hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Global Radio News Ltd. Announces Distribution Deal With Sky News Radio Sky News Radio audio programme content will be available for distribution to radio stations outside the UK and South Africa via the Global Radio News network from Monday 25th March 2002. Stations will be able to browse correspondent reports and a wide variety of material from Sky News Radio through the website (www.globalradionews.com) on a story-by-story basis. There is no subscription obligation and editors can use material that will suit their listener demographic. Stations just pay for what they use. Henry Peirse, Director of Global Radio News Ltd. says ‘this is an exciting development; stations now have the option to pick from Global Radio News correspondent reports and Sky News stories. The two complement each other well providing a comprehensive and detailed list of stories for our affiliates’. Andy Ivy, Editor of Sky News Radio says ‘the quality of our service is proving a big hit with radio newsrooms in the UK and Global Radio News allows us to make our audio available to stations worldwide.' Global Radio News is a web-based audio content agency and distribution service with a network of more than 400 correspondents worldwide. Sky News Radio is a division of Sky News. A dedicated team of radio journalists provides a news service to around 30 UK radio stations including talkSPORT, the Wireless Group and Chrysalis Radio, making it the second biggest supplier of national and international news to commercial radio stations in the UK. Please contact: Henry Peirse at Global Radio News Ltd. – 020 7242 9192 or henry@globalradionews.com or Andy Ivy at Sky News Radio – 020 7705 3000 or andy.ivy@bskyb.com. Note to editors: Pictures of the Sky News Radio newsroom are available on Image Net or from the Sky Stills department on 020 7800 4271. Please contact Global Radio News Ltd. on 020 7242 9192 for pictures.

... više ...


Uoèi Nove godine 1982, na desetom katu Vjesnikova nebodera, u toj najzapadnijoj kuli tadašnjega hrvatskoga bermudskog trokuta – ostale dvije bile su "kockica" i Televizija Zagreb – dr. Vladimir Bakariæ onodobna alfa i omega hrvatske politike na samu pomisao da se u Hrvatskoj, nakon što je ugašen VUS, izdaje politièki tjednik, sumnjièavo je kimao glavom. Tvrdio je da Hrvatska nema kadrova, a nakon što se nekoliko mladaca suprotstavilo neprikosnovenom Budi, preko usta je izvaljao sarkastièni komentar: "Neka vam je sa sreæom!" Nema nedodirljivih I tako je 23. veljaèe 1982. godine izašao prvi broj informativno-politièkog tjednika "Danas", kojeg je kao glavni urednik potpisivao Joža Vlahoviæ. "Danasova" vrlo mlada ekipa, u kojoj su oni iskusni tek navršili tridesetu, a prosjek kvarili starci što su prešli pedesetu, dokazala je da nepogrešivi Bakariæ nije imao pravo. Tjednik je veæ istog ljeta dostigao nakladu od oko 150.000 primjeraka. Ali ono što je bilo dobro "Bovi", nije se svidjelo "Jovi". Inzistirajuæi na otklonu prema vlasti, kritièkoj distanci prema svima, pa i nedodirljivim ljudima i neupitnim dogmama, njegujuæi prije svega profesionalizam, pri èemu su svete samo èinjenice, ekipa Jože Vlahoviæa oduševljavala je èitatelje, a sablažnjavala èinovnike iz "kockice". Nije bilo sazrelo vrijeme da se napiše kako je "dosad Savez komunista mijenjao društvo, a sada bi društvo trebalo mijenjati njega" Ta heretièka misao, ali i niz drugih napisa o konkretnim sluèajevima politièke rigidnosti i privilegijama vladajuæe elite - pri èemu su najveæu buru izazvali napisi o tadašnjem direktoru "Gavriloviæa" Borislavu Mikeliæu i vladaru "Jugoturbine Milanu Paviæu (kljuèni igraèi Milutina Baltiæa) – doveli su do pravog progona. Mjesecima je redakciju opsjedala partijska komisija i Joža Vlahoviæ je napokon popustio i u ljetu 1983. godine podnio ostavku, a zajedno s njim iz redakcije je otišao i veæi broj tadašnje urednièke postave. Za glavnokomandujuæeg doveden je iz Beograda Živko Miliæ, koji je najednom umjesto ekavice poèeo govoriti smiješnu ijekavicu, pa je samo izgovarao: mijeso. Zamjenik mu je bio Ninoslav Paviæ, šef deska Denis Kuljiš, a unutrašnjopolitièku rubriku vodio je bivši jugoslavenski konzul u New Yorku zadužen za iseljeništvo (!?) Nino Kopaè. Miliæ je u rekordnom roku respektabilne novine, kojima se vjerovalo, pretvorio u mlaku vodicu za škropljenje partijskih veleumnih istina. Naklada nije bila važna, važno je bilo biti "na kursu", a kurs je bio strmoglavi pad naklade. Ali nakon dvije godine u "Danas" se poèela vraæati poèetna ekipa i list se ponovno konsolidirao profesionalno i tiražno. Krik u doba hrvatske šutnje U tim profesionalno blistavim godinama tjednik je najprije vodio Mirko Galiæ, koji ga je i grafièki osuvremenio te kadrovski ojaèao. U njegovo vrijeme, od 1986. do 1988, "Danas" vraæa povjerenje èitatelja i ponovno bilježi 100.000 tiskanih primjeraka, što nastavlja Vesna Blüml-Mihaljeviæ kao v.d. urednice, a Dražen Vukov-Coliæ u najzvjezdanijim trenucima ustaljuje se na 180.000. "Danas" je u vrijeme hrvatske šutnje krièao, pa iako je kao i u vrijeme Jože Vlahoviæa bio pijevac koji je prvi kukurikao, naèelno nije imao problema s onima koji stoje. Tjednik je imao više od 300 stalnih suradnika, a u njemu su (jer su samo u njemu i mogli biti) objavljivani tekstovi koji su u ta stojeæo-stojèeviæka vremena znaèili politièku herezu, a iz današnje perspektive pokazuju se kao važne stepenice u hodu prema stvaranju demokratskoga, pluralistièkog i tržišnog društva. Primjerice, u programskih "Deset toèaka" sad pokojnog ekonomista Marijana Korošiæa i publicista Slavka Goldsteina zahtijevalo se uvoðenje tržišne privrede i slobodnog poduzetništva, ali i višestranaèja. "Danas" je neumoljivo secirao tadašnju duboku politièku i ustavnu krizu SFRJ i otvarao raspravu o (kon)federalizmu, suverenitetu republika i oblicima politièkog pluralizma. Prvi je upozorio da se na Kosovu nije zbila kontrarevolucija uvezena iz Albanije, veæ da je rodno mjesto kosovske krize u sustavu samom i domaæe je radinosti te da je dotadašnji federalizam poèeo pucati na najslabijoj kariki. Bio je u stalnom sukobu sa srpskim rukovodstvom, još od Draže Markoviæa i Ivana Stamboliæa, da bi u Miloševiæu prepoznao "našeg Ceausescua", a u antibirokratskoj revoluciji, posebno nakon jogurt-revolucije u Novom Sadu, i "naš Libanon", to jest poèetak kraja Jugoslavije i krvavi rat. Moglo bi se reæi da je "Danas", osim rupe u vrijeme Miliæa, bio u stalnom konfliktu s vlasti, jer hrvatska politika ni nakon èetnièkog divljanja na Petrovoj gori nije prepoznala Voždov plan. Mitingaši su u to vrijeme po Srbiji nosili parole "Danas deli narode" i spaljivali "ustaške novine", a hrvatska stajaèica poruèivala je da "Danas" pretjeruje. Iako je prve demokratske izbore doèekao kao prvoborac demokracije i list u kojem su mogli gostovati i mnogi do tada nepoæudni hrvatski nacionalisti – "Danas" je pao kao jedna od prvih žrtava nove vlasti. Nepristajanje da se upregne u jaram nacionalistièke euforije i èvrsto se držeæi svojih visokih profesionalnih kriterija, a sustavno zbog toga stigmatiziran kao jugonostalgièarski, komunjarski, izdajnièki i JNA-ovski, platio je to ukidanjem. I sada postoji veæinsko mišljenje kako je "Danas" ukinut zbog ekonomsko-tiražnih razloga, no iako je toèno da mu je dio èitatelja okrenuo leða, jer ga tadašnja ova javnost nije prihvaæala u uvjetima rata i sustavnog podgrijavanja nacionalistièke euforije, to je tek dio istine. Kad Danasovci nisu pristali profesionalizam zamijeniti nacionalizmom, to jest ostali su ustrajni na pozicijama neutralnosti i objektivnosti, Tuðman i HDZ odluèili su ga likvidirati. Najprije su ga izbacili iz Vjesnikove tiskare, pa se tiskao u ljubljanskom "Delu". Naklada je nekom èudnom alkemijom ljudi zaduženih za prodaju i distribuciju znala padati i po 10.000 po broju, da bi na kraju list, koji je potpisivao zadnji glavni urednik Mladen Maloèa, bio ukinut na oko 30.000 naklade. Posljednji broj 537 nosio je datum 2. lipnja 1992. godine. Svi dotadašnji zaposlenici dobili su otkaze, ali nisu odustali i uz kapital poduzetnika Emila Tedeschija osnovali "Novi Danas", koji je nakon osam brojeva morao prestati izlaziti jer mu je tadašnja Vjesnikova prodaja, koja je kontrolirala 80 posto tržišta, uskratila pojavljivanje na kioscima, iako je prvi broj prodan u 44.000 primjeraka. I tako je "Danas" postao dio povijesti, ono što su potpisivali HDZ-ovi društveno-politièki radnici Zvonimir Lisinski i Hloverka Novak-Srziæ bila je sramna farsa, koja je ukaljala ime tjednika koji je u meðunarodnoj javnosti ocijenjen kao èasopis kojem se najviše može vjerovati i bio je najcitiraniji hrvatski list u inozemstvu. Mnogi se pitaju èiji je bio "Danas"? Je li bio Vlahoviæev, Galiæev, Maloèin, Coliæev? Tko je najzaslužniji što ga Hrvatski leksikon definira kao tjednik koji je "aktualnim i polemièkim tekstovima najuglednijih novinara obilježio hrvatsko novinarstvo osamdesetih i poèetkom devedesetih? Takva licitiranja su smiješna, jer iako ne treba umanjivati ulogu pojedinaca, pri èemu je bila presudna ona Jože Vlahoviæa, bio je to kolektivni èin, sretno okupljanje skupine ljudi, ponajprije individualaca i jakih osobnosti, koji su svoju kreativnost i profesionalizam ugradili u projekt koji je hrvatskom novinarstvu nametnuo nove kriterije. Nažalost, po skromnom mišljenju autora ovog teksta nikad dosegnute. Prvi slogan èasnog mrtvaca "Danas se ne može izbjeæi" je ostvaren. Veliko je pitanje što æe biti s onim posljednjim: "Danas ide dalje". Gojko MARINKOVIÆ

