za novinsku fotografiju za 2002.

dodjeljuje se Danijelu Kasapu

za fotografiju sukoba radnika sisaèke Željezare i policije,

Novi list, 21. studenog 2002. godine

Obrazloženje nagrade:

Fotoreporter Danijel Kasap snimio je 21. studenog 2002. godine sraz radnika sisaèke Željezare i policije koji je odražavao svu tjeskobnost tog tragiènog susreta bliske socijalne vrste. Za razliku od fotografija koje se snimaju kriomice i rezultiraju tek verbalnim negodovanjem snimanih, ovo su otvorene snimke razjarenih ljudi u trenutku kada više ne vjeruju nikome pa ni medijima. Takvi opasni trenuci, dok još u zraku lebdi neizvjesnost ishoda - najizazovniji su fotoreporterima od formata poput Danijela Kasapa. Njihovo ovjekovjeèivanje vokacija je ove struke.

Ocjenjivaèka skupina za radio: Sreæko Lipovèan (slobodni novinar) predsjednik, Giga Graèan (HR Zagreb), Vlado Luliæ (HINA), Jadranka Riloviæ (HR Zagreb), Zrinka Vrabec-Mojzeš (Radio 101) donijeli su odluku da se

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za najbolje ureðenu radio emisiju

za 2002.

dodjeljuje se Daliji Grin

za ureðivanje emisije iz serije magazina Srednja Europa o iseljavanju,

HR Zagreb, 26. sijeènja 2002. godine

Obrazloženje nagrade:

Nagraðujuæi kao najbolje ureðenu radio-emisiju Magazin Srednja Europa kolegice Dalije Grin od 26. sijeènja 2002., istièemo da je i ona uraðena na visokoj razini, što je godinama i bila odlika ove serije i pristupa njene autorice. Europski aktualna tema iseljavanja razmotrena je i prikazana u

nekoliko priloga srednjoeuropskih radio-postaja, a posljednji prilog u tu sliku ukljuèio i prièu o djevojci Vanji Katušiæ, iz treæeg naraštaja hrvatskih iseljenika iz Bolivije, koja je u vrijeme Domovinskog rata u zemlju došla s ocem, majkom i sestrom. Visoka razina emisije ne ogleda se samo u izboru teme nego i u klasiènoj radiofonskoj obradbi sa svim odlikama dokazane profesionalnosti u svakom pogledu.

Televizijske radove ocjenjivali su: Branko Lentiæ (umirovljeni novinar) predsjednik, Oliver Dražiæ (HTV), Dražen Klariæ (CCN), Sanja Mikleuševiæ (HTV), Tena Perišin (HTV), Mirjana Rakiæ (HTV), Mario Sladiæ (snimatelj HTV), te donijeli slijedeæe odluke:

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za televizijsku vijest-izvještaj za 2002.

dodjeljuje se Josipu Šariæu

za izvještaj sa sjednice Vijeæa HTV-a,

objavljeno na Dnevniku HTV-a 19. prosinca 2002.

Obrazloženje nagrade:

Na prvi pogled u klasiènoj novinarskoj formi, nižuæi faktografiju sa sastanka, autor otkriva višeslojnost problema funkcioniranja HTV-a, odnosno njegova Vijeæa.

Izborom tonskih isjeèaka i slikovnim zapisom iz drugog i treæeg plana novinar Šariæ uveo je gledatelje veoma profesionalno i umješno u dramatiku zbivanja.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za televizijski intervju za 2002.

dodjeljuje se Robertu Zuberu

za razgovor s Wolfgangom Petrichem,

objavljeno na CCN-u 2002, emisija Labirint

Obrazloženje nagrade:

Robert Zuber odluèio se formu intervjua obogatiti slikom, što znaèi televizijskom prièom, koja gledatelja upoznaje s gostom i uvodi u složenost bosanskohercegovaèke problematike. Premda novinar Zuber uspijeva ostati potpuno uljudan pred autoritetom sugovornika on se ne libi postavljati teška pitanja i nipošto ne odustaje kada gost izbjegava odgovor. To èini razgovor za gledatelja ne samo informativnim nego i posebno zanimljivim.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za istraživaèko novinarstvo za 2002.

dodjeljuje se Ivani Petroviæ

za reportažu Balkan Express,

objavljeno na HTV-u, emisija Latinica 2002.

Obrazloženje nagrade:

Novinarka Ivana Petroviæ u ovom prilogu smjelo se upustila u istraživanje kriminalno politièkog miljea. Novinarka nije ostala na opæenitim tvrdnjama nego se upustila u pravu konkretizaciju i razotkrivanje sprege najtežih oblika kriminala i prokazivanja njihovih zaštitnika u politièkoj eliti Balkana. Ovaj prikaz, što nije èest sluèaj s televizijskim prilozima korišten je kao izvor pa je citiran i u domaæim i stranim medijima.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za reportažu za 2002.

dodjeljuje se Sanji Pražen

za reportažu Lutke govore šutke,

objavljeno na HTV-u, emisija Globalno sijelo, 2002.

Obrazloženje nagrade:

Sanja Pražen isprièala nam je tragiènu i dramatiènu ljudsku prièu na veoma diskretan i nenametljiv naèin. Teška ratna tragedija isprièana je bez patetike i autorske nametljivosti. Time je gledatelj suptilno uveden u prièu koju je novinarka na uspješan naèin dramaturški osmislila.

Nagrada Marija Juriæ-Zagorka za televizijski prilog za 2002.

dodjeljuje se Mati Radeljiæu

za prilog o incidentu na Dunavu,

objavljeno na CCN, emisija Vijesti dana, listopad 2002.

Obrazloženje nagrade:

Mate Radeljiæ donio je neuobièajenu odluku. U cijelosti je objavio nemontiranu snimku incidenta na Dunavu. Premda je time prilog bio nestandardne dužine on je dao punu informaciju zbivanja. Iako raðen kao izvještaj - prilog ima sva obilježja dokumentarnog zapisa.

Iz njega se išèitava složenost odnosa naše zemlje sa susjedima s kojima smo do nedavno bili u ratu.

Novinar je uspio, što je temelj televizijskog novinarstva, u potpunosti uspostaviti koordinaciju sa snimateljem.

Ocjenjivaèki odbor koji èine sve tri radne skupine donio je odluku da se

Nagrada za životno djelo Otokar Keršovani za 2002. godinu

dodjeljuje se Mihailu Ostrovidovu

Mihail Ostrovidov legenda hrvatskog novinarstva, roðen je u Zagrebu 1930. godine.

Filmski snimatelj, televizijski snimatelj, majstor reporter.

Maturirao u srednjoj kinematografskoj školi, snimateljski odjel, studirao na Filozofskom fakultetu (povijest umjetnosti), a na Akademiji za kazališnu i filmsku umjetnost kameru.

1949. poèeo raditi kao asistent snimatelja u redakciji filmskog pregleda, kao fotoreporter i novinar suraðivao u Vjesniku, Vjesniku u srijedu, Narodnom listu, Glasu rada, sarajevskom Osloboðenju.

1956. godine ukljuèio se u grupu entuzijasta - osnivaèa Televizije Zagreb, gdje je kao snimatelj, majstor reporter proveo gotovo èitav radni vijek.

Kamerom je izvještavao u proteklih èetrdesetak godina iz cijelog svijeta, sastanci na vrhu SSSR-a i SAD-a (nagrada Zlatno pero), predsjednièki izbori od SAD, Francuske do Njemaèke, politièke krize i prevrati u Africi, , snimio oko 20 tisuæa priloga za informativni program. Ostvario 1957. s drugom novinarskom legendom Mladenom Deliæem prvi izravni prijenos sa maksimirskog stadiona, izvještavao s kanskog i venecijanskog festivala

Neposredno prije mirovine izvještavao iz Poljske - Walesa, o rušenju berlinskog zida, pad diktature u Nikaragvi, o stanju u Bagdadu pred Pustinjsku oluju.

Nakon umirovljenja nastavlja raditi kao reporter u Domovinskom ratu, Mreži, CCN.

Kao filmski snimatelj takoðer je imao uspješnu karijeru, a filmovi koje je snimio dobili su petnaestak nagrada (Grand Prix) na festivalima diljem svijeta. Spomenimo Manheim - najbolji filmski festival dokumentarnog filma Igra 1962 - režiser Dušan Vukotiæ, nominacija za Oskara i drugi. Odlikovan talijanskim i nizozemskim ordenima, televizijskim plaketama za zasluge za razvoj medija, kao i ordenom rada sa srebrnim vijencem.

I za kraj televizija je slika, pa je snimatelj èesto važniji od novinara.

Za nagradu Novinar godine ocjenjivaèki odbor izmeðu predloženih nominirao je dvojicu Inoslava Beškera i Borisa Dežuloviæa, a dobitnik nagrade je

                                       Inoslav Bešker

Sva zbivanja u Novinarskom domu,
Zagreb, Perkovèeva 2, I kat, velika dvorana

Okvirna satnica zbivanja

Subota, 31. svibnja
  
u 11,00 sati je izvanredna skupština
tema Skupštine je rasprava o prijedlogu novog Statuta HND, te pravilnicima o primanju u èlanstvo HND, o radu Novinarskog vijeæa èasti i o Fondu solidarnostidokumenti na web stranicama www.hnd.hr

14,00  zakuska

u 17,30 sati predstavljanje knjige novinara dr. sc. Danka Plevnika:
Praksa etièkog novinarstva (deset zakrvavljenih godina) o knjizi æe govoriti uz autora, Dragutin Luèiæ, predsjednik HND, Zvonimir Krstuloviæ, novinar Slobodne Dalmacije, Zlatko Dizdareviæ, veleposlanik Bosne i Hercegovine

u 19,00 sati sveèana podjela novinarskih nagrada Hrvatskog novinarskog društva i proglašenje novinara godine obrazloženja nagrada na web stranicama www.hnd.hr

dodjela nagrada bit æe uz glazbeni program ansambla Swingers

Temeljem èlanka 28. i 50. Statuta Hrvatskog novinarskog društva, Skupština HND održana
31. svibnja 2003. godine u Zagrebu potvrðuje odluku Središnjeg odbora HND od 24. sijeènja 2002. godine i donosi

PRAVILA FONDA SOLIDARNOSTI
HRVATSKOGA NOVINARSKOG DRUŠTVA
VLADIMIR MAJER

Èlanak 1
Fond solidarnosti Vladimir Majer dobrotvorni je fond novinara za pružanje financijske i materijalne i druge pomoæi èlanstvu, utemeljen odredbom èlanka 50 Statuta Hrvatskoga novinarskog društva.

Èlanak 2
1 Èlanovi Fonda solidarnosti su novinari èlanovi HND.
2 Prestankom èlanstva u HND prestaje i èlanstvo u Fondu.

Èlanak 3
1 Materijalna i financijska sredstva Fond ostvaruje:
 - prihodima od èlanarine,
- od dijela zakupnine poslovnog prostora prema odlukama HND,
 - donacijama, dotacijama i dobrovoljnim prilozima,
 - vlastitim prihodima organiziranjem raznih priredbi i drugih manifestacija u korist Fonda
2 Sredstva Fonda vode se odvojeno u knjigovodstvu HND kao poseban fond.
3 Prihodi Fonda i rashodi utvrðuju se godišnjim proraèunom HND i Fonda solidarnosti

Èlanak 4
1 Fondom upravlja Upravni odbor što ga imenuje Skupština HND.
Upravni odbor bira predsjednika i njegova zamjenika iz svojih redova.
2 Mandat Upravnog odbora traje èetiri godine.

Èlanak 5
1 Upravni odbor radi na temelju ovih Pravila , Poslovnika i odluka što ih donosi na svojoj sjednici.
2 Upravni odbor može imenovati komisije i pododbore za obavljanje pojedinih poslova.
3 Prava i obveze komisija i pododbora utvrðuju se odlukom o njihovu imenovanju.

Èlanak 6
Predsjednik Upravnog odbora predstavlja Fond prema treæim osobama i ovlašten je za potpisivanje financijskih i drugih dokumenata. U odsutnosti predsjednika te ovlasti ima zamjenik predsjednika.

Èlanak 7
Upravni odbor sastaje se u pravilu jednom u tri mjeseca. Odluke na sjednicama usvajaju se veæinom glasova nazoènih èlanova, ako je nazoèno više od polovice èlanova Upravnog odbora.

Èlanak 8
O svom radu Upravni odbor podnosi izvještaj Skupštini HND najmanje jednom godišnje.

Èlanak 9
Poslove nadzora nad radom Fonda solidarnosti obavlja Nadzorni odbor Skupštine HND.

Èlanak 10
Prestane li rad Fonda solidarnosti, sredstva Fonda prenose se na HND kao osnivaèa, s tim da mogu služiti za davanje pomoæi èlanovima HND prema èlanku 12 ovih Pravila.

Èlanak 11
Ako èlan Fonda iz bilo kojih razloga odustane od èlanstva, nema pravo tražiti povrat èlanarine uplaæene u Fond.

Èlanak 12
Namjena sredstava Fonda
A. iz prihoda od èlanarine:
 1. Jednokratna naknada obitelji umrlog èlana
 2. Jednokratna pomoæ u sluèaju bolesti za lijekove, lijeèenje, rehabilitaciju, pomoæ u
rješavanju socijalnih problema i teškoæa za dopunsko školovanje i druge probleme
èlanova
 3. Stalna pomoæ u sluèaju teške bolesti, invalidnosti, te za školovanje djece umrlih èlanova
i sl.
 4. Jednokratna pomoæ i naknada u nesretnom sluèaju s posljedicama po zdravlje i radnu
 sposobnost (invaliditet)
 5. Dodatak mirovini ispod utvrðenog minimuma.
 6. Subvencija doborovoljnom mirovinskom fondu HND.

B. iz ostalih prihoda:
 1. Za podmirenje troškova Fonda.
2. Beskamatno kreditiranje èlanova uz podmirenje troškova, a za rješavanje raznih potreba
 èlanova.
 3. Za ostale potrebe.

Èlanak 13
 1. Uvjete i visinu naknada, pomoæi i minimalnu mirovinu za svaku godinu odreðuje
Odlukom ili posebnim Pravilima Upravni odbor fonda.
 2. Visinu subvencije dobrovoljnom mirovinskom fondu HND i uvjete za stjecanje prava na
subvenciju odreðuje Skupština HND svojom odlukom.
 3. Uvjete i visinu zajmova iz kreditnog fonda odreðuje posebnom odlukom Upravni odbor
Fonda.
Èlanovima Fonda koji zajmove ne otplaæuju redovito, ne mogu se odobravati novi zajmovi i drugi oblici pomoæi, a mogu im se suspendirati èlanska prava prema statutarnoj odluci Skupštine HND.

Èlanak 14
Pomoæ ili naknada daje se na zahtjev i molbu èlana, na prijedlog ogranka ili izbornog tijela HND, te Izvršnog odbora Sindikata novinara Hrvatske.
Prijedlog ili molbe za pomoæ podnose se Upravnom odboru Fonda s obrazloženjem i potkrepljuju potrebnom dokumentacijom.

Èlanak 15
Administrativni i financijski poslovi, te dokumentacija za potrebe Fonda vode se u Tajništvu HND u skladu s propisima Republike Hrvatske, Statutom HND i drugim aktima o radu Tajništva HND.

Èlanak 16
Ova Pravila primjenjivat æe se od dana usvajanja na Skupštini HND 31. svibnja 2003. godine.

Predsjednik HND

Dragutin Luèiæ

Temeljem èlanka 47 Statuta Hrvatskog novinarskog društva izvanredna XLIII Skupština Hrvatskog novinarskog društva održana 31. svibnja 2003. godine donosi

                                        P R A V I L N I K
                           o radu Novinarskog vijeæa èasti

Èlanak 1
Novinarsko vijeæe èasti je tijelo kojem je temeljna zadaæa èuvanje dostojanstva, èasti, etike i odgovornosti novinarske profesije.

Èlanak 2
Svoju zadaæu Novinarsko vijeæe èasti ostvaruje praæenjem i nadzorom poštivanja naèela i odredbi Kodeksa èasti hrvatskih novinara, Statuta HND i drugih akata koji obvezuju èlanove HND. Kodeks èasti hrvatskih novinara, obvezuje sve novinare bez obzira na to jesu li ili nisu èlanovi HND, pa su prema tome dužni poštivati postupak i odluke Novinarskog vijeæa èasti.

Èlanak 3
Novinarsko vijeæe èasti uz predsjednika bira i njegova zamjenika.
Sjednice saziva i vodi predsjednik ili njegov zamjenik.
Raspravljati se može ako je nazoèna veæina èlanova Vijeæa, a odluke se donose veæinom svih èlanova.
Manjina ima pravo na izdvojeno mišljenje, koje je obvezno sastavni dio odluke.

Èlanak 4
Novinarsko vijeæe èasti o svojim stajalištima i odlukama obvezno obavještava èlanstvo putem glasila Novinar.
O svojim stajalištima i odlukama može obavještavati i javnost.

Èlanak 5
Postupak pred Vijeæem èasti, bez obzira na to tko ga je pokrenuo, vodi se tako da se utvrde sve èinjenice i na temelju toga ocijeni i odluèi o kršenju Kodeksa èasti ili Statuta HND.
Kad se vodi postupak povrede Kodeksa ili Statuta HND koju je uèinio novinar, mora mu se omoguæiti obrana.

Èlanak 6
Ako se pred Vijeæem èasti pokrene i vodi postupak izmeðu dviju strana Vijeæe æe prije svega pokušati riješiti spor tako da se postigne sporazum meðu stranama. Ako sporazumno rješenje nije moguæe, Vijeæe èasti donijet æe svoj sud.

Èlanak 7
Ako se u postupku pred Vijeæem utvrdi da je novinar povrijedio Kodeks ili Statut, Vijeæe može izreæi :
a) u blažem sluèaju opomenu novinaru i upozoriti ga na obveze; ova
    opomena se ne objavljuje
b) u težem sluèaju, kad se kompromitira dostojanstvo profesije, opomenu
    koja se objavljuje u glasilu Novinar, a prema ocjeni težine povrede i u
    javnim glasilima.

Èlanak 8
Kad je novinar teško  povrijedio odredbe kodeksa ili Statuta HND i teško kompromitirao dostojanstvo profesije, Novinarsko vijeæe èasti može donijeti odluku o iskljuèenju (brisanju) novinara iz èlanstva HND.
Iskljuèeni èlan može nakon pet godina zatražiti ponovno primanje u HND.
Ako je teško povrijedio Kodeks novinar koji nije èlan HND, Vijeæe èasti æe svoju ocjenu objaviti u javnim glasilima.

Èlanak 9
Ako Vijeæe uoèi opetovane pojave kojima se krše norme i naèela Kodeksa èasti hrvatskih novinara, dužno je povesti raspravu o njima i svojim stajalištima i ocjenama obavijestiti èlanstvo i širu javnost.
Vijeæe je dužno takvu raspravu povesti i na prijedlog (zahtjev) pojedinog èlana Vijeæa, Izvršnog i Središnjeg odbora HND, te Nadzornog odbora HND.

Èlanak 10
O svom radu i postupku pred Vijeæem èasti, Vijeæe donosi Poslovnik koji potvrðuje Središnji odbor HND.

Èlanak 11
Ovaj Pravilnik prihvaæen je na XLIII Skupštini HND održanoj 31. svibnja 2003. godine u Zagrebu.

 

Predsjednik HND

Dragutin Luèiæ

Temeljem èlanka Statuta Hrvatskoga novinarskog društva Skupština održana 2003. donosi

    P R A V I L N I K
    o primanju u èlanstvo HND

Èlanak 1
Kandidati za primanje u èlanstvo HND podnose molbu Komisiji za èlanstvo, koja djeluje u skladu s odredbama Statuta i ovog Pravilnika.

Èlanak 2
Kandidati moraju uz molbu za primanje priložiti:
 a) isprave koje potvrðuju profesionalni novinarski status
 b) dokaze o objavljenim radovima i redovitim primanjima od rada u novinarstvu
b) pismenu izjavu da poznaju i prihvaæaju Statut HND i Kodeks èasti hrvatskih novinara.

Èlanak 3
Pod ispravama o profesionalnom novinarskom statusu podrazumijevaju se:
 a) za stalno zaposlene novinare: potvrda o zaposlenju
b) ugovori ili druge isprave o suradnji s pojedinim javnim glasilima i dokazi o prihodima od novinarstva (porezna prijava), za slobodne novinare ovjerena porezna prijava, iskaz o honorarima od novinarskog rada iz kojih je vidljivo mjeseèno primanje u visini minimalne plaæe u Hrvatskoj,
 c) objavljeni radovi ili drugi dokazi o novinarskom radu u proteklih šest mjeseci
d) kandidati za redovne èlanove prilažu i kopiju diplome završene najmanje više škole, a za pripravne èlanove najmanje srednje škole te potvrdu o upisanom višem stupnju i o dotad položenim ispitima
e) kandidati za pridružene èlanove dostavljaju dokaze o objavljenim radovima na temelju kojih komisija posebno zahtijeva one objavljene u posljednjih šest mjeseci.

Komisija ima pravo provjeravati priložene isprave, dokaze i navode iz obrazca za primanje:

Èlanak 4
1 Komisija za èlanstvo razmatra molbe kandidata na sjednici i samostalno donosi odluke o primanju.
2 Na sjednicu komisije može se pozvati predstavnik ogranka kojem æe pripadati kandidat za primanje u èlanstvo HND ili zatražiti pismenu ocjenu od predsjednika ogranka o profesionalnom djelovanju kandidata.
3 O odluci Komisije kandidate se obavještava pismeno.
4 Ako je molba odbijena, kandidatu se odbijanje obrazlaže, a žalba se može uputiti Izvršnom odboru u roku od 30 dana od slanja odluke
5 Odluka o primanju u èlanstvo objavljuje se u glasilu Novinar.

Èlanak 5
1 Komisija za èlanstvo utvrðuje profesionalni novinarski status svakog pojedinog kandidata raspravljajuæi temeljito o molbama kandidata za primanje u èlanstvo HND  a polazi od sljedeæih stajališta:
2 Profesionalnim novinarstvom smatra se:
 a) objavljivanje izvornih novinarskih tekstova u javnim glasilima,
b) ureðivanje i redaktura tekstova, ali potrebno je da kandidat priloži i izvorne autorske radove
 c) ureðivaèki poslovi u uredništvima tiska, elektronièkim medijima i novinskim  agencijama te na internet-portalima
d) informiranje fotografijom, elektronièkom slikom, filmom i karikaturom što ga obavljaju profesionalni fotoreporteri, snimatelji i karikaturisti (samo ako im je to glavno zanimanje).
3
Informiranje pisanom i govornom rijeèju i slikom iz prethodnog stava 2,  podrazumijeva sve oblike novinarskog izražavanja u javnim glasilima,
 redigiranje tekstova i stvaranje ureðivanje informativno-dokumentarnih i  obrazovnih emisija, ali uvijek s obvezom prilaganja i nekoliko autorskih priloga.

4 Ne smatra se novinarstvom:
a) obavljanje pravnih, gospodarskih, administrativno-organizacijskih i propagandistièkih poslova u medijskim poduzeæima,
b) lektoriranje, korigiranje, stenografiranje i strojopis, arhivsko-dokumentacijski poslovi pribavljanja, razvrstavanja i èuvanja medijskih dokumenata,
c) najavljivaèki, spikerski i voditeljski poslovi u elektronièkim medijima, te ureðivanje tv i radio emisija, ako nije rijeè o novinarskim prilozima
d) tonsko snimanje, video snimanje iskljuèivo studijskim kamerama, montaža tonskih, filmskih i video zapisa,
 e) ureðivanje listova poduzeæa, kada nije posrijedi glavno zanimanje,
f) pisanje tekstova za stripove, horoskope, top-liste i druge sliène rubrike, kompilacije i za internet stranice
g) ureðivanje i pisanje rubrike ili emisije struènih savjeta (npr. lijeènika, pravnika, tehnièkih znanja, sociologa, savjeta za kuæanstvo i sl.) te iskljuèivo urednièki rad u èasopisima namijenjenim samo odreðenu profilu struènjaka kao ni rad u promidžbenim magazinima trgovaèkih društava namijenjenih popularizaciji, reklamiranju, prodaji i marketinškoj animaciji kupaca roba i usluga.
h) poslovi glasnogovornika i drugi poslovi informativnih službi državnih, znanstvenih, kulturnih, gospodarskih i drugih institucija,
 i) povremeno i prigodno objavljivanje novinarskih tekstova

Èlanak 6 
1 Komisija za èlanstvo treba kontinuirano raditi na reviziji èlanstva, o èemu obavještava Izvršni odbor.