... više ...


Božo Novak Glavni urednik Joža Vlahoviæ i urednièka ekipa prihvatili su izazov koji je javnost prepoznala pozitivnim, a politièari ga nisu željeli. Veæ u prvim brojevima Danas zadire u teme tada neuobièajene u novinarstvu. Tako objavljuje podatak da su, zbog delikta mišljenja, u zatvorima Jugoslavije boravila 1981. godine 594 politièka osuðenika. Politièari uzvraæaju da je to "ipak 72% manje nego 1972. godine". No, nisu mogli zanijekati podatak da je u Hrvatskoj porast tzv. politièkog kriminala veæi za 275%. Kao ni èinjenicu da malo koja zemlja u Europi ima u kaznenom zakonodavstvu predviðeno toliko smrtnih kazni za razne delikte. Danas æe zabilježiti i izjavu Saveznog javnog tužitelja kako je u prvom polugodištu 1982. pokrenuta 421 nova optužba za politièke delikte. Meðu optuženima bilo je najviše Hrvata i Albanaca. "Ne znam da je itko osuðen, a da je bio prijatelj ove zemlje" – objasnio je Savezni javni tužitelj. U Hrvatskoj CK SKH u istodobno organizira sve snage za "idejnu ofenzivu protiv neprijateljskih i tuðih stavova". Danas se bavi pitanjima od životnog interesa graðana: konstatira 1982. da je došlo do opæe gospodarske stagnacije; da su troškovi života u studenom 1982. prema istom razdoblju 1981. porasli za 145%; bilježi pad prihoda od turizma; uvoðenje bonova za benzin i ogranièavanje putovanja i kupovine u inozemstvu. Razmjerno rastu ugleda Danasa u javnosti rasla je i njegova naklada, ali na drugoj strani raslo je i nezadovoljstvo pisanjem lista politièkih struktura u Hrvatskoj. Udar na redakciju uslijedio je veæ poèetkom 1983. godine. Puna èetiri mjeseca trajalo je discipliniranje uredništva Danasa. U povodu toga izjavio je tadašnji predsjednik SKH: "Neæemo dopustiti da liberalistièke teze i teze apstraktne demokracije razbiju ovu zemlju". I negativnom je ocijenio težnju uredništva da dosegnu veliku nakladu od 120. 000 primjeraka uz napomenu: "To su radili VUS i Hrvatski tjednik, pa su završili ðubrištu". (Veèernji list 7. veljaèe 1983.). Na kraju, redakcija je bila poimenièno partijski kažnjavana, glavni urednik dao je ostavku i èlanovi uredništva premješteni su na radna mjesta na kojima neæe moæi "negativno novinarski djelovati". Novim glavnim urednikom postavljen je novinar, koji stiže iz Beograda, koji æe poslušno provoditi volju aktualnih politièara u Hrvatskoj. Tako se u prvoj godini izlaženja Danasa tradicionalni sukob neovisnog i profesionalnog novinstva i politike i politièara završio uobièajenom pobjedom politièara drastiènom za novinare. Samo što ovaj put nitko nije otpremljen u zatvor. Jer ocijenjeno je da iako je svojim sadržajem list "išao na ruku djelovanju neprijatelja SKH", da se ipak redakcija "nije oèitovala ni pokušala formirati druge politièke linije". Hrvatska èitalaèka publika i tom prilikom je senzibilno reagirala na nasilje politike nad novinstvom. Promjene u ureðivaèkoj politici Danasa prouzroèile su pad naklade na 37 000 prodanih primjeraka. Ponovilo se poznato iskustvo da politièari naðu podobnog urednika da provede njihove zamisli o ureðivanju nekog lista, ali tržište i javnost ipak donose konaènu presudu – napuste list. Danas tako životari na niskoj nakladi pod punim nadzorom politièkog vrha Hrvatske i rukovodstva Vjesnikove kuæe. Na internoj razini kuæe poèetkom 1984. razmatraju se politièka skretanja. Predsjednik SK Hrvatske upozorava da se "javljaju neprihvatljive tendencije prodora liberalizma" uz stanovite doze "malograðanskog smeæa". Toj temi posveæen je jedan broj Malog Vjesnika, internog lista Vjesnikove kuæe (Mali Vjesnik, 27. sijeèanj 1984.) Od godine 1985. poèinje nova uzletna faza Danasa. Novi glavni urednik Mirko Galiæ 1985. daje redizajnirati list i izvlaèi ga iz ureðivaèke krize i s niskih grana naklade. U 1988. godini – godini prije pada Berlinskog zida, a posebice u 1989. kada je boljševizam u Srednjoj Evropi pobijeðen iznutra, kada je završenn hladan rat i pobijedila demokracija, novi glavni urednik Dražen Vukov-Coliæ diže ugled Danasa na najvišu razinu. List postiže nakladu od 180 000 primjeraka. Zavidan je to rezultat dinamiène i profesionalne ekipe novinara i urednika Danasa. Ureðivaèke ekipe Danasa od 1985. imaju sluha za novo vrijeme, vrijeme Gorbaèovljeve glasnosti i perestrojke, vrijeme utihnuæa hladnog rata i porasta utjecaja košarice KESS-a o ljudskim pravima u meðunarodnim odnosima. A kod nas je to vrijeme stalna porasta gospodarske krize i krize u jugo-federaciji. Ustav iz 1974. bio je na rijeèima konfederativan, ali samo formalno uz èvrsto jaèanje uloge Partije i JNA. Danas analizira politièke prilike u svijetu, u Jugoslaviji i u Hrvatskoj, traži i nudi alternativna rješenja za izlaz iz sve veæe krize i trasiranje bolje buduænosti. Ali, novi politièki vrh Hrvatske, biran 1986. zahtijeva od novinstva da podrži politiku "jugoslavenske sinteze" i "hrvatske šutnje", da se "ne zaoštravaju odnosi u Jugoslaviji". I dok se u Beogradu pomoæu SANU, Književnih novina i mnogobrojnih publikacija od 1986. sustavno promovira velikosrpski program, hrvatska službena politika, èitamo u Danasu, sugerira da se u "Hrvatskoj potièe nacionalizam i šovinizam", da "desnica drsko nastupa", da su u svemu tome "najvještiji majstori reakcionarni klerikalni krugovi". Iz toga, tvrdi predsjednik CK SKH "stavljamo u centar naše pažnje klerikalizam, klero-nacionalizam i nacionalizam" i poruèuje "u bitci s njima nema blagosti, kolebanja ni ustupaka". I pored takve službene politike Hrvatske, i pored povremenih prijetnji, Danas upozorava na opasnost od nastupa velikosrpske politike u Srbiji i na jaèanje vlasti i utjecaja Slobodana Miloševiæa. Upozorava veæ 1986. na 133. èlanak KZ-a o deliktu mišljenja, koji je kao Damoklov maè stajao nad slobodom izražavanja, nad ureðivaèkom politikom medija i pisanjem svakog novinara. Pod naslovom Rvanje oko prava – Danas signalizira da je u prvih šest mjeseci 1986. zbog tzv. "politièkog kriminala bilo prijavljeno 319 osoba". Sve veæu politièku krizu prati i ona u gospodarstvu te ukazuje da Jugoslavija ima najveæu inflaciju u svijetu; da je životni vijek graðana na razini 1978. dok se svugdje u svijetu produžava; da u Jugoslaviji i