2 Kandidat za promjenu statusa (iz pripravnog u redovno èlanstvo), koji nije nakon dvije pripravnièke godine završio fakultet ili barem višu školu polaže struèni test opæeg obrazovanju i pismenosti. Izbor institucije za sastavljanje i provoðenje testiranja odobrava. Izvršni odbor. Troškove testiranja snosi kandidat. Ista obveza vrijedi i za kandidate za redovno èlanstvo, ako pri molbi za upis nemaju odgovarajuæu školsku spremu.
Ako kandidati ne polože test mogu se ponovno kandidirati tek nakon najmanje jednu godinu, kada - ako nisu u meðuvremenu diplomirali - ponovno polažu test.

Na temelju èlanka 11. Zakona o udrugama (Narodne novine 88/2001.)
 XLIII izvanredna Skupština Hrvatskog novinarskog društva održana .................... usvojila je Statut HND.

    S T A T U T
   Hrvatskog novinarskog društva

OPÆE ODREDBE

Èlanak 1.
1. Hrvatsko novinarsko društvo neovisna je udruga profesionalnih novinara.

Èlanak 2.
1. Službeni je naziv udruge: Hrvatsko novinarsko društvo
Skraæeni naziv udruge glasi: HND
Naziv na engleskom jeziku: Croatian Journalists Association
2. Sjedište HND je u Novinarskom domu u Zagrebu, Perkovèeva 2.

Èlanak 3.
HND je pravna osoba s pravima i obvezama koje proistjeèu iz Ustava i zakona Republike Hrvatske.

Èlanak 4.
Peèat HND je ovalna oblika, promjera 4,5 x 2 centimetra, s tekstom HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO - ZAGREB

Èlanak 5.
1. Rad HND je javan.
2. Javnost rada ostvaruje se otvorenošæu svih tijela HND, pravodobnim obavještavanjem èlanstva u glasilu Novinar i web stranicama, te javnim priopæenjima.

Èlanak 6.
HND može biti èlan, pridruženi èlan ili promatraè meðunarodnih i domaæih organizacija.

Èlanak 7.
Ciljevi HND su:
- Ostvarivanje profesionalnih interesa, etiènosti i slobode javnog izražavanja;
- Promicanje Ustavom zajamèenih prava javnosti da bude izviještena o svim zbivanjima u društvu, te prava svake osobe na slobodu izražavanja, mišljenja i dostupnosti svim javnim glasilima;
- Èuvanje ugleda i dostojanstva profesije;
- Zaštita novinara od samovolje izdavaèa i spreèavanje monopola;
- Materijalna i socijalna zaštita novinara.

Èlanak 8.
1. Ciljevi HND ostvaruju se:
- stalnom suradnjom sa Sindikatom novinara Hrvatske, te s vladinim i nevladinim struènim i znanstvenim ustanovama i udrugama za razvoj informiranja i zaštitu javne rijeèi u zemlji i inozemstvu;
- organiziranjem i pružanjem pravne pomoæi i stalnim ukazivanjem na kršenje prava javnosti da zna, zaštitom profesionalnog i materijalnog položaja i ugleda novinara;
- osiguranjem povremenih ili stalnih fondova za socijalnu i materijalnu pomoæ
- zahtjevom da se u javnim glasilima zapošljavaju visoko obrazovani profesionalni novinari;
- organiziranjem i podupiranjem struène i profesionalne izobrazbe, te struènih i znanstvenih skupova;
2. U ostvarivanju svojih ciljeva i profesionalnih i materijalnih interesa novinari se štite statutima redakcija i kolektivnim ugovorima s poslodavcem, a na nacionalnoj razini kolektivnim ugovorom s Vladom i poslodavcima.

Èlanstvo u HND
Èlanak 9.
Èlanovi HND jesu redovni, pripravni i pridruženi.

Èlanak 10.
1. Redovni èlanovi HND su profesionalni novinari, kojima je novinarstvo stalno zanimanje, a proveli su najmanje dvije godine kao pripravni èlanovi.
2. Profesionalni novinari koji se bave novinarstvom duže od dvije godine, a nisu èlanovi HND, mogu biti primljeni za redovnog èlana bez pripravnièkog staža.
3. Ako redovni èlan preðe na druge poslove, a povremeno se bavi novinarstvom može biti pridruženi èlan, osim ako su i novi poslovi vezani za novinarsku profesiju, o èemu odluèuje Komisija za prijem i èlanstvo, kad zadržavaju status redovnog èlana.
4. Ako redovni èlan preðe na poslove uprave glasila s pravima poslodavca, ne može biti biran u Skupštinu niti njena izborna tijela.
5. Ako redovni èlan bude izabran u tijela izvršne, zakonodavne ili sudske vlasti èlanstvo mu miruje, a može se obnoviti povratkom u profesionalno novinarstvo, s tim da se vrijeme provedeno van struke ne priznaje kao staž u èlanstvu HND. Za vrijeme dok èlanstvo miruje redovni èlan gubi sva prava u HND.
6. Novinari koji su proveli 20 godina kao redovni èlanovi, a prestali su se baviti profesionalno novinarstvom, mogu ostati u èlanstvu HND sa statusom pridruženog èlana.
7. Umirovljeni novinari koji su u mirovinu otišli kao novinari, zadržavaju status redovnog èlana ako su 15 godina radili kao profesionalni novinari i bili 10 godina èlanovi HND.
8. Ako se redovni èlan duže od tri godine ne bavi novinarstvom kao stalnim zanimanjem gubi prava redovnog èlana.
9. Pripadnici hrvatske manjine ili hrvatski graðani u drugim zemljama koji rade ili suraðuju u medijima na hrvatskom jeziku mogu biti pridruženi èlanovi HND.

Èlanak 11.
1. Publicisti, osobe zaposlene u javnim službama, znanstvenim, kulturnim i sliènim institucijama koje se povremeno bave novinarstvom mogu biti pridruženi èlanovi HND.
2. Strani državljani, profesionalni novinari koji izvještavaju iz Hrvatske ili rade za medije u Hrvatskoj, mogu biti pridruženi èlanovi HND.

Primanje u èlanstvo HND
Èlanak 12.
1. Èlanstvo u HND je dobrovoljno.
2. Kandidat za èlanstvo HND, podnosi molbu Komisiji za primanje sukladno Pravilniku o prijemu u èlanstvo.
Pripravni èlan može podnijeti zahtjev za dobivanje statusa redovnog èlana nakon dvije godine, ali pod uvjetima propisanim Pravilnikom o prijemu u èlanstvo.
3. Komisija za prijem u èlanstvo odluku mora donijeti u roku od 30 dana.
4. Ako je kandidat nezadovoljan odlukom Komisije podnosi žalbu Središnjem odboru u roku 30 dana, a ako ni tada nije zadovoljan može se žaliti Skupštini, èija je odluka konaèna.
5. Pravilnik o primanju u èlanstvo donosi Skupština HND.

Prava i obveze èlanova HND
Èlanak 13.
Primanjem u HND èlan prihvaæa prava i obveze propisane Statutom, Kodeksom èasti hrvatskih novinara i ostalim aktima HND.

Èlanak 14.
1. Osnovna prava redovnih èlanova HND jesu:
- da biraju ili budu birani u izborna ili radna tijela HND (osim u sluèajevima predviðenim èlankom 10., toèka 4 i 9 i èlankom 39. toèka 3);
- da iznose sudove i prijedloge o radu izbornih i radnih tijela HND;
- posjeduju èlansku iskaznicu HND i iskaznicu Meðunarodne federacije novinara;
- da se koriste fondovima HND u skladu s pravilima fondova;
- da se koriste povlasticama koje im osigurava HND.
2. Pripravni èlanovi nemaju pravo birati, niti biti birani u izborna tijela HND, niti se koristiti iskaznicom Meðunarodne federacije novinara.
3. Pridruženi èlanovi HND imaju pravo iznositi sudove i prijedloge o radu izbornih i radnih tijela, koristiti se pravnom zaštitom za novinarski rad, te na posebnu iskaznicu HND, ali ne i na iskaznicu Meðunarodne federacije novinara.
4. Oblik i sadržaj iskaznice èlanova HND propisuje Središnji odbor.

Èlanak 15.
Obveze èlanova HND jesu:
- da savjesno obavljaju profesionalnu dužnost, poštujuæi odredbe Statuta i Kodeksa èasti hrvatskih novinara;
- da aktivno sudjeluju u radu izbornih i radnih tijela HND, izvršavajuæi preuzete obveze prihvaæanjem izbora ili imenovanje;
- da èuvaju imovinu HND koja im je povjerena na upravljanje ili uporabu;
- da redovito plaæaju èlanarinu HND.

Prestanak èlanstva u HND
Èlanak 16.
1. Èlanstvo u HND prestaje:
- dobrovoljnim istupanjem,
- kad prestanu uvjeti propisani za èlanstvo,
- neplaæanjem èlanarine tijekom 12 mjeseci,
- odlukom Vijeæa èasti kada je grubo prekršen Kodeks èasti hrvatskih novinara ili Statut,
- ne ispunjavanjem obveza prema Fondu solidarnosti Vjekoslav Majer.
2. Èlan kojem je prestalo važiti èlanstvo dužan je vratiti iskaznicu HND i Meðunarodne federacije novinara.

Organizacije HND
Novinarski ogranci
Èlanak 17.
1. Novinarski ogranak temeljni je oblik organiziranja HND.
2. Ogranak mora imati najmanje 10 redovnih èlanova HND.
3. Èlanovi HND organiziraju se po radnom i teritorijalnom naèelu.
4. Radno naèelo pretpostavlja osnivanje ogranka u uredništvima tiska, TV, radio postaja, agencija, u jednom nakladnièkom poduzeæu i slièno.
5. Teritorijalno naèelo pretpostavlja osnivanje ogranka na podruèju jedne ili više opæina ili gradova.
6. Èlanovi HND koji borave ili rade u inozemstvu mogu osnovati ogranak uz suglasnost Središnjeg odbora.
7. Ako na podruèju Županije nema 10 redovnih èlanova HND, osnovat æe se ogranak bez obzira na broj èlanova sa svim pravima i obvezama iz Statuta HND.

Èlanak 18.
1. Ovisno o broju èlanova, novinarski ogranak bira iz svojih redova predsjednika, njegova zamjenika i tajnika, te i 3 - 7 èlanova Izvršnog odbora s mandatom na èetiri godine s pravom reizbora. Predsjednik ogranka može biti biran najviše u dva mandata.
2. Ogranci su dužni donijeti Poslovnik o svom radu. Temeljne obvezne odredbe za Poslovnik utvrðuje Središnji odbor.

Èlanak 19.
Novinarski ogranak ima prava i obveze:
- da provodi ciljeve HND utvrðene ovim Statutom i Kodeksom èasti hrvatskih novinara, te drugim aktima HND;
- da se brine o poštivanju profesionalnog standarda i materijalnih preduvjeta za rad, autorskim i ostalim pravima što proistjeèu iz Zakona o javnom priopæavanju i kolektivnih ugovora;
- da potvrðuje profesionalni status kandidata za primanje u èlanstvo HND;
- da se brine o profesionalnom usavršavanju novinra, osobito pripravnika;
- da kandidira i bira èlanove za izborna i radna tijela HND;
- da pokreæe postupke pred Vijeæem èasti ;
- da predlaže èlanove za nagrade i priznanje HND.

Strukovni zborovi novinara
Èlanak 20.
1. Radi unapreðivanja struènog i profesionalnog rada novinara mogu se osnivati Strukovni zborovi.
2. Strukovni zbor je posebna interesna organizacija novinara unutar HND.
3. Zborovi razvijaju i štite posebne strukovne interese, a osnivaju se na prijedlog ogranaka, županijskih vijeæa, Središnjeg odbora HND ili skupine od najmanje 10 èlanova HND.
4. Odluku o osnivanju kao i prestanku rada zbora donosi Središnji odbor.
5. Položaj zborova unutar HND regulira se posebnim Pravilnikom kojeg donosi Središnji odbor.
6.Strukovni zborovi mogu osnivati sekcije. Odlukom o osnivanju sekcija utvrdit æe se njihov djelokrug rada, prava i obveze.
7. Sekciju može osnovati i Središnji odbor.

Županijska vijeæa
Èlanak 21.
1. Županijsko vijeæe formira se ako ima najmanje tri ogranka.
2. Županijsko vijeæe èine predsjednici ili izabrani predstavnici svih novinarskih ogranaka i strukovnih zborova s podruèja jedne županije.

Èlanak 22.
U ostvarivanju zadaæa i ciljeva HND županijska vijeæa:
- organiziraju struène skupove s podruèja županije;
- razvijaju i održavaju odnose sa županijskim i lokalnim organima i organizacijama radi unapreðivanja razvoja i informiranja;
- organiziraju suradnju svojih èlanova u glasilu Novinar, te na druge naèine obavještavaju èlanstvo i javnost o aktivnostima i problemima;
- donosi pravila o radu i druge opæe akte;
- bira i razrješava predsjednika i tajnika iz svojih redova;
- bira jednog predstavnika - èlana Skupštine HND;
- mandat Županijskog vijeæa traje èetiri godine, a predsjednik može biti biran najviše u dva mandata.

Izborna tijela HND
Èlanak 23.
Izborna tijela HND jesu:
 - Skupština HND,
 - Središnji odbor HND,
 - Izvršni odbor HND
- Predsjednik HND,
 - Nadzorni odbor,
 - Novinarsko vijeæe èasti

Skupština HND
Èlanak 24.
1. Skupština je najviše tijelo upravljanja HND, sastavljeno od predsjednika ili zamjenika predsjednika svih ogranaka, županijskih vijeæa i zborova novinara, te izabranih predstavnika ogranka.
2. Svaki ogranak koji broji više od 25 èlanova na svakih daljnjih 25 èlanova bira po još jednog predstavnika u Skupštinu.
3. Mandat Skupštine traje èetiri godine.
4. Po isteku mandata na izbornoj Skupštini, kada se sastaje u novom sastavu, predsjednik HND, èlanovi Središnjeg odbora i Nadzornog odbora te Vijeæa èasti prethodnog saziva imaju sva prava èlanova Skupštine, ali bez prava glasovanja o izbornim tijelima HND, ako nisu ponovno izabrani u Skupštinu.

Èlanak 25.
Skupština obavlja ove poslove:
1. - donosi Statut i druge opæe akte HND;
2. - donosi Kodeks èasti hrvatskih novinara;
3. - bira i razrješava predsjednika HND, èlanove Izvršnog odbora, Nadzornog odbora i Novinarskog vijeæa èasti;
4. - odluèuje o uèlanjivanju HND u meðunarodne organizacije;
5. - donosi Pravila o primanju u èlanstvo HND;
6. - donosi Pravila o radu Novinarskog vijeæa èasti;
7. - donosi godišnji program rada HND;
8. - raspravlja o financijskim izvještajima i nacrtu proraèuna i odobrava ih;
9. - raspravlja o radu i izvještajima o radu izbornih i drugih tijela HND-a;
10. - odluèuje o nabavi i otuðivanju nepokretne imovine;
11. - odluèuje o molbama i žalbama èlanova HND;
12. - obavlja i druge poslove predviðene ovim Statutom i drugim opæim aktima HND.

Èlanak 26.
1. Izmeðu skupštinskih zasjedanja pojedine odluke iz nadležnosti Skupštine donosi Središnji odbor, osim Odluku pod toèkom 1., 2., 3. i 10. èl. 25.
2. Odluke Središnjeg odbora Skupština potvrðuje na prvom zasjedanju.

Èlanak 27.
1. - Skupština HND saziva se najmanje jednom godišnje.
2. - Na zahtjev Nadzorng odbora, Izvršnog i Središnjeg odbora ili najmanje 25 èlanova Skupštine HND, može se sazvati izvanredna Skupština.
3. - O sazivanju Skupštine i dnevnom redu s materijalima, èlanovi Skupštine obavještavaju se najmanje 15 dana prije zasjedanja Skupštine. Samo u iznimnim okolnostima Skupština se može sazvati u roku od osam dana.
4. - Saziv i rad izvanredne Skupštine provodi se po istom postupku kao i redovna Skupština.

Èlanak 28.
1. - Rad Skupštine vodi Radno predsjedništvo od tri èlana koje Skupština bira iz svojih redova;
2. - Skupština radi prema Poslovniku što ga donosi na poèetku zasjedanja;
3. - Broj prisutnih èlanova s pravom glasa utvrðuje Verifikacijska komisija od tri èlana, koji se biraju iz redova èlanova Skupštine;
4. - Skupština punovaljano odluèuje ako joj je prisutna natpolovièna veæina èlanova;
5. - Ako nema natpoloviène veæine Skupština se odgaða za jedan sat i pravovaljano donosi odluke ako su prisutne dvije petine èlanova Skupštine;
6. - Ako nisu prisutne dvije petine èlanova Skupštine, raspisat æe se izbori za novu Skupštinu;
7. - Svi poslovi provoðenja novih izbora, te druge obveze i prava, ukljuèujuæi i saziv nove Skupštine, povjeravaju se Izvršnom odboru;
8. - Skupština bira Izbornu komisiju, ako se na izbornoj i redovnoj Skupštini bira neko izborno tijelo ili pojedini èlan izbornih tijela;
9. - Pravo kandidiranja za pojedine funkcije ili izborna tijela imaju svi organizacijski oblici djelovanja HND, te najmanje 10 èlanova Skupštine;
10. - Nijedan èlan Skupštine ne može biti biran u dva izborna tijela istodobno.

Èlanak 29.
1. Skupština donosi pravovaljane odluke natpoloviènom veæinom prisutnih èlanova.
2. Za usvajanje Statuta, izmjenu Statuta, Kodeksa èasti, odluke o pribavljanju i otuðivanju nepokretne imovine potrebna je dvotreæinska veæina prisutnih.
3. Na temelju utvrðenog popisa kandidata izbor pojedinih tijela obavlja se tajnim glasovanjem.
4. Smatraju se izabranima oni kandidati koji su dobili najveæi broj glasova.
5. Akoèlan izbornog tijela u tijeku mandata prestane vršiti svoju dužnost, novi èlan postaje slijedeæi kandidat koji je dobio najveæi broj glasova, što potvrðuje Skupština na prvom zasjedanju.
6. Ako se bira novi èlan izbornog tijela na upražnjeno mjesto, Skupština može odluèiti da se glasa javno.

Èlanak 30.
1. Mandat izbornih tijela, predsjednika te predstavnika u drugim tijelima što ih bira Skupština HND traje èetiri godine s pravom reizbora. Predsjednik HND može biti biran najviše u dva mandata.
2. Svi izabrani dužnosnici i èlanovi pojedinih tijela mogu biti opozvani i na njihova mjesta izabrani drugi èlanovi.
3. Opoziv se provodi na prijedlog izbornog tijela HND ili najmanje 10 èlanova Skupštine.

Središnji odbor HND
Èlanak 31.
1. Središnji odbor je upravno tijelo HND, koje zasjeda i odluèuje izmeðu dvije Skupštine.
2. U Središnji odbor ulaze predsjednik HND i èlanovi Izvršnog odbora HND, predsjednici županijskih vijeæa, predsjednici ogranaka koji broje više od 50 èlanova i predsjednici zborova.
3. Županijska vijeæa, ogranci i zborovi iz toèke 2 uz predsjednike biraju i njihove zamjenike koji stjeèu sva prava èlana Središnjeg odbora.

Èlanak 32.
1. Središnji odbor bira stalnog predsjedavajuæeg iz svojih redova.
2. Sjednice Središnjeg odbora održavaju se najmanje jedanput u 3 mjeseca.
3. Svaki èlan Središnjeg odbora ima pravo zatražiti saziv sjednice.
4. Odluke na sjednicama donose se veæinom glasova ako je nazoèno više od treæine èlanova.
5. Središnji odbor podnosi izvještaj o svom radu Skupštini HND.

Èlanak 33.
1. Središnji odbor donosi Pravilnike o radu zborova, odbora, komisija i drugih radnih tijela HND.
2. Središnji odbor donosi Pravila o novinarskim nagradama i priznanjima, imenuje èlanove ocjenjivaèkih odbora, te odluèuje o priznanjima HND.
3. Središnji odbor obavlja i sljedeæe poslove:
- priprema i saziva Skupštinu HND, donosi odluke iz djelokruga Skupštine izmeðu dva zasjedanja (èlanak 26)
- priprema prijedloga Statuta, Kodeksa èasti hrvatskih novinara, izmjene i dopune opæih akata te odluke iz djelokruga HND,
- utvrðuje prijedlog programa rada HND,
- utvrðuje i donosi financijski proraèun HND i odobrava zakljuèni raèun, te odluèuje o financijskom i materijalnom poslovanju,
- odluèuje o osnivanju trgovaèkih društava i drugih oblika gospodarskoga i promotivnog djelovanja, te neprofitnih organizacija ; ove odluke potvrðuje Skupština HND,
- odluèuje o kupnji, prodaji i otpisu vrijednosti osnovnih sredstava,
- bira predstavnike HND u druge organizacije i tijela,
- osniva stalna i privremena radna tijela HND,
- imenuje glavnog tajnika HND na temelju javnog natjeèaja,
- odluèuje o organizaciji tajništva HND,
- bira polovicu èlanova ureðivaèkog odbora glasila Novinar i imenuje glavnog urednika,
- obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština HND ili su zakonom i drugim propisima ili ovim Statutom stavljeni u njegov djelokrug,
- Središnji odbor donosi Poslovnik o svom radu.

Izvršni odbor
Èlanak 34.
1. Izvršni odbor je operativno tijelo Skupštine, a èine ga:
 - predsjednik HND,
 - deset èlanova koje bira Skupština iz svojih redova,
 - predsjedavajuæi Središnjeg odbora
2. Dva èlana Izvršnog odbora koji su dobili najveæi broj glasova postaju potpredsjednici HND.
3. Sjednice saziva i vodi predsjednik ili jedan od potpredsjednika HND.

Èlanak 35.
1. Izvršni odbor priprema odluke i druge predloške za sjednice Središnjeg odbora te izvršava i provodi njegove odluke.
2. Izmeðu dviju sjednica Središnjeg odbora, prema potrebi, Izvršni odbor donosi odluke iz nadležnosti Središnjeg odbora, koje su podložne naknadnoj potvrdi.
3. Izvršni odbor može donositi odluke i priopæenja o gledištima HND natpoloviènom veæinom svih èlanova.

Predsjednik HND
Èlanak 36.
1. Predsjednika HND bira Skupština tajnim glasovanjem iz redova Skupštine.
2. Ako u prvom krugu ni jedan kandidat nije dobio natpoloviènu veæinu glasova prisutnih, u drugi krug ulaze dva kandidata koji su dobili najviše glasova u prvom krugu.
3. U sluèaju da za predsjednika HND postoji samo jedan kandidat, mora dobiti dvotreæinsku veæinu èlanova Skupštine.

Èlanak 37.
1. Ovlasti predsjednika su:
- predstavlja i zastupa HND;
- saziva i predsjedava sjednicama Izvršnog odbora;
- provodi odluke Skupštine;
- potpisuje akte što ih donosi Skupština, te druge akte, ugovore i sporazume u zakljuèivanju kojih sudjeluje HND;
- koordinira rad odbora, komisija i drugih radnih tijela HND;
- obavlja i druge poslove koje mu povjeri Skupština ili Središnji odbor u skladu sa Statutom i drugim opæim aktima, te preuzetim obvezama HND.

Nadzorni odbor
Èlanak 38.
1. Nadzorni odbor od pet èlanova bira Skupština iz svojih redova.
2. Izabrani su oni kandidati koji su dobili najveæi broj glasova.
3. Nadzorni odbor iz svojih redova bira predsjednika.

Èlanak 39.
1. Nadzorni odbor HND obavlja ove poslove:
- nadzire primjenu Statuta i drugih akata HND,
- nadzire provedbu odluka i zakljuèaka Skupštine i Središnjeg odbora,
- prati i nadzire raspolaganje financijskim i materijalnim sredstvima HND;
- može sazvati izvanrednu Skupštinu HND ako ocijeni da je prekršen Statut, da ima nepravilnosti u materijalnom poslovanju ili zbog nekih drugih razloga,
- može tražiti izvanrednu sjednicu Središnjeg odbora ako to ocijeni potrebnim.
2. Nadzorni odbor sastaje se najmanje jednom u tri mjeseca.
3. Nadzorni odbor ima pravo uvida u svu dokumentaciju HND i o uoèenim nedostatcima ima pravo i obvezu izvijestiti Skupštinu i Središnji odbor.
4. O svom radu, posebno o materijalno-financijskom poslovanju, Nadzorni odbor podnosi izvještaj na sjednici Skupštine.