Hrvatskoj od 1971. rekordno raste birokracija. Godina 1988. pred slom boljševizma u Srednjoj Evropi, godina je najgrubljih napada na Danas i neovisne hrvatske medije. Oštroj kampanji protiv pisanja Danasa koja se vodi i putem pisama objavljivanih u beogradskoj Politici, sinkronizirano s najmilitantnijim Miloševiæevskim propagandistima daju punu podršku i neki hrvatski politièari. Poèinje kampanja i u Hrvatskoj s pitanjem: "Tko stoji iza pisanja Danasa? Zahtijeva se intervencija onih "koji su u CK SKH za to zaduženi. Skupština kuæe Vjesnik brani Danas i Vjesnik od tih napada, ali i "ukazuje na iskazane pogreške" svojih listova u ureðivaèkoj politici. Potkraj 1988. Skupština Vjesnika još jednom raspravlja o Danasu "koji ima uspone i padove, što ozbiljno ugrožava ono što je pozitivno". A u travnju 1989. Skupština kuæe Vjesnik zahtijeva od uredništva listova da "podržavaju jugoslavensku sintezu" i "spreèavaju razbuktavanje nacionalnih strasti". Nasuprot službenoj politici Danasove stranice otvorene su idejama tranzicijskog razdoblja, iskoraka iz jednostranaèkog autoritativnog sustava u višestranaèki, demokratski i pluralistièki sustav. Tako Danas objavljuje da je inflacija od 70% u prosincu 1978. porasla na 270%, a u lipnju 1989. godine 766%. Redakcijskim prilozima i èlancima mnogih struènih autora Danas zastupa i zalaže se za ideje slobodnog tržišta, za pluralizam mišljenja, za suverenitet republika i konfederalizam. Na njegovim stranicama pojavljuju se ponovo prilozi i mišljenja dotada proskribiranih i osuðivanih politièara, novinara i intelektualaca s crnih lista. Danas je zastava liberalne Hrvatske koja teži demokraciji i politièkom pluralizmu. U burnim godinama 1989. i 1990. Danas obilježava duh slobode koji je zahvatio Srednju Evropu pod sovjetskim nadzorom. Informira o povijesnim gibanjima u tim zemljama i u Zagrebu i Hrvatskoj potièe duh tih pobuna i težnji za demokracijom. Javljaju se nove graðanske inicijative i akcije novostvorenih politièkih stranaka. Danas je poticajna snaga tih inicijativa i u isto vrijeme podrška reformskim komunistima koji, na zakonodavnom planu i u praksi, uvode višestranaèje i demokraciju, slobodu medija i javne rijeèi. Ne prestaje ni upozoravati na velikosrpske aspiracije Miloševiæa i JNA koja je u njemu pronašla novog voðu. Novinari Danasa upozoravaju da "i mi imamo svoga Causescua" i da "Libanon nije od nas daleko. Da je on veæ tu!" Danas nam je ostavio u baštinu dva trajna iskustva iz tih dramatiènih dana. Prvo, da su neovisni i profesionalni mediji glavni obrambeni zid protiv svakog autoritarnog, nedemokratskog sustava. U konkretnom sluèaju protiv Miloševiæeva. I drugo, da novinari mogu preuzeti tu ulogu ako su sami slobodni, neovisni i visoko profesionalni i spremni na neugodnosti. A takvi su bili novinari Danasa. Svoj profesionalni kredo i za nastupajuæe tranzicijsko razdoblje oni su na javnoj tribini u Zagrebu 10. studenog 1989. ovako formulirali: "Ne želimo biti nièije novine niti bismo htjeli biti ièiji novinari. Mislimo da nitko u redakciji ne bi pristao da bude neèija produžena ruka..." (Vjesnik 11. studenog 1989.). S takvim jasnim odrednicama Danas ulazi u tranzicijsko razdoblje s novim glavnim urednikom Mladenom Maloèom. I kao što je stalno upozoravao na velikosrpske pretenzije Slobodana Miloševiæa tako se tada opire agresiji na Hrvatsku. Postavlja pitanje i ujedno daje odgovor "Kakvu samostalnu i neovisnu Hrvatsku želimo". Jasno izraženo stajalište Danasa o ulazi novinstva u demokratskom društvu uvjetovalo je i njegovu buduæu sudbinu nakon višestranaèkim izbora u travnju 1990. Interes za takav list i takvo novinarstvo nije pokazao ni pobjednièki HDZ , a niti sve oporbene stranke. Za neovisno novinarstvo i evropske medijske standarde trebalo se je tek izboriti. U višestranaèkoj Hrvatskoj onemoguæena je pretvorba Danasa po zakonima Vlade Ante Markoviæa. Novinari i uposlenici takoðer su žrtve pljaèkaške pretvorbe što je uslijedila. Nova vlast HDZ-a nije ni odgovorila na prijedlog redakcije po kojem bi novinari i uposleni u Danasu postali vlasnici lista. Ni nova vlast nije željela prihvatiti Danasovu neovisnost, kritiènost i odmak od vlasti. Pokazalo se da i u parlamentarnoj demokraciji politièari na vlasti mogu živjeti s ogranièenom demokracijom uz manipulaciju medijima i javnošæu. Danas dobiva prinudnog upravitelja, a novinari, kao nagradu za uspostavljanje demokracije za koju su se boriti, dobivaju otkaz. Imovina Danasa razgrabljena je tzv. pretvorbom. Kada otpušteni novinari pokušavaju spasiti list pod nazivom Novi Danas dobiju otkaz i u Vjesnikovoj tiskari. Posljednji broj Danasa nosi datum 2. lipnja 1992. godine. Gušenje neovisne pozicije lista što ga je Miloševiæeva propaganda optuživala za ustaštvo, nova hrvatska vlast æe opravdati optužbom za jugonostaglièarstvo nedržavotvornost i opozicionarstvo. Gušenje Danasa bilo je golemi gubitak za hrvatsku pluralistièku medijsku pozornicu. Hadezeovska vlast pokušava iskoristiti ugled što ga je imao Danas i s novom svojom ekipom izdaje još neko vrijeme list pod istim imenom. Èitatelji su, dakako, prepoznali da je to lažni Danas pod okriljem vlasti i ubrzo su ga napustili. Duh slobode i neovisnog profesionalnog novinarstva koje je osvjedoèio pravi Danas, meðutim, i dalje živi s novinarskim podmlatkom kojeg je taj Danas stvorio i koji su nastavili rad u drugim redakcijama kao vrsni i ugledni novinari i urednici. Oni su najvrjedniji dio Danasove baštine. Iskustvo Danasa vrijedi i kao usmjerenje u ovom današnjem vremenu. Jer, iskorak iz autoritarnosti ne znaèi još i automatski ulazak u demokratsko društvo. Moguæe je i nazadovanje u novu autoritarnost pokušajem vladajuæih da medije upregnu u svoj projekt dugog ostajanja na vlasti. I to bez obzira na uspjeh ili neuspjeh u ostvarenju predizborno najavljenih programa i danih obeæanja. Sve upuæuje na to da su gotovo prirodne opreènosti i konfrontacije izmeðu novinara koji služe javnosti i politièara na vlasti i onih koji tome teže. Sloboda novinstva pripada graðanima i narodu i mora se braniti od pokušaja ogranièenja s bilo koje strane. Iskustva Danasa vrijede novinstvu i danas i sutra.