Novinarsko vijeæe èasti
Èlanak 40.
1. Novinarsko vijeæe èasti od 5 èlanova i 5 zamjenika bira Skupština HND.
2. U novinarsko vijeæe èasti mogu biti birani samo redovni èlanovi HND.
3. Prilikom kandidiranja posebno treba voditi raèuna o zastupljenosti razlièitih medija i sredina.
4. Izabrani su oni èlanovi koji su dobili najveæi broj glasova èlanova Skupštine.
5.Èlan Novinarskog vijeæa èasti izuzima se od odluèivanja, kad se utvrdi moguæi sukob interesa.
6. Novinarsko vijeæe èasti bira predsjednika iz redova èlanova.
7. Novinarsko vijeæe èasti sastaje se najmanje jednom u tri mjeseca.

Èlanak 41.
1. Novinarsko vijeæe èasti prati dosljedno poštivanje naèela i odredbi kodeksa èasti hrvatskih novinara i drugih akata koji obvezuju èlanove HND.
2. Na prijedlog izbornih tijela, ogranaka ili zborova, županijskih vijeæa te pravnih i fizièkih osoba, Novinarsko vijeæe èasti pokreæe i provodi postupak ako su povrijeðena mjerila, naèela i norme Kodeksa èasti hrvatskih novinara ili Statuta HND.
3. Novinarsko vijeæe èasti dužno je samostalno pokrenuti ili zatražiti raspravu od drugih tijela HND o pojedinim pojavama u javnom informiranju kojima se krše norme i naèela Kodeksa èasti.

 

Èlanak 42.
1. Novinarsko vijeæe èasti radi na temelju Pravilnika što ga donosi Skupština i svog Poslovnika.
2. Odluku o iskljuèenju iz HND Vijeæe èasti može donijeti ako je èlan teško povrijedio odredbe kodeksa èasti ili Statut HND i time teško kompromitirao dostojanstvo profesije.
3. U sluèaju da Vijeæe èasti procijeni da je èlan teško povrijedio Statut, on automatski gubi sva prava da bude biran u èlanstvo Skupštine, obavlja bilo koju izbornu funkciju u svim oblicima djelovanja HND ili da bude imenovan u radna tijela za razdoblje od dvije godine.
4. Na odluku Vijeæa èasti može se uložiti žalba Središnjem odboru u roku od 30 dana od primitka odluke. Ako Središnji odbor odbije žalbu, èlan kažnjen iskljuèenjem zbog teške povrede Kodeksa i Statuta, ima pravo podnijeti žalbu Skupštini HND na konaèno rješenje. Do konaènog rješenja suspendirana su mu prava èlana HND.

Komisije i odbori HND
Èlanak 43.
Središnji odbor osniva stalne ili povremene komisije i odbore, te druga radna tijela za obavljanje pojedinih poslova HND.
U HND obvezno postoje:
- Komisija za èlanstvo i organizaciju.
- Komisija za meðunarodne odnose.
- Komisija za financijsko poslovanje.
- Upravni odbor Novinarskog doma.
- Odbor za struèna novinarska pitanja.
- Ureðivaèki odbor glasila Novinar.

Èlanak 44.
1. Radna tijela imaju u pravilu 7-11 èlanova.
2. Sadržaj rada, prava i obveze radnih tijela utvrðuju se Pravilnikom što ga donosi Središnji odbor.
3. Zadaæa je Upravnog odbora Novinarskog doma racionalno gospodarenje nepokretnom imovinom HND radi ostvarivanja prihoda kao materijalne osnovice za profesionalnu i socijalnu zaštitu novinara.
Treæinu èlanova Upravnog odbora Novinarskog doma imenuje Sindikat novinara Hrvatske.

DOBROTVORNE ORGANIZACIJE
Fond solidarnosti Vladimir Majer
Èlanak 45.
Skupština HND osniva Fond solidarnosti Vladimir Majer kao dobrotvornu organizaciju za pružanje materijalne i druge pomoæi èlanstvu.

Èlanak 46.
1. Upravljanje Fondom solidarnosti povjerava se Upravnom odboru Fonda od 10 èlanova, koje bira Skupština HND i 5 èlanova koje delegira Sindikat novinara Hrvatske.
2. Mandat èlanova Upravnog odbora traje èetiri godine.

Èlanak 47.
1. Materijalna i financijska sredstva Fond ostvaruje iz dijela èlanarine HND i zakupnine poslovnog prostora prema Odlukama i proraèunu HND, dotacijama, dobrovoljnim prilozima, te vlastitim prihodima.
2. Financijsko poslovanje vodi se putem odvojenoga, posebnog fonda u knjigovodstvu HND.

Èlanak 48.
1.Upravni odbor Fonda solidarnosti djeluje na osnovi Pravila Fonda što ih donosi Skupština HND.
2. O svom radu i poslovanju Upravni odbor Fonda podnosi izvještaj Skupštini HND jednom godišnje.

HND I SINDIKAT NOVINARA HRVATSKE
Èlanak 49.
1. Radi održavanja i razvijanja neposredne suradnje HND i Sindikat novinara Hrvatske osnivaju Koordinacijski odbor koji se konstituira i radi na temelju Pravilnika što ga donosi Središnji odbor HND i Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske
2. HND i Sindikat novinara mogu prema potrebi osnivati i druga zajednièka radna tijela radi ostvarivanja svojih ciljeva.

Glasilo Novinar
Èlanak 50.
1. HND i Sindikat novinara Hrvatske izdaju zajednièko glasilo Novinar.
2. Novinar je dužan informirati o svim aktivnostima HND i Sindikata novinara Hrvatske.
3. Glavnog urednika Novinara na mandat od èetiri godine, s pravom reizbora, na temelju natjeèaja, imenuje Središnji odbor HND, a na prijedlog Ureðivaèkog odbora sastavljenog od po pet èlanova koje imenuje Središnji odbor HND i Izvršni odbor Sindikata novinara Hrvatske.
4. Rad, prava i obveze Ureðivaèkog odbora i glavnog urednika ureðuju se Pravilnikom što ga donose Središnji odbor HND i Izvršni odbor Sindikata novinara.
- Glavni urednik imenuje redakciju od tri do sedam èlanova i jednom godišnje podnosi izvještaj o radu Ureðivaèkom odboru, Središnjem odboru HND i Izvršnom odboru SNH.

PRIZNANJA I NAGRADE

Èlanak 51.
HND dodjeljuje priznanja i novinarske nagrade na temelju Pravilnika što ih donosi Skupština HND.

Èlanak 52.
1. O nagradama HND odluèuje Ocjenjivaèki odbor kojeg imenuje Središnji odbor HND.

Èlanak 53.
Priznanje za rad u novinarskoj organizaciji dodjeljuje se posebno zaslužnim èlanovima za rad u HND na prijedlog ogranaka, županijskih vijeæa i drugih tijela HND. Odluku o priznanjima donosi Središnji odbor HND.
STRUÈNI I ADMINISTRATIVNI POSLOVI
Tajništvo HND

Èlanak 54.
Struène i administrativne poslove HND obavlja Tajništvo HND.

Èlanak 55.
1. Glavni tajnik je u smislu Zakona odgovorna osoba za cjelokupno struèno, administrativno i materijalno - financijsko poslovanje tajništva HND.
2. Glavnog tajnika na mandat od èetiri godine, na osnovu natjeèaja imenuje Središnji odbor.

Èlanak 56.
Glavni tajnik obavlja i ove poslove:
- pomaže predsjedniku HND i èlanovima Izvršnog odbora u pripremanju sjednica izbornih, radnih i drugih tijela HND,
- brine se o provedbi odluka i drugih akata što ih donose pojedina tijela HND,
- brine se o primjeni i provedbi financijskog proraèuna HND,
- brine se o èuvanju i održavanju Novinarskog doma i druge imovine HND,
- kao odgovorna osoba supotpisuje financijske dokumente,
- obavlja druge poslove koje mu povjeri Izvršni odbor i predsjednik HND ili su Zakonom ili drugim propisima u njegovu djelokrugu.

Èlanak 57.
1. Opis i podjela poslova, obveze i prava glavnog tajnika i zaposlenika u tajništvu HND ureðuju se sistematizacijom radnih mjesta.
2. Sistematizaciju radnih mjesta i poslova utvrðuje svojom odlukom Središnji odbor HND na prijedlog glavnog tajnika.
3. Središnji odbor donosi Pravilnik o plaæama i naknadama stalno zaposlenih u tajništvu HND, te Pravilnik o radu tajništva.

Materijalno financijsko poslovanje
Èlanak 58.
HND ostvaruje sredstva:
- èlanarinom i drugim èlanskim doprinosima,
- prihodima od imovine,
- prihodima od udjela u dobiti poduzeæa po pravu osnivaèa,
- doprinosima na temelju programa rada i drugih djelatnosti HND,
- donacijama i poklonima,
- prihodima od financijskog kapitala,
- ostalim prihodima.

Èlanak 59.
1. Središnji odbor HND utvrðuje godišnji financijski proraèun najkasnije u prosincu za sljedeæu godinu.
2. Kontrola proraèuna obavlja se polugodišnjim i devetomjeseènim pregledom planiranih i ostvarenih prihoda i rashoda koji se podnose na raspravu i usvajanje Središnjem odboru.

Èlanak 60.
Na prijedlog Središnjeg odbora Skupština HND posebnom odlukom utvrðuje mjeseènu èlanarinu za èlanove HND.

Èlanak 61.
1. Novinarski dom, izgraðen kao Zaklada hrvatskih novinara, materijalna je osnova za socijalnu i profesionalnu zaštitu novinara i ne može se otuðivati.
2. Godišnjim proraèunima HND, na temelju planiranih prihoda od korištenja prostora Novinarskog doma, odluèivat æe se o raspodjeli sredstava za potrebe HND, Sindikata, Fonda solidarnosti i za potrebe za održavanjem i investicijskim radovima u Novinarskom domu.
3. Odluke iz prethodnog stava donose Skupština i Središnji odbor HND u sklopu svojih nadležnosti.

Èlanak 62.
1. U sluèaju prestanka rada (postojanja) Hrvatskog novinarskog društva, imovina HND prenosi se na pravnog sljednika, a ako ga nema, na Sindikat novinara Hrvatske, Zagreb, Perkovèeva 2.

Prijelazne i završne odredbe
Èlanak 63.
Èlanovi HND zadržavaju Status koji imaju stupanjem na snagu ovog Statuta.

Èlanak 64.
1. Sva tijela HND izabrana na Skupštini HND, nastavljaju radom do slijedeæe redovne izborne Skupštine.
2. Pripreme za izbor predstavnika u Skupštinu HND i novi saziv Skupštine obavlja Izvršni odbor HND u skladu s ovim Statutom.
3. Potrebna tumaèenja za primjenu ovog Statuta davat æe Izvršni odbor HND.

Èlanak 65.
1. Svi ogranci, županijska vijeæa i zborovi održat æe izborne sastanke i izabrati nova tijela prema odredbama ovog Statuta.
2. Smatra se da mandat istièe i svim imenovanim dužnosnicima koji se imenuju na odreðeno vrijeme.

Èlanak 66.
Izmjene i dopune Statuta HND mogu se provoditi prema postupku za njegovo donošenje.

Èlanak 67.
Ovaj Statut stupa na snagu od dana njegova usvajanja na Skupštini HND.