... više ...


Dr. Danko Plevnik Tržište koje su prireðivali politokrati gotovo da i nije ostavljalo mjesta za one novinare koji su htjeli izvještavati o tome što se doista dogaðalo veæ je instant afirmiralo one reportere iliti raport-ere koji su nudili ono što su željele èitati, èuti ili vidjeti politièke klase.
Neuspješno izmicanje politièkom nadzoru
Miloševiæev udar na srbijanska sredstva priopæavanja potkraj osamdesetih oznaèio je poèetak medijskog obraèuna na podruèju bivše Jugoslavije. Taj je predrat potaknut u cilju homogenizacije njegove partijske frakcije a služio je za pilotiranje javnog mnijenja, èiji je notorni primjer bio dnevnik Politika i rubrika Odjeci i reagovanja. Takvi su mediji izvršili propagandistièku pripremu stvarnih ratnih pohoda: od Slovenije i Hrvatske 1991., preko Bosne i Hercegovine 1992. do Kosova 1999. Ža(n)r medijske fronte proširio se i na ratom zahvaæenu Makedoniju 2001. a dominirao je i u Crnoj Gori od 1998. do 2000. kada je meðunarodna zajednica podupirala crnogorsku vlast u borbi protiv Miloševiæa. Poslušna uloga medija u ratu dodatno je okrijepila monopol državnih medija èime se komunistièki monopol rutinski zamijenio nacionalistièkim a kasnije i korporativistièkim monopolom. Profesionalizam je bio dopuštenen jedino kao etno-lojalnost. Projekti poput televizije YUTEL koji su nastojali zadržati dotadašnji zajednièki medijski prostor bili su bez matiène nacije i države te stoga osuðeni na propast. To je uz velike pritiske i žrtve dijelom uspjelo jedino Feral Tribunu. Nacionalni govor mržnje nije funkcionirao samo kao oruðe kontrapropagande veæ i sredstvo za unutarnjopolitièko glajhšaltovanje. Meðunarodna je zajednica pritiskala sa ciljem poveæavanja medijskih sloboda, ali su politièari èinili sve da se domognu najveæeg dijela ureðivaèkih sloboda, posebice na nacionalnim televizijskim postajama. Odstupanje od službenih novogovora i novomisli imalo je za posljedicu prisluškivanje i uhoðenje novinara, a u najtežim sluèajevima njihovo traženje azila (Roman Latkoviæ) ili umorstva (Slavko Æuruvija). Od Beograda, Prištine do Zagreba rastjerivane su èitave redakcije u tisku i na televiziji. U posljednje dvije godine u BiH je prema Free Media Report Line OESS-a bilo 240 kršenja novinarskih prava. Urednik beogradskog Danasa Radomir Lièina upozorava da se u Srbiji i nakon pobjede DOS-a novinari i dalje privode na "informativne razgovore". Dok je u Srbiji cijena slobode medija poskupila za 66 posto koliko je nova vlada podigla poreze, u Sloveniji se ti problemi manifestirali na suptilniji naèin – odbijanjem države da svoju medijsku politiku uèini transparentnijom ili odlaganjem usklaðivanja slovenskog pravnog reda sa suvremenim poimanjem novinarske slobode.
Izgledi ratnih privatizacija
Isto kao što je ratno izvještavanje bilo u službi politièkog establishmenta, takvo je bilo i ratno privatiziranje. Generalna tajnica Vijeæa Europe Chaterine Lalumiére veæ je u listopadu 1992. primijetila da "medije kupuju prijatelji vladinih dužnosnika" (Veèernji list,23.10.1992.). U Glasu Slavonije bio je izvršen uistinu hostile take over iliti oružano preuzimanje redakcije. Slobodna Dalmaciju - majku svih hrvatskih lažnih pretvorbi i privatizacija – prisvojio je hadezeovski broker Miroslav Kutle u jednoj visokopolitièko-tajnopolicijsko-stranaèko-sudbeno-bankovnoj zavjeri. U ožujku 2000. Kutle je iz zatvora prozvao Dragu Krpinu "politkomesarem" koji je po zadatku likvidirao tadašnju upravu i uredništvo Slobodne Dalmacije. Inicijalni kapitali za osnivanje novih tiskovina poput Globusa i Nacionala još su obavijeni relativnim misterijem, dok se za utjecajne sarajevske Dane ili zagrebaèki Slobodni tjednik zna da su bili osnovani sredstvima tajne službe, odnosno ministarstva unutarnjih poslova. Naèin privatizacije odreðivao je i kredibilnost medijske i profesionalne orijentacije. Novom listu je omoguæena "novinarska privatizacija" i on je uspio saèuvati profesionalnu vjerodostojnost. Nakon završetka medijskih ratova sa Srbijom i BiH, novinski su se ratovi u Hrvatskoj poèeli voditi izmeðu razlièitih tajnih službi ili stranaèkih frakcija, a iz takvog je novinarstva proizašlo i medijsko reketarenje i ucjenjivanje usmjeravanim publicitetom. Ono što je najviše podrezalo korijene dobrog novinarstva bila potpuna marginalizacija omladinske i studentske štampe, koja je desetljeæima predstavljala rasadnik novinarskih talenata te neprofesionalno raubanje mladih naroèito televizijskih novinara u partijskom lovu na biraèe. Novonovinarima je otuda profesionalni ideal i ostalo tabloidno novinarstvo – bilo tiskovno (Jutarnji list) ili elektronsko poput teletabloidnog slovenskog POP TV-a. Na takva tržišta na kojem se sloboda tražila izmeðu cenzure na nacionalnim televizijama i anarhiji "revolverblata", dolazak stranog kapitala uglavnom je protjecao bez ikakvih strukovnih ili sindikalnih "smetnji". Njemaèki je WAZ politikom Dranga ili toènije reèeno Kaufa nach Osten osvojio medijska tržišta Bugarske, Srbije, Hrvatske... U Makedoniji, u koju je najveæim dijelom ušao grèki kapital, stimulirala se medijska konkurencija koja je bila uspješna na elektronskom planu, osobito u sluèaju A1 Neovisne televizije. Ali, u sluèajevima izvanrednog stanja, kao što je rat, i od privatnih se medija tražilo odstupanje od profesionalnih navika pa se recimo vlasniku i glavnom uredniku dnevnika Vest Goranu Mihajlovskom zamjeravalo što je porijeklom ipak Vlah a ne pravi Makedonac. Razmatrati takve predrasude ili ciljeve pretvorbe Vjesnika – svojedobno jedne od najveæih novinskih kuæa jugoistoène Europe, pa i šire, odnosno svrhu prodaje Veèernjeg lista austrijskoj Styriji jednako je besmisleno. Kao i u drugim djelatnostima i procese privatizacije u medijima pratilo je otpuštanje, neplaæanje ili zakidanje prava novinara. Novine su dobile više slobode – doduše ne i veæu kvalitetu - ali ne i novinari.
Fatamorgana zakonske regulative
Sindikalne organizacije novinara zapravo su postale glavni pregovaraèi s vlasnicima, no opæe stanje u gospodarstvu, društvu i pravosuðu napose - èine da se odredbe iz kolektivnih ugovora nikako ili nedovoljno poštuju. Obeæani "mediji i mlijeko" nisu utažili žeð novinara za relevantnim novinarstvom. Sa smanjivanjem kupovne moæi opada i razina kvalitete medija pa na tržišni uspjeh izglede imaju najèešæe senzacionalistièko prireðivani sadržaji. Zakonitosti tako dirigiranog tržišta nadreðuju se uzusima struke koja jedini teoretski spas vidi u prihvaæanju medijske legislative Europske unije. Njeno se implementiranje stalno odgaða posebice u odnosu na državne elektronske medije koje politièka vlast ne želi pretvoriti u javne i uèiniti neovisnima o diktatu svojeg viðenja zajednice. U tom smislu tranzicija u kljuènim medijima još nije dovršena. Njemaèka èlanica europskog parlamenta Doris Pack koja je godinama u hrvatskoj javnosti nedavno je zakljuèila da se mediji "nisu promijenili u smjeru koji smo tražili" ( Novi list, 17.3.2002.). Tako je bilo i u Èeškoj i Rusiji a ovih se dana dogaða i u Moldaviji gdje neokomunistièka vlast cenzurira TeleRadio-Moldovu. Ako su hrvatski elektronski mediji zapoèeli tranziciju iz socijalizma u kapitalizam kroz procese dejugoslavizacije, oni se na njenom oèekivanom isteku još nisu strukturalno europeizirali. Nastavi li se tranzicija iz kapitalima u turbo-kapitalizam odnosno medijska koncentracija i monopolizacija, neæemo li tu tranziciju na kraju umjesto državnim monopolom završiti privatnim monopolom odnosno berluskonistièkom telekracijom? Bude li tako, onda æe komunistièka medijska gusjenica, koja je nakratko postala tranzicijskim leptirom, regresirati u kapitalistièku gusjenicu a slobodno "tržište" kompetitivno racionalizirati razliku izmeðu puzanja pred komitetom i puzanja pred kapitalom?

... više ...


Jasmina Popoviæ Prije mjesec , kada se kroz hrvatske medije pronio glas da austrijska Styria, 98-postotni vlasnik najtiražnijeg hrvatskog dnevnika, Veèernjeg lista, pokazuje interes za slovensko Delo, nazvao me kolega iz Dela i upitao kakvi su vlasnici Austrijanci. U Sloveniji mediji nemaju iskustva sa stranim vlasnicima i novinari ih se pribojavaju svjesni da æe kad-tad neka od multiancionalnih kompanija, najvjerojatnije austrijska ili njemaèka, doæi i do njih. Odgovorila sam da u Hrvatskoj još nemamo velikih problema sa stranim vlasnicima, jer još nismo uspjeli doæi do njihovih loših strana, a više problema ionako imamo s domaæim vlasnicima medija. Oni su naime ti koji medijske djelatnike tjeraju da èiste prostorije, plaæaju ih bonovima ili suhomesnatim proizvodima, ne registriraju višegodišnji redoviti honorarni rad, otpuštaju ljude sa znanjem i iskustvom i nadomještaju ih instant-proizvodima koji znaju držati mikrofon ili diktafon. No mladog slovenskog kolegu nije zanimalo kakvi su stranci poslodavci, on je uvjeren da je zakonodavstvo u Sloveniji dovoljno jako da ih zaštiti od samovolje, veæ miješaju li se u ureðivaèku politiku. -Prema informacijama koje imamo, ne miješaju se, osobito ne na naèin na koji to èine domaæi vlasnici - rekla sam i kolegi je bilo lakše. Ovaj mali uvod treba poslužiti samo kao ilustracija razlike izmeðu novinara na prostoru bivše Jugoslavije i ostatka svijeta. Kod nas otpor stranom kapitalu znaèi, meðu ostalim, pokušaj èuvanja medijskih sloboda i strancima se primarno pokazuje strah da æe nam to netko oduzeti i staviti nas pod novu kontrolu. U ostataku svijeta, veæ dobrano pokorenom multinacionalnim medijskim korporacijama, novinarska 'branša' prije svega smatra da se treba zaštititi odgovarajuæom legislativom koja proizlazi iz oèuvanja radnih i socijalnih prava jer to znaèi oèuvanje i profesionalnih prava. Globalizacija, a pod time se podrazumijeva i bezgranièno širenje kapitala, donosi novinarima velike probleme za èija se rješenja uglavnom ne osjeæaju dovoljno spremnima. Koliko su toga svjesni potvrðuje i tema 'Mediji i globalizacija' na svjetskom novinarskom kongresu u Seulu u lipnju prošle godine, o tome se raspravljalo na sastanku IK MFN-a u Stockholmu u studenom prošle godine, a poèetkom svibnja se na tu temu održava posebna konfrencija u sjedištu MFN-a u Bruxellessu. Novinari naime nisu zadovoljni svojim odnosom prema globalizaciji, smatraju da previše toga prolazi mimo njih i da, budu li èekali još malo novinara i novinarstva više neæe biti, iako æe mediji biti jaèi nego ikada. Ono s èim se teško mire i oni koji su puno dulje uživali u medijskim slobodama nego zemlje u tranziciji, je spoznaja da mediji sve više postaju roba kao i svaka druga, podložni su zakonima profita, a to znaèi da ukoliko nisu uspješni mogu biti prodani, preprodani, ugašeni, promijenjeni. Mogu biti komercijalizirani, estradizirani, 'požuæivani' ili 'pocrnjivani' ili pak služiti samo inetresima one grupe koja ih financira. Unutar njih novinari mogu odabrati ovisnost i sigurnost ili ovisnost i nesigurnost. Birajuæi opstanak u tom poslu, oni biraju i financijera, a on može imati svoje inetrese: od Sorosa do Berlusconija samo je razlika u interesu, a medijski djelatnici u njihovim medijima u službi su tih interesa. Publika, odnosno konzumenti medijskih proizvoda, takoðer su podložni odreðenim trendovima i nije teško uoèiti kako pad kvalitete ustvari ne nailazi na adekvatan protest kod publike. Publika ne bojkotira loše meidjske proizvode, ne ustežese od kojekavih bastarda medijskih formi. Onih koji oèekuju višu razinu, kvalitetnu informaciju i dobru analizu manje je nego onih koji pristaju na površno konzumiranje vijesti, uoblièenih tako da budu što probavljivije (primjer Berlusconi-Carlos Menem, Mexico, Venezuela, a i ostalatak Latinske Ameike, zemlje u tranziciji - estradizacija medija, ustuknuæe pred reklamama i oglasima, tekstovi postaju 'ukrasi' oglasima, pazi se da se ne povrijede oglašivaèi, odstrel politièara je poželjan, ali daleko se manje tolerira sukob s jakim kompanijama koje oglašavaju, televizije su sve manje javne a sve višðe komercijalne, a one koje žele ostati javne dolaze pod subvenciju države ili politièkih stranaka) . Globalizacija je i u Hrvatskoj neminovna, a ukoliko pogledamo ostatak jugoistoène Europe jasno je da su strane multianacionalne kompanije veæ duboko u tom prostoru i da æe u dogledno vrijeme sve niše biti popunjene. Za sada kao deklarirane strance u Hrvatskoj imamo jednu amerièku fondaciju koji je financijska potpora Novom listu, austrijsku Styiriu u Veèernjem listu i njemaèki WAZ u EPH. Kupovanje naših medija za strane vlasnike, prema našim spoznajama, predstavlja samo jednu od investicija na širem prostoru. Ulaskom u Hrvatsku stranci su ušli u tek djelomièno zakonski ureðene prostor pa se tako i ponašaju. U Bugarskoj, Albaniji, Turskoj ili Srbiji i Crnoj Gori ušle su u još neureðenije sredine i ponašaju u skladu s tamošnjima pravilima ne nudeæi ništa više od onoga što moraju i ne tražeæi da se odnosi srede jer im takvo stanje odgovara. Mistifikacije mogu biti zgodne, a ponekad je dobro život ukrasiti i s malo iluzija no u cijeloj