Predsjednik HND

Dragutin Luèiæ

Temeljem èlanka 36. toèka 3 i èlanka 36 Statuta Hrvatskog novinarskog društva, Središnji odbor HND na sjednici održanoj 14. svibnja 2003. godine donosi

    O d l u k u

I. Saziva se izvanredna XLIII Skupština Hrvatskog novinarskog društva

za subotu, 31. svibnja 2003. godine u 11 sati,
u velikoj dvorani Novinarskog doma, Zagreb, Perkovèeva 2 /I kat

II. Utvrðuje se prijedlog dnevnog reda Skupštine
 
 1. Izbor radnog predsjedništva
 2. Utvrðivanje dnevnog reda
 3. Usvajanje Poslovnika o radu Skupštine
 4. Izbor verifikacijske komisije
 5. Obrazloženje uz prijedlog novog Statuta HND
 6. Izvještaj verifikacijske komisije
 7. Rasprava o prijedlogu novog Statuta HND
 8. Usvajanje novog Statuta HND
 9. Rasprava o preèišæenim tekstovima Pravilnika što ih donosi
              Skupština HND:

  - Pravilnik o primanju u èlanstvo HND
  - Pravilnik o radu Novinarskog vijeæa èasti
  - Pravilnik Fonda solidarnosti

 10. Usvajanje Pravilnika
 11. Izvještaj o Dobrovoljnom zatvorenom mirovinskom fondu HND
 12. Molbe i žalbe
 13. Razno

Predsjedatelj Središnjeg odbora

Oliver Dražiæ

9 DANI RADIJA HRVATSKE

7. HRVATSKI RADIJSKI FESTIVAL

Šibenik, Solaris 5. - 8. lipnja 2003. god

Raspored zbivanja:

Èetvrtak, 5. lipnja 2003. god.

14,00 - 18,00 ..... Dolazak sudionika - informativno - akreditacijski pult u hotelu

Ivan

21,00 ............... Sveèano otvaranje 9. Dana radija Hrvatske i dodjela godišnjih

novinarskih nagrada Hrvatske udruge radija i novina - bazen

hotela Ivan

22,00 ................Party dobrodošlice. Ove godine domaæin je bazen hotela Ivan

Petak, 6. lipnja 2003. god.

10,00 ............... Zakljuèna javna rasprava o Zakonu o elektrièkim medijima,

- Kongresna dvorana hotela Ivan

12,00 ............... Konferencija za novinare direktora 7 . HRF-a - press centar

13,00 ...............a) Novosti iz Hrvatskog zavoda za telekomunikacije

b) O radu Vijeæa za radio i TV - kongresna dvorana hotela Ivan

21,00 ............... Koncert

- festivalska pozornica

23,00 ............... VIP party - bazen hotela Andrija (ulaz s pozivnicama)

23,00 ................ Party - bazen hotela Ivan (za sve sudionike)

Subota, 7. lipnja 2003. god.

10,00 ............... Redovna godišnja Skupština Hrvatske udruge radija i novina

- Kongresna dvorana hotela Ivan

12,00

- Kongresna dvorana hotela Ivan

13,00 ............... Prezentacija slušanosti radiopostaja u Hrvatskoj

- mala dvorana hotela Ivan

21,00 ............... Finalna veèer Hrvatskog radijskog festivala

- festivalska pozornica

23,00 ............... show program ... - festivalska pozornica

23,00 ............... VIP party - bazen hotela Andrija (ulaz s pozivnicama)

23,00 ............... Party - bazen hotela Ivan (za sve sudionike)

Nedjelja, 8. lipnja 2003. god.

Do 12,00 ........... Odlazak sudionika

 

 

ctivity Report of the Special Co-ordinator of the Stability Pact
to SG/HR Solana on implementation of the EUSR Mandate
for the first Semester 2003,
April 2003

 

I.  Executive Summary

Political developments in South Eastern Europe (SEE) since the beginning of the year have been focused on three events: the upcoming Thessaloniki EU-Western Balkans Summit, the war in Iraq and the thus shifting attention, and the assassination of Serbian Prime Minister Zoran Djindjic. All three have influenced the work of the Stability Pact significantly.

Considering the current round of EU enlargement, the Thessaloniki Summit represents an important opportunity for the five SAP countries to solidify their perspective toward eventual EU membership. Given the supportive and complementary role of the Stability Pact (SP) to the SAP, the SP has sought to provide an important regional dimension to the plans for the summit. Moreover, in light of the international attention on Iraq, the Stability Pact also has a vital role to play in sustaining dedicated political attention.

The swift and efficient reaction of the Serbian government to the assassination of Prime Minister Djindjic highlights that while much remains to be done in South East Europe we have dependable and serious partners with whom we can collaborate. The SEECP Summit held in Belgrade only a few weeks after the assassination was further proof that regional cooperation is well established, and continues to focus on achieving concrete results. The tragic assassination also highlighted the importance of fighting organised crime, one of the core objectives of the Stability Pact.

In fulfilment of his mandate, Special Coordinator Erhard Busek has closely coordinated activities of the SP with EU institutions, EU Member States and other SP partners. The Informal Consultative Committee (ICC), which includes the SEECP chair as a regional representative, has continued to be of particular utility in this context. In its efforts to further integrate Kosovo into regional processes, the SP is where possible ensuring participation of UNMIK in SP activities. Initial steps have been taken to establish more specific discussions between Kosovo and its neighbours on non-status issues. Options to involve the incoming EU members of Central and Eastern Europe to a greater extent in the activities of the SP and make use of their experiences with transformation processes are also in development.

The next Regional Table will be held back to back with the three Working Tables in Dubrovnik (Cavtat) 26-27 May and will take stock of achievements since the beginning of the year. This follows the results of the Thessaloniki Regional Table of December 2002, where the Stability Pact agreed to streamline its approach and focus on six "Core Objectives", representing priority areas where the work of the Stability Pact could make a definable difference.  Under each of these Objectives, achievables for 2003 are defined in order to convey tangible and measurable results. A report on the complementarity of SP activities with SAP is under preparation.

The SCSP Secretariat undertook efforts in human and financial resources management, aiming at adapting the infrastructure and staffing needs, so that the progress under the core objectives as well as in other vital areas can be supported and implemented efficiently.

 

II. Political Role of the Special Coordinator as EU Special Representative

In fulfilment of his mandate as EU Special Representative for the Stability Pact,
SC Busek has closely coordinated activities of the SP with EU institutions and Member States, in particular with the current Greek and incoming Italian Presidencies, the Council Secretariat and the European Commission. This is of particular importance considering the upcoming Thessaloniki EU-Western Balkans Summit. In this respect, the Informal Consultative Committee (ICC) has proved itself as an important forum for coordination with Council, Commission (DG Relex), Presidency as well as the SEECP Chair. Furthermore, on several occasions SP participated in relevant Council Working Groups to report on specific SP activities. Excellent cooperation also exists with other Commission services in thematic areas such as trade and energy.

Close cooperation has also been ensured with other partners to avoid duplication of efforts; among them the OSCE, Council of Europe, OECD, the International Financial Institutions, as well as the United Nations and its various specialised sub-organisations.

A special focus of SC Busek's engagement has been on improving the investment climate in the region as a precondition for real stabilisation of South Eastern Europe. This theme runs through several of the core objectives of the SP, namely trade liberalisation, infrastructure and energy, fighting organised crime, as well as managing population movements and other SP activities, such as the Business Advisory Council for South Eastern Europe (BAC) - all of which are necessary components of an overall strategy to improve the investment climate in SEE.

The SEECP Summit of 9 April has once again demonstrated that the SEECP represents a visible voice of the region. The Chairmanship of Serbia and Montenegro in the past year has significantly moved the process forward and has proven that the region can establish common positions in key policy areas. Support for the SEECP's efforts to enhance regional cooperation is one of the prime goals of the Stability Pact.  In the run-up to the Thessaloniki Summit, SC Busek has impressed on the region that a shared regional perspective is essential for a successful outcome of the Summit. 

In fulfilment of his mandate and in support of various SP activities, SC Busek has maintained high-level political contacts in the region as well as with other SP partners. Due to the new constitutional set-up of Serbia and Montenegro, continuous close high-level discussions were held with Belgrade and Podgorica to clarify political responsibilities with the aim of assessing and resolving deadlocks on the consequential impact in key policy areas.  In view of political progress in Bosnia and Herzegovina, the SC visited Sarajevo to obtain greater political commitment to the principal goals of the Stability Pact and urged enhanced engagement in regional cooperation efforts. Close coordination with Council Secretariat and EC ensured a unified message being sent to the region. SC Busek furthermore travelled to the US for consultations regarding the US involvement in South Eastern Europe and received full support for the activities of the SP.

In its efforts to further integrate Kosovo into the regional processes underway, the Stability Pact is where possible ensuring participation of UNMIK in SP activities along the lines of UNSC Resolution 1244. SC Busek is closely coordinating his activities in this respect with the other international actors in the region, such as SRSG Steiner and EUSRs Ashdown and Brouhns. Apart from the general involvement of UNMIK in SP activities, several initiatives have been made to open more specific discussions between Kosovo and its neighbours, which have come to a temporary halt due to the assassination of the Serbian Prime Minister Zoran Djindjic.

In consultations with the Central and Eastern European candidate countries SC Busek has stressed the value of the Transformation Experience these countries have gained and explored possibilities of making use of this knowledge for the countries of South Eastern Europe. To explore the possibilities of focusing the development programmes of CEE candidate countries on the South Eastern Europe, a high level workshop will be held in Vienna, 05 May.

The next Regional Table will be held back-to-back with the three Working Tables 26-27 May in Dubrovnik (Cavtat) reflecting the conclusion of the streamlining efforts accepted at the last Regional Table in Thessaloniki in December 2002. The Working Tables sessions will take stock of overall achievements in the respective Tables, while the Regional Table will review progress of its strategic objectives and provide guidance for future Stability Pact activities, also in view of the Thessaloniki EU-Western Balkans Summit.

SC Busek was invited by the General Affairs and External Relations Council of 18 November to produce a report on the Complementarity of Stability Pact activities with the Stabilisation and Association Process. This report is under preparation as requested in consultation with the Informal Consultative Committee. The report will highlight the mutual complementary role of the SP and the SAP.

 

III. Core Objectives in the Working Table on Democracy and Human Rights

1. LOCAL DEMOCRACY AND CROSS-BORDER COOPERATION

This Core Objective was only established in November 2002 with the SP role centred on the area of donor coordination, the support and development of Euroregions in SEE, and encouraging the decentralization process through the support of twinning and training activities.

Systematic cooperation of local actors (governmental, civic, and business) across national borders provides the practical underpinning to regional cooperation in SEE.
 Achievables 2003
· Provide political support for agreement on enhanced cross border cooperation in line with the principles of the Council of Europe.

· Increase citizen's participation at the local level through partnerships involving municipalities and regional authorities, as well as empower local governments and enhance their effectiveness through training and partnership programs.  .

· Know-how transfer from new CEE EU members, especially Poland and Hungary, in key areas of local self-government, the decentralization process and territorial reform.

Actions undertaken
The Pact's Core Group on Local Democracy and Cross Border Cooperation (LODE/CBC) agreed in February that the Pact's added value lies in the area of donor coordination, the support and development of Euroregions in SEE, and in encouraging the decentralization process through the support of twinning and training activities..

Concrete activities planned for the remainder of 2003 include completing the mapping exercise on LODE/CBC activities in SEE, mobilizing donors, including the possibility of establishing a small projects grant facility for SEE Euroregions, and obtaining the region's political commitment to CBC through an MoU or political agreement.

Evaluation
Strong support has been received from various political levels in the SEE region and from implementing agencies and organizations working on the ground.

Challenges
The challenge now will be to convert this support into tangible outcomes and progress.  Finalizing the consensus-building process about concept and priority activities with involved partners. Furthermore, LODE/CBC is a long-term process that does not yield quick results. The challenge will be to keep up the momentum for support in this area and to ensure that CBC structures (Euroregions) become self-sustaining, viable entities.

2. MEDIA

Media has a crucial role to play in shaping the future of South Eastern Europe. The Stability Pact supports the continued implementation of the endorsed strategy to enhance the position of independent media in South Eastern Europe. Broadly composed Media Working Groups in all countries ensure full involvement of local actors and coverage of regionally felt needs.

Achievables 2003
· Bringing media legislation, including its implementation, in three areas (broadcasting, access to information, defamation) in line with European and international standards
· Production of at least 30 hours of quality programming and the start of a Fund for Television Production.
· Increased strength of local institutions for journalism education

Actions undertaken
Together with Working Groups in all SEE-countries, SP Media Task Force (MTF) reviewed and selected a limited set of project proposals for submission to bilateral donors. SP also helped coordinate support and advised donors on their media assistance.

SP MTF initiated drafting of new broadcast legislation in the former Yugoslav Republic of Macedonia (to be submitted to parliament after the summer), conducted a review of media legislation in Moldova, drafted law on Access to Information in Montenegro and assisted in the preparation of new broadcast law in Croatia. Current/upcoming activities: working on Access to Information legislation in several countries, broadcast legislation in Bulgaria, monthly update on media legislation in SEE and implementation of new broadcast laws in Montenegro.

SP MTF assisted professional and independent TV-producers in South Eastern Europe in finding funds to produce quality television programs. So far, support secured for three series and three programs on issues like corruption, reconciliation and gender equality.

In support of local journalism education SP MTF mobilized funds for local schools of journalism in Podgorica, Bucharest and Sarajevo.

Evaluation
Work towards meeting the achievables for 2003 is well under way Positive responses have been received from SEE (11 Media Working Groups actively involved) and donor community. Obstacles: drafted media laws not adopted by parliaments and delays due to slow disbursement of pledged support.

Challenges
Keeping media reform on the agenda to ensure that legal changes are implemented (this requires SAP tracking / EU pressure / involvement delegations) and that good media outlets become self-sustainable (closely linked to economy).

 

IV.  Core Objectives in the Working Table on Economic Reconstruction and Development

1. REGIONAL INFRASTRUCTURE / ENERGY

Ensure that both the countries of the region and the international community take a regional strategic approach to infrastructure development based on co-financing and institutionalised partnership including transport (roads, rail, air), energy and telecommunications, with a view to prioritising capital investment in order to benefit from economies of scale.

Achievables 2003
By end of 2003, 15 more regional projects under construction, several new projects added to list on basis of agreed methodology.  Launch regional gas initiative; implement electricity MoU signed in Athens on 15 November 2002; secure agreed framework to determine priority electricity infrastructure investments.

 (i) Transport Infrastructure

Actions Undertaken
The Infrastructure Steering Group (ISG) created under the auspices of the SP and chaired by the EC is the main co-ordinating body for regional infrastructure including energy.  The ISG meets approx. 3 times per year.

The focus to date has been on the process to secure agreement on the main components of the core transport network in South Eastern Europe, particularly in the 5 SAP countries.  The meeting in Luxembourg in February between ISG members and the SEE countries, presented the EC-led REBIS study (based on the Trans European Transport Network - TEN) and secured agreement from both SEE countries and IFIs for next steps including review meeting in June and Ministerial meeting in Autumn to sign MoU on Regional Transport Network.  Along with the electricity MoU (see below) this means that there will be an agreed regional strategy for key infrastructure sectors in SEE.

Five new projects have been added to the list of Regional Infrastructure Projects that have secured financing and approximately 50% of the 51 projects are under construction.  A study on regional air traffic control management was launched by the EC. The objective is to determine how to improve air safety and air traffic management in SEE so that a seamless system in line with the EC's Single Sky initiative can be introduced.

Evaluation
The ISG has gained momentum and increasing support from the IFIs, the EC and the SEE countries as a mechanism to develop a strategic regional approach to infrastructure development in SEE.  The consultation process on REBIS and the plans to have a MoU on a Core Regional Transport Network are tangible evidence of this.

Challenges
To generate the political consensus necessary to secure agreement among EC, IFIs and countries of the region on the projects that will comprise the Core Regional Transport Network and hence get agreement for the MoU.   Continue to facilitate identification and removal of bottlenecks to project implementation by SEE countries and IFIs.

(ii) Energy

Actions Undertaken
The electricity MoU of 15 November 2002 commits the SEE countries to create by 2005 a regional electricity market and to introduce the principles of the EU Electricity Directive with a view to preparing their integration into the EU's internal electricity market.  While this so-called Athens process, is driven by the European Commission, the SP's particular role is to ensure regional political support and ownership, to promote a common strategy among the donors as well as encourage private sector involvement to foster restructuring and investment in this crucial sector for the overall economy of the region.
 
The SP organized, the first Industry Round Table, hosted by the Czech Government in Prague in February. About 20 representatives of major international energy companies attended the meeting, which provided feedback from the private sector on key issues for the success of the Athens process.
 
The EC/SP organised SEE energy week hosted by the Italian Government in Rome on 24 - 27 March 2003 included a series of meetings of the different governing and co-ordination bodies established under the MoU.

SP will organise a high level meeting of energy advisers to SEE Prime Ministers in Vienna in June which will be important in terms of maintaining the political commitment to the process.
 
Evaluation
All events to date have been successful in terms of raising awareness and support for the Athens process, identifying key issues for its success and defining a road map with specific steps to be undertaken by all stakeholders, including donors.  SEE countries are making concrete progress in implementing the MoU and the various donors are supporting their efforts.
 
Challenges
Need to ensure political support in the various member countries up to the highest levels as well as private sector involvement.  A second Industry Round Table will be organised by the SP and the EC in Greece in September/October 2003, with the participation of CEOs from the major SEE electricity companies.

2. TRADE AND INVESTMENT

Support a business climate conducive to investment, trade and employment, through the implementation of the free trade agreements and the use of the monitoring process and in particular, the critical time bound targets of the Investment Compact, thereby fostering capital and know-how transfer and thus the basis for sustainable economic development in South Eastern Europe. 

Achievables 2003
Further development of a liberal business environment, promoting business opportunities including implementation of a free trade area, identify and progressively reduce key non-tariff barriers; open all negotiations with Moldova (associated to the free trade process); integrate UNMIK/Kosovo into the Trade Working Group; meet critical time bound targets for investment enhancement in each country and organise major business promotion events.

(i) Trade Liberalisation

Action Undertaken
The network of 21 Free Trade Agreements (FTAs) required under the SP Trade MoU was completed in February. Eleven agreements are in force, the remainder are at different stages of the ratification process - all agreements should be in force by July 2003.  Two agreements with Moldova have been finalised and negotiations on 2 others have been opened. UNMIK attends the SP Trade Working Group (TWG) meetings and is participating in relevant TA activities organised under the auspices of the TWG.

An exercise to identify non-tariff barriers impeding regional trade so that action can be taken to progressively eliminate these has been launched by the TWG, including seeking views from the private sector via the BAC.  Several workshops/seminars have been held under SP auspices focused on FTA implementation including resolution of trade disputes, customs co-ordination and information exchange/public awareness.  Discussions have also commenced on options for further trade liberalisation in the region, including the creation of a Free Trade Area and possible expansion of CEFTA and/or creation of SEEFTA.

Co-ordination of strategy and activities is achieved through the TWG, which comprises senior trade policy officials from the SEE countries, the European Commission, World Bank, WTO and several bilateral donors.

Evaluation
The peer pressure and transparency inherent in the functioning of the Trade Working Group contributed to the finalisation of the network of FTAs. Analysis of the agreements commissioned by the TWG concluded that the agreements in general comply with the stringent terms of the MoU.  

The Group's regular meetings and constant information exchange are providing a forum for identification and resolution of barriers to FTA implementation e.g. discussion on issues affecting implementation of FTAs by Serbia and Montenegro at recent TWG meeting.  They also provide a good medium for co-ordination and co-operation of strategy and technical assistance among the international community e.g. exchange of policy reports, listing of all trade related TA projects, EC/US
co-operation on seminars.

Challenges
In the short to medium term, we need to maintain the momentum gained during the negotiations phase to ensure that FTAs are fully implemented.  It is furthermore necessary to agree on a road map for further trade liberalisation including strengthening of regional institutional structures (e.g. CEFTA/SEEFTA).

(ii) Investment

Action Undertaken
A key concern of the SP's Investment Compact (IC) is to ensure that the countries implement the agreed priority critical time bound reforms.  The new version of the Monitoring Instruments report on progress has been published and widely circulated. A variety of workshops and meetings have been held under individual IC components including Promotion of Private Investment, SME support and Governance and Regulatory Reform. A meeting of the main donors took place on the 07 February to ensure better co-ordination.

Other IC activities included the publication of a White Book on Investment in Serbia issued by the Serbian Foreign Investment Council and efforts to strengthen individual Country Economic Teams (CET).  A mission of the IC Project Team to the former Yugoslav Republic of Macedonia will take place in May; a Ministerial meeting is scheduled for July.   Additional missions are planned for later in 2003 to Serbia and Montenegro and Moldova.  Regional roundtables on investment promotion are planned in Switzerland, Japan and the USA.

Evaluation
The SEE countries have stated that the Monitoring Instruments are valuable instruments for creating awareness, facilitating inter-ministry discussion on policy issues and highlighting progress made.  The interim review concluded that over half the reforms have been completed and that most countries are on track.  The publication of the White Book on Serbia is a very positive sign of increasing dialogue between government authorities and foreign investors via the Foreign Investors Council that have now been established in all countries.  The donor meeting on 7 February resulted in firm commitments for further support to the Investment Compact that is chaired by Austria and the OECD and managed by the OECD.

Challenges
The main challenge is to maintain pressure for completion of the critical time bound reform priorities. While considerable progress has been made in terms of passing legislation, the new rules must now be fully implemented and the next set of priorities identified.  Excellent relations must be all members of the IC project team both donors and SEE countries.  Greater involvement of the private sector must also be ensured in policy development and promotion of improved investment opportunities through the BAC and several business forums (e.g. Danube conference). Through its combination of senior executives from multinational and SEE companies, the BAC provides Governments with a dynamic forum from which they obtain the private sector's perspective on current and planned policies, particularly in areas such as trade liberalisation, SME development and improving the climate for FDI.   The business missions that are an integral part of any BAC meeting in the region provide excellent promotional opportunities for the region.

 

V.  Core Objectives in the Working Table on Security Issues

1. FIGHT AGAINST ORGANIZED CRIME

The aim of the SP is to support the region in developing joint instruments for effectively combating organized crime by making the regional centre for Organized Crime in Bucharest operational, completing the training to Europol standards as well as increasing the number of formal operational exchanges with Europol on organized crime investigations.  Furthermore, support the region in implementing the agreed anti-trafficking strategy for South Eastern Europe as well as in its efforts to combat corruption.

Achievable
Building upon mobilization of donor support in 2002, making The Stability Pact Organized Crime Initiative (SPOC) Executive Secretariat fully operational early in 2003 and follow-up on the November London Conference on Organized Crime which has outlined a comprehensive and ambitious agenda for implementation, including combating corruption:
· Implementation of the SPOC Action Plan as a key follow-up mechanism to the London Conference and as a means to exploit the operational synergies of the Bucharest-based Regional Centre for Combating Trans-border Crime.  Priority will be given to the development of mechanisms to allow adequate exchange of information; greater coordination of anti-crime operations, and enhancing inter and intra-agency cooperation and coordination both within SEE and with EU and other international law enforcement agencies.
· Developing an operational arrangement between the Bucharest Centre and Europol to maximize mutual benefits, and provide SEE members concrete examples of European standards in law and law enforcement.
· Development of a SEE regional association of police to share best practices on police training, to identify areas for future training in line with London Conference commitments, and to enhance operational cooperation by police agencies within SEE and with EU and other international law enforcement agencies.

Actions Undertaken
A new working forum for SPOC is planned and will be introduced early May. A qualified senior professional to chair this group was identified and will take over responsibility in the coming weeks. The next step is to involve regional and external partners in preparing concrete steps for action. Current coordinating efforts by the SP concentrate on forming slim and efficient circles of activity.

The SPOC Secretariat became operational in the beginning of 2003. The Secretariat has already drafted a strategy, policy, sample laws and project proposals. Inter alia, initial steps to elaborate on substantive issues (witness protection) were taken. Further action will concentrate on the follow-up process of the London Conference results and implementation. In addition, the need for training of the Centre's experts according to the Europol's standards was put on the SP's immediate agenda. The newly created Association of the Police Chiefs in SEE (SEPCA) and the Association of the European Police Colleges (AEPC) will serve as important tools.

The SPAI (Stability Pact Anti-Corruption Initiative) steering group decided to place its regional secretariat in Sarajevo. Pre-drafting an action plan has started. The working group on trafficked human beings is well underway and considers finalizing a regional agreement on temporary residence for trafficked victims. The regional police training is currently drafted through the SP's Police Forum Initiative.

Evaluation
SP evaluates its success through its expertise in creating efficient working groups and facilitating a smooth dialogue between local, regional and international agencies. It has to set up functioning secretariats. Plus, SP has to assist the selection of reliable and committed key personalities for working groups and Secretariats. Also, drafting/reviewing respective action plans may be used as first glance criteria to evaluate progress. Finally, implementation will be closely monitored.