prièi hrvatski, kao i ostali novinari širom svijeta, mogu biti samo jeftinija ili skuplja roba, a kakva æe biti ovisi dobrim dijelom o njima, odnosno o njihovom razumijevanju èinjenice da se slobode štite i preko obveza i prava koje se nameæu stranom (i domaæem) kapitalu kada ulazi na ovaj prostor. U razvijenim zemljama kompanije moraju svoje poslovanje ugraditi u zadane okvire, ali van tog prostora oèekuju da se što dulje ponašaju izvan okvira i zato najèešæe i idu tamo gdje ih nema. Plaæa novinara u Latinskoj Americi je izmeðu 20 i 200 dolara èak i kada rade za jake svjetske medijske kuæe. Nikome ne pada napamet da ih plati više samo zatpo jer to može. U tranzicijskim zemljama novinari su, s izuzetkom jedne ili dvije, takoðer plaæeni puno manje nego njihovi kolege u zapadnim medijima, a sve èešæe shvaæaju da poslodavci namjerno otežu sa regulacijom njihovih prava kako bi još jedno vrijeme imali što jeftiniju radnu snagu. No stvari se mijenjaju. Po prvi puta smo prošle godine doživjeli da i kolege iz Njemaèke i Švicarske pokazuju zabrinutost zbog ekspanzije njihovih poslodavaca na istok Europe. Jeftina radna snaga u tom dijelu svijeta znaèi moguænost zatvaranja nekih od medijskih kuæa u 'skupim' zemljama, a moderna tehnologija omoguæava da se bez puno problema sjedišta velikih kompanija vode iz jeftinijih europskih centara. Problemi razvijenih i nerazvijenih su, kada je o medijima rijeè, sve slièniji: samovolja vlasnika, pribjegavanje honoranom radu koji novinare pretvara u još veæe ovisnike o volji poslodavaca, opasnost od svoðenja novinara na prepisivaèe i kompilatore (press workers), korištenje neprofesionalne radne snage za popunjavanje prostora meðu oglasima, izbjegavanje novinara specijalista, osobito ukoliko nisu u funkciji ideja koje odreðeni medij promovira, površnost i pretvaranje infofmacije u zabavu. Poslodavci znaju da su novinari najobiènija radna snaga, vješti su u dogovaranju sa zakonodavcima (uostalom u mnogim zemljama oni su ti koji odreðuju kakva æe politièka vlast biti dobrodošla u kojoj zemlji) i nezasitni u prostornom širenju. Mediji u cijelom svijetu, pa tako i u Hrvatskoj, još moraju tražiti odgovor na izazove globalizacije. MFN kroz radne grupe o tiskanim i elektronskim meidjima pokušava naæi zajednièki nazivnik za sve novinare i dati im savjet. On se odnosi prije svega na zaštitu prava koja proizlaze iz rada: kolektivni ugovori, stalni radni odnos ili dobro regulirana honorarna suradnja, odgovarajuæi zakoni o informiranju i slobodi medija. Novinari širom svijeta znaju da se slobode moraju štititi, ali su sve svjesniji da ponekad mogu biti naizgled neupitne, a da ih ipak nema. Novinar ovisi o svom poslodavcu, a slabiji novinar (egzistencijalno ili profesionalno nesiguran) ovisi više pa ih poslodavci u nesreðenim zemljama više i vole (generacijski sukobi, huškanje na meðusobna razraèuvanja, bavljenje jednog medija drugim medijem zbog navodnih interesa javnosti). Politièke elite u tim su zemljama mlade, tašte i ovisne o medijskoj slici o sebi i èesto su spremne na kompromise s vlasnicima medija (èak i kada se radi o èistim poslovnim potezima popute recimo porezne politike, inspekcijskih previda i sl.) što vlasnici obilato koriste uzvraæajuæi nuðenjem medijskog prostora za odreðenu politièku koncepciju pa se može reæi da nisu poslodavci samo novinarima veæ i politièarima. Ako su tako radili domaæi vlasnici u tranzicijskim zemljama nema razloga misliti da strance treba amnestirati tim prije što se osim politièkih granica u Europi gube i medijske granice, a mediji postaju sve slièniji jedni drugima. Stoga za hrvatske novinare, kao i za sve ostale, može vrijediti samo jedno pravilo: èiniti više za uzajamnu solidarnost, pojaviti se kao profesija a ne kao slijepi sljedbenici poslodavèeve koncepcije (ureðivaèke i poslovne), tražiti da se zakonski urede prava (nacionalni i pojedinaèni kolektivni ugovori, ali i ostali zakoni koji reguliraju odnose u medijima i meðu njima). Jedino tako æe novinari možda moæi na vrijeme reagirati na moguæe devijacije u globalizaciji i izbjeæi da budu samo kratkoroèna potrošna roba koju je u svakom trenutku moguæe zamijeniti novijom i jeftinijom.

... više ...


Nakon presuda donesenih, primjerice protiv Feral Tribuna, kojima se izdavaè osuðuje na plaæanje 200.000 kuna zbog tekstovima nanesene duševne boli postavilo se pitanje ogranièavanja slobode pisanja i govorenja, zajamèene èlankom 38 Ustava RH. Zabrinuti zbog te sudske prakse, Hrvatsko novinarsko društvo, graðanska inicijativa "Novi naraštaj" i Hrvatski helsinški odbor sazivaju okrugli stol na temu Što je to duševna bol u èetvrtak 28. ožujka 2002. u 11 sati u Velikoj dvorani Novinarskog doma, Zagreb, Perkovèeva 2/1 Na poèetku okruglog stola o svom viðenju reèenog problema sa zakonskog, znanstvenog, novinarskog i graðanskog stajališta kao uvodnièari govorit æe: Ivan Padjen, profesor na Fakultetu politièkih znanosti Emil Havkiæ, odvjetnik Veljko Ðorðeviæ, psihijatar Drago Hedl, novinar Nadamo se da æete svojim prisustvom i sudjelovanjem u diskusiji pridonijeti raspravi o društvenim, pravnim i politièkim implikacijama tog fenomena. Dragutin Luèiæ Luce predsjednik HND

... više ...


Potaknuto upitima èlanova Hrvatskog novinarskog društva (HND) i javnih djelatnika, te zbog moguænosti zabuna u javnosti, HND obavještava èlanstvo i javnost da nema nikakve veze s takozvanim Udruženjem novinara Republike Hrvatske (UNRH)! Naime, provjerom je ustanovljeno da Ministarstvo pravosuða (prema starom zakonu) i Poglavarstvo grada Zagreba (prema novom zakonu), nemaju nikakvih pismenih tragova o registraciji pa tako ni o postojanju navedenog "udruženja". Na pozivu, što ga je reèeni UNHR uputio javnosti pozivajuæi na sudjelovanje u radu "regionalne konferencije" na Brijunima, kao predsjednik figurira Domagoj Margetiæ. O Domagoju Margetiæu ne znamo ništa više od onoga što je prije samo nekoliko dana objavljeno u dnevnom tisku. Naime, dnevne novine obavijestile su javnost da je spomenuti Domagoj Margetiæ priveden sucu, jer ne odgovara na pozive na sudske parnice, navodno, pod optužbom za prijevaru. Predsjednik HND Dragutin Luèiæ Luce

... više ...


Ogranak slobodnih novinara (freelancera) protivi se uvoðenju doprinosa na autorske honorare. Kao i kod ranijih promjena propisa o oporezivanju autorskih i ostalih honorara, predložena naplata doprinosa svalit æe se iskljuèivo na teret nezaposlenih jednako kao i stalno zaposlenih honoraraca. Samo zanemariv broj poslodavaca (isplatitelja) moæi æe osigurati dodatne iznose potrebne za isplatu honorara uveæane za predložene doprinose. Poslodavci æe, kao i uvijek dosada, pribjeæi smanjenju opsega honorarne suradnje ili smanjenju iznosa honorara odnosno uèinit æe i jedno i drugo. Uvoðenje doprinosa se predlaže, a da nisu odreðena i prava koja bi se stjecala na osnovi tako naplaæenih doprinosa. Vlada RH predvidjela je milijardu kuna u 2002. godini prihoda od naplate doprinosa na honorarni rad, a da za to uopæe nije postojala nikakva zakonska osnova. S obzirom da ni do danas predloženi zakonski tekst o obveznoj naplati doprinosa i na honorarni rad nije, a niti može biti usvojen zbog neriješenih prava, fondovi mirovinskog i zdravstvenog osiguranja ne ostvaruju planirane prihode. Svjetska i europska praksa u novinskom izdavaštvu inaèe ne pamti sluèaj da je neko glasilo uspijevalo izlaziti, a da nije imalo, kao važnu komponentu, honorarnu suradnju. Pa valjda bi to onda trebalo vrijediti i za Hrvatsku. Za Ogranak slobodnih novinara HND: Ivica Grèar, predsjednik ogranka Za Hrvatsko novinarsko društvo: Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik HND

... više ...


Uvjeti: VSS znanje engleskog jezika ambicioznost timski rad solidno služenje kompjutorom Ponude slati na adresu redakcije: Ambalaža, Zagreb, Ul. grada Vukovara 224, ili e-mailom tectus@zg.hinet.hr, podrobnije informacije kod urednice gospoðe Drene Tejiæ Milijeviæ na telefone 6156-188 i 6155-590.

... više ...


KAKO OTVORITI NOVI ŽIRO RAÈUN U ZAGREBAÈKOJ BANCI Sukladno Zakonu o platnom prometu i novinari koji povremeno ili stalno obavljaju svoju djelatnost kao slobodnu djelatnost imaju obavezu poslovanje obavljati putem žiro raèuna otvorenog u jednoj od ovlaštenih organizacija za obavljanje platnog prometa. Dosadašnji oblik poslovanja putem žiro raèuna otvorenih u FINA-i (ex. ZAP-u) prestaje s 15. 03., da bi se svi raèuni otvoreni u FINA-i ugasili s 01.04.2002. Ukoliko još niste otvorili navedeni žiro raèun, možete to uèiniti u svim poslovnicama Zagrebaèke banke. Prilikom otvaranja žiro raèuna u Zagrebaèkoj banci potrebno je dostaviti: 1. Rješenje nadležne strukovne organizacije – Hrvatskog novinarskog društva 2. Matièni broj slobodnog zanimanja (vezano za primjenu novog Zakona o platnom prometu nadležna tijela su bila u obvezi svojim èlanovima dodijeliti matièni broj) 3. Osobna iskaznica 4. Peèat. Honorarno uposleni novinari tj. oni koji rade temeljem Ugovora o djelu imaju moguænost otvoriti tekuæi ili žiro raèun, pri èemu je potrebna samo osobna iskaznica. U sluèaju bilo kakvih Vaših dodatnih upita vezano uz otvaranje raèuna u Zagrebaèkoj banci pozivamo Vas da se obratite gði Mariji Begoviæ u poslovnicu Zagrebaèke banke Savska 66, na broj telefona 6305 387 ili 6305 393 i to ponedjeljkom, srijedom i petkom od 7:30 do 14:00 sati te utorkom i èetvrkom od 13:30 do 19:00 sati. Gða Begoviæ vrlo æe rado odgovoriti na sva Vaša pitanja i pomoæi Vam u otvaranju Vaših raèuna. S poštovanjem, Zagrebaèka banka

... više ...


Na temelju èlanka 3 Pravilnika o godišnjoj nagradi za zaštitu okoliša Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb, Perkovèeva 2 i APO - Agencija za posebni otpad, Zagreb, Savska cesta 41/IV objavljuju NATJEÈAJ ZA GODIŠNJE NAGRADE ZA NAJBOLJI NOVINARSKI RAD O ZAŠTITI OKOLIŠA Natjeèaj za godišnje nagrade za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša (po jedna nagrada za radove objavljene u tisku, na televiziji i radiju, u razdoblju od 1. travnja 2001. do 29. ožujka 2002. godine) Nagrade dobivaju novinari za najbolje autorske radove o zaštiti okoliša objavljene u tisku, na radiju i televiziji. Svaka nagrada se sastoji od novèanog dijela, plakete i diplome, a dodjelit æe se 22. travnja, na Dan planeta Zemlja. Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju: * redakcije * ogranci i zborovi HND * pojedinci * ustanove koje se bave zaštitom okoliša Prijedloge treba dostaviti na adresu: Hrvatsko novinarsko društvo Zagreb, Perkovèeva 2 za Natjeèaj o zaštiti okoliša Prijedloge dostaviti do 5. travnja 2002. godine Natjecati se mogu profesionalni novinari, èlanovi HND. Predlagaèi su dužni, uz obrazloženu kandidaturu, priložiti kopiju teksta, VHS kasetu, odnosno audio-vrpcu standardnog formata, s naznakom gdje i kada su objavljeni.

... više ...