Challenges
¨ To maintain and create awareness amongst local decision-makers, civil society, EU and international actors dealing with OC issues with a priority on operational and sustainable results.

¨ Furthermore, to secure cooperation and coordination amongst the relevant actors, particularly regarding closer contacts between EUROPOL and the Centre through a "Strategic Agreement", in order to increase the formal operational exchanges on OC investigations.
.
¨ Remove technical, procedural and legislative bottlenecks in national laws to allow effective measures against OC.

2. MANAGING AND STABILISING POPULATION MOVEMENTS

The merger of the Migration and Asylum Initiative (MAI) and the Refugee Return Initiative (RRI) within the first six months of 2003 serves as the basis for a single, more streamlined and more focused approach to managing and stabilizing population movements in SEE.  The initiative aims to combine national measures with cross-border and regional initiatives to render national action more effective and will allow the phasing out over the course of 2003 of the current activities devoted solely to the humanitarian aspects of displacement issues.

Achievables 2003
· Realization of sustainable solutions for at least 100,000 refugees and Displaced Persons
· Initiation of a regional data exchange of property related information, through a regional Info Exchange Unit, which will assist the management of returns.
· Development of national housing policies and financing instruments, particularly of benefit to displaced persons and refugees, but also as a means of fostering a more flexible labour market;
· Launch a regional programme to implement solutions for Collective Centre residents;
· Completion of the Private Property Repossession Process in Croatia and BiH;
· Signature of all outstanding bilateral refugee-related agreements (return agreements and social rights).
· Completion and implementation of National Action plans in the areas of asylum, migration, border management and visa policies.
· Development of a regional programme of action, integrating into a strategic, coherent and interrelated action plan projects linked to sustainable return, asylum, migration, border management and visa policies.
· Pursue close coordination and complementarity in the development of the MARRI Programme of Action with the SAP and its CARDS national and regional programmes.

Actions Undertaken
The Stability Pact Migration Asylum and Refugee Regional Initiative (MARRI) has succeeded, since its launch in December 2002, in gaining the involvement through a highly consultative process, of the EU and SP member states, representatives of the European Commission, the five SAP countries and the relevant international organizations in the development of a "Regional Programme for Action" on the often controversial issues of asylum, illegal/legal migration, visa and entry policies, integrated border management and return of displaced populations. This Programme of Action, once adopted, will then be presented to the meetings of the Working Table III and Regional Table of the Stability Pact scheduled for the end of May in Croatia as well as to the EU-Balkans summit meeting in Thessaloniki on 21 June 2003.

Meanwhile, implementation of activities identified in the "Agenda for Regional Action" (AREA) launched in 2001 and updated in 2002 under the Stability Pact Regional Return Initiative (RRI) continues as per set objectives.  Programmes, which are increasingly focussed and consistent with the AREA policy and recommendations, continue to be carried out by the concerned governments and the specialized agencies such as UNHCR, OSCE, OHR, IOM and others in the framework of the Stability Pact. Additional programmes which were identified during the consultative process are resourced and implemented through the MARRI Secretariat directly:

On sustainable return and integration of refugees/IDPs, return trends continue to be encouraging particularly in BiH with numbers expected to reach the same level as 2002 (110,000 returns); the Property repossession rate in BiH has passed the 70% mark and is expected to reach over 90% by the end of the year with some 250,000 claims to be processed and realized in total. The long outstanding bi-lateral issue of pension payments between Serbia & Montenegro and Croatia was finally resolved in March 2003. Housing programme development as regards financing instruments and policy development has successfully continued, with an increasing involvement of the private sector (pilot project Sarajevo completed/Belgrade project being under preparation), strengthening of the housing secretariat in Serbia with external expertise and 2 new Council of European Development Bank (CEB) loan agreements being negotiated (Euro 50 Mio); the regional housing policy and finance conference hosted by the CEB and the WB under the auspices of the SP will be held in April; the number of collective centre residents is gradually reducing and the regional data exchange project is now underway; regular regional inter-agency and intergovernmental coordination on key issues on political and technical level has continued successfully between Croatia, Serbia and Montenegro and BiH as demonstrated by the recent proposal by Croatian President Mesic for a tri-lateral summit and conference on return issues.

Evaluation
The added value of the SP is to provide a platform for key actors such as the EC with the CARDS programme to develop the regional components of their activities and to reach consensus has been recognized by all and is yielding results. Funding shortfalls and insufficient staffing, however, is hampering the development of the MARRI Regional Programme for Action, but the merger of MAI and RRI has certainly provided a new impetus and perspective to address the issue of sustainability of returns as regards its close links to the factors influencing migratory movements. The approach and perspective advocated by the return and displacement component of MARRI, stressing the importance of the inclusion of displacement issues into the regional and national socio-economic recovery process is to date widely reflected in key international and national statements, fora, reports and policy. Similarly reference to the importance of the MARRI regional programme for action in the field of asylum, illegal/legal migration, visa and entry policies, integrated border management and refugee return is being -or will be made- in the context of the SEECP, OSCE and forthcoming regional events.

Challenges
The development of the "Regional Programme for Action" needs to be completed in time to be reflected in the June EU-Balkans summit in Thessaloniki. Implementation will require adequate resources to strengthen national and regional action in order to create all necessary conditions for the durable and sustainable solutions required for the more than one million refugees and displaced persons and implement the activities as identified in the MARRI working groups. The recognition of the importance of regional cooperation by the concerned governments must be an integral element not only to ensure the implementation of durable and sustainable solutions, but also to manage the voluntary and involuntary migration movements as a pre-requisite for national and regional stability as well as for Euro-Atlantic integration.

 

VII.  Efficient Use of Resources

In the reporting period, SCSP management has undertaken efforts to revise staff and resource needs of the Pact and to match them with the decisions of the December 2002Regional Table (RT) in Thessaloniki.

While the six core objectives are the main result of the Thessaloniki RT, the RT conclusions also reflected the wish of the EU, as expressed by the EU Presidency, to maintain separate meetings of the Working Tables in order to draw on the advantages of their distinct functioning and working patterns.  The RT also reiterated, moreover, other important functions of the Stability Pact such as the security and defence area.

For the Secretariat, this means that an increased need for overall co-ordination and coherence not least in view of the SCSP's complementary role vis-a-vis the SAP needs to be matched with suitable functional support for each of the Working Tables. Emphasis is placed on performance and quality expertise, efficient and accountable use of resources and on allowing donors and seconding governments to participate in and to support the Pact and its initiatives.

While optimising the use of staff resources is an ongoing process and will be continued over the whole year, most changes will be implemented by June 2003.

The current budgetary agreement "CFSP/2002/012/Stability Pact-Busek" already includes considerable cost savings, especially in the field of hospitality and travel. The results of the 1st quarterly financial assessment show that SCSP's tight day-to-day financial management is ensuring full compliance with the budget.

 

Brussels, 21 May 2003
PRESS RELEASE
Belgian Member of European Parliament New Co-chair of Stability Pact Social Cohesion Initiative

MEP Miet Smet has been appointed Co-chair of the Social Cohesion Initiative, which was founded in 2000 to address the social dimension of the reform process in South Eastern Europe. A Minister of State and a former Minister of Employment and Labour in the Belgian Government for two terms (1992 - 1999), Mrs. Smet is currently Member of the European Parliament. Mrs. Smet is also a member of the Committees of the European Parliament on Social Affairs and Employment and on Women Rights and Human Rights.  She was Rapporteur of the Committee on Social Affairs and Employment on the enlargement issues.
Mrs. Smet's candidature was presented by Mrs. Anna Diamantopoulou, Member of the European Commission responsible for Employment and Social Affairs, and has received the support of the Belgian Government. The Swiss Government has generously pledged initial logistical support.
The objective of the Initiative for Social Cohesion (ISC) is to address social issues that affect the daily lives of citizens in the countries of South Eastern Europe (SEE), with a particular attention to the most vulnerable groups, emphasising a regional approach while prioritising the strengthening of institutions and enhancing access to social rights and social dialogue. Social cohesion and development are essential factors to lasting political and social stability as well as economic development in the SEE countries.  High unemployment, low living standards, and poor social infrastructure are common in many of these countries and can contribute to social and political instability.
The ISC aims to better incorporate the social dimension in economic development and reconstruction efforts in the region while respecting the principle of financial sustainability.
The Initiative is co-chaired by Mrs. Jela Bacovic, Director of Multilateral and Regional Co-operation, Ministry for International Economic Relations of Serbia and Montenegro. Mrs. Smet takes over the position of the Co-chair from Mr. Olivier Villey, Deputy Head of the International Affairs Department of the French Ministry of Employment and Solidarity, who worked with enthusiasm and dedication during his two-year term.
For further information on ISC, please check: http://www.stabilitypact.org/stabilitypactcgi/catalog/cat_descr.cgi?subcat=1&prod_id=63
Point of contact: Patrizia Mauro, Tel: +32 (2) 401 61 59

 

 

Seminar JAVNOST IMA PRAVO ZNATI

Rasprava o Nacrtu zakona o dostupnosti informacija u Hrvatskoj

Zagreb, 26. svibnja 2003

Novinarski dom, Perkovèeva 2

 

Okvirni program

 

10:00 OTVARANJE

Mr Mario Oetheimer, Media Division, Council of Europe

Uvodne napomene o voðenju kampanje za donošenje zakona o dostupnosti informacija u Hrvatskoj

(Tatjana Burjaèenko-Grubiša, zamjenica predsjednika HHO-a)

10:15 I DIO – PREDSTAVLJANJE NACRTA ZAKONA O DOSTUPNOSTI INFORMACIJA

Moderator: Tatjana Burjaèenko-Grubiša

Temeljna naèela i struktura zakona, Josip Kregar, Pravni fakultet

Prava i obveze, izuzeci, Ðorðe Gardaševiæ, Pravni fakultet

Procedura, definicija informacije, Viktor Gotovac, Pravni fakultet

11:00 Pitanja i odgovori

11:45 Stanka za kavu

12:00 II DIO – KOMENTARI NA NACRT ZAKONA

Moderator: Josip Kregar

Komentari Vijeæa Europe

Gða Tonje Meinich, predsjedateljica grupe eksperata za dostupnost informacija Vijeæa Europe

12:20 Pitanja i odgovori

13:00 Ruèak (Catering)

14:00 Komentari predstavnika Sabora/Vlade

Sabor – Luka Roiæ, Marija Lugariæ, Mirjana Didoviæ?

Ministarstvo pravosuða (ministrica, zamjenik ministra Edmond Miletiæ?)

 

14:30 Pitanja i odgovori

15:15 Stanka za kavu

15:30 Panel rasprava

Moderator: Viktor Gotovac

Predstavnici tijela vlasti - Ministarstvo kulture Jadran antoloviæ, MEI – Orsat Miljeniæ, Klub Libra, Jozo Radoš, predsjednik

Domaæi struènjaci - Dragan Medvedoviæ, Pravni fakultet, Vesna Alaburiæ, odvjetnica

Predstavnici NVO-a inicijatora kampanje za donošenje zakona – Transparency Int. Zorislav Antun Petroviæ, predsjednik

Mediji – Saša Lekoviæ, EPH

16:45 Zakljuèci/ preporuke

Moderator: Ðorðe Gardaševiæ

Ministarstvo za europske integracije, u suradnji s British Councilom i Hrvatskim novinarskim društvom, organizira predavanje dr. Andreasa Staaba o perspektivama EU nakon 2004. godine. Predavanje æe se održati 27. svibnja u 17 sati u Kompjutorskoj radionici HND, Perkovèeva 2.

Predavanje je prvenstveno namijenjeno novinarima koji se bave tematikom EU, ali i svim ostalim kolegama. Obuhvatit æe teme:

*Konvencija o buduænosti Europe i rasprave o institucionalnoj reformi i reformi politika

* Zajednièka vanjska i sigurnosna politika nakon iraèkog sukoba

* Izazovi proširenja (proraèun, kohezija i regionalni razvoj, zajednièka poljoprivredna politika)

* Perspektiva EU nakon proširenja 2004.

Dr. Andreas Staab je bivši predavaè na LSE -European Institutu, a sad se bavi organizacijom obrazovanja u EU.

Predavanje æe biti na engleskom jeziku i neæe se prevoditi.

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118