Pozivamo Vas na okrugli stol Novinari u dossierima tajnih službi, koji æe se održati u èetvrtak 14. ožujka 2002. u 11 sati u Velikoj dvorani HND, Zagreb, Perkovèeva 2/1. Okrugli stol bavit æe se pitanjima iniciranim na posljednjoj skupštini Novinarskog društva u Opatiji: koje legalne akcije može Društvo poduzeti da svojim èlanovima, koje su godinama pratile i zlostavljale tajne službe i politièka policija, pribavi satisfakciju, te kakve mjere valja poduzeti da se takva praksa ubuduæe onemoguæi i da se sprijeèi zloupotreba obavještajnih službi u politièkom inženjeringu, što osobito pogaða novinarsku profesiju i njene pripadnike. Neposredan povod ovom okruglom stolu bit æe i sudske tužbe protiv Ministarstva unutarnjih poslova RH koje upravo podižu èlanovi HND kojima je uskraæeno pravo na deklasifikaciju dossiera kako bi ga mogli objaviti u novinama. U skladu s odlukom Skupštine da pomogne onim zlostavljanim èlanovima koji na sudu potraže satisfakciju Društvo æe im, u okviru svojih financijskih i drugih moguænosti, pružiti pravnu pomoæ. Na okruglom stolu sudjelovat æe kao uvodnièari eminentni pravni i ustavni struènjaci, a nakana nam je da na temelju pobuda i ideja iz rasprave pokrenemo postupak za legislaciju, koji bi Hrvatskoj donio zakon o raspolaganju arhivama tajnih službi iz razdoblja represije poput onoga kakav postoji, primjerice, u Njemaèkoj. Dnevni red prof. Žarko Puhovski: Policijska država i javni mediji prof. Branko Smerdel: Ustavni temelj za demokratsku kontrolu tajnih službi prof. Ivan Padjen: Isprika diskrecijom ne vrijedi Orhideja Martinoviæ: Odgovornost za protupravno prisluškivanje dr. sc. Josip Kolanoviæ: Èuvanje i dostupnost tajnopolicijskih dossiera Èlanovi HND Denis Kuljiš i Drago Hedl opisat æe svoja iskustva u nastojanju da doðu do vlastitih dossiera i najaviti tužbu sudu U pripremi okruglog stola u sklopu Odbora za struèna pitanja HND zakljuèili smo da je potrebno osnovati inicijativnu grupu koja bi pokrenula rad na pripremi zakona o raspolaganju arhivama tajnih službi i stvaranju nezavisne ustanove, poput Gauckova instituta u Njemaèkoj, koja bi taj proces usmjeravala, pa æemo sudionike skupa obavijestiti o tim zamislima. Pozivamo Vas da na taj okrugli stol doðete, jer je rijeè o inicijativi našega Društva, na koju nas obavezuju zakljuèci prethodne Skupštine HND. S poštovanjem Dragutin Luèiæ, Denis Kuljiš, predsjednik Hrvatskog novinarskog društva predsjednik Odbora za struèna pitanja HND

... više ...


Media Release 11 March 2002 Journalists Condemn “Spiteful Legal Victimisation” of Croatia’s Feral Tribune The International Federation of Journalists, the world’s largest journalists group, today condemned the recent rulings against the satirical weekly Feral Tribune in Croatia saying they were examples of “spiteful legal victimization” that threaten the paper’s survival. The IFJ is calling for a review of the legal regime that has brought Feral Tribune – a standard-bearer for independent journalism during the Yugoslav wars of the 1990s – to the brink of extinction. The weekly’s bank account was frozen on 1 March, following the Zagreb Regional Court's sentencing of the weekly to fines amounting to 200,000 kuna (approx. US$23,900; 27,183 euros). The newspaper was sentenced for “moral damage” and publishing “cosmopolitan opinions and views”. “The laws that have been used are archaic, intolerant and should be rendered obsolete in any modern democracy,” said Aidan White, IFJ General Secretary, “they have been used in a piece of spiteful legal victimisation that should be condemned internationally.” The first sentence is based on a 1995 article by art historian Zvonko Makovic, in which he analysed Marica Mestrovic's incompetence in her management of the Mestrovic Foundation. While the author's analysis was considered an acceptable form of public criticism, the magazine was heavily fined for publishing his article. The second sentence against the weekly is based on a 1993 article by Viktor Ivancic, who criticised anti-Semitic and pro-fascist remarks by Zeljko Olujic, an attorney with close ties to former president Franjo Tudjman. Olujic is representing Mestrovic. The Constitutional Court ruled in May 2000 that the penal code article under which the prosecution was made possible is unconstitutional. “This law should be taken off the statute books and the rights of journalists to speak freely and openly should be reinforced,” said Aidan White. The IFJ is calling on journalists’ unions worldwide to support the weekly following an open letter from the editorial board saying that they cannot guarantee the future publication of the magazine, because of the verdicts and financial sanctions. Further information: + 32 2 235 22 00 The IFJ is the world's largest journalists' group with 500,000 members in 106 countries.

... više ...


Zbog dviju pravomoænih presuda Županijskog suda u Zagrebu, Feral Tribuneu je blokiran raèun, te je doveden u neizdrživu financijsku situaciju, s obavezom da plati 200 tisuæa kuna na ime duševnih boli i zateznih kamata Marici Meštroviæ i Željku Olujiæu. Ukoliko se presude zagrebaèkog Županijskog i Opæinskog suda – koje su donijeli suci Marijan Šporer, Karmen Strmoli-Jelaviæ, Damir Prišlin Krbavski i Dubravka Burcar – prihvate kao opæi standard, to æe oznaèiti smrt kritièkog novinarstva u Hrvatskoj. Jedini njihov cilj je financijska destrukcija lista s politièkim motivima, i to prema poznatom hadezeovskom modelu sudske batine. Za tekst “Kipara starog kæi”, u kojemu povjesnièar umjetnosti Zvonko Makoviæ obrazlaže nekompetenciju Marice Meštroviæ da vodi Fondaciju Meštroviæ, autor je u kaznenome postupku osloboðen odgovornosti, a njegov je osvrt potvrðen kao legitimni oblik javne kritike, ali je svejedno – zbog jednog te istog teksta, i zbog jedne te iste optužnice – sud u postupku za tzv. duševne boli razrezao drakonsku novèanu kaznu nakladniku. Ta situacija, koja je nonsens sama po sebi, svjedoèi o potpunome kaosu u hrvatskom pravosuðu, ali i o èinjenici da tzv. pravda nije u igri, veæ iskljuèivo ambicija da se financijski uništi nepoæudni medij. Sluèaj teksta “Glasovir za arijevsku Hrvatsku” još je drastièniji, jer je autor Viktor Ivanèiæ izložio kritici otvorene antisemitske i profašistièke stavove Željka Olujiæa, poput njegovih tvrdnji da “ustaše nisu bili fašisti”, da u Zagrebu tijekom II. svjetskog rata “nije bilo žrtava fašizma” i da su “Židovi iznudili holokaust nad samima sobom” zato jer su “pljaèkali i vrijeðali ostale narode”. U prvostupanjskoj presudi, koju je Županijski sud samo potvrdio, navodi se kao grijeh èak i to da Ivanèiæev tekst “odiše kozmopolitskim pogledom i shvaæanjima”! Zbog tog “kozmopolitizma” Feralu je razrezana drakonska novèana kazna, dok je Željku Olujiæu (inaèe i odvjetniku Marice Meštroviæ) zbog njegovih prljavih uvreda židovskome narodu, sud dodijelio više desetaka tisuæa kuna na bankovni konto. Ovaj sramotan odnos hrvatskoga pravosuða prema slobodi javne rijeèi i pravu na kritiku predstavlja faktièku legalizaciju cenzure, jer sud i sam navodi kako u inkriminiranim èlancima nisu sporne èinjenice, veæ vrijednosni sudovi “izneseni na neprilièan naèin”. Sudski progon s politièkim motivima, patentiran u vrijeme Tuðmanova režima, tako je nastavio živjeti i pod novom vlašæu, štoviše, upravo doživljava svoju renesansu. Nova garnitura na vlasti ne samo što nije zaustavila progone nezavisnih medija, veæ sve ukazuje na to da ih podupire, izmeðu ostaloga i tako što je u Kaznenome zakonu zadržala stavku o “hitnosti postupaka” protiv optuženih novinara i nakladnika. Novim vlastodršcima, oèigledno, neæe teško pasti gašenje medija koji se kažnjavaju zbog “kozmopolitskih shvaæanja”. Suoèeno s ovakvim beskrupuloznim financijskim udarcima, uredništvo Feral Tribunea ne može jamèiti buduæe izlaženje lista, posebice s obzirom na sudske presude i novèane sankcije koje su najavljene i koje se narednih tjedana oèekuju. U sljedeæem broju Ferala, umjesto pravomoænih presuda, objavit æemo ponovo inkriminirane èlanke, kako bismo upoznali javnost s razmjerima zloèina hrvatskoga pravosuða protiv slobode javne rijeèi. Uredništvo Feral Tribunea

... više ...


Stanovnici planeta Zemlja ! Budimo zahvalni što nam je pružena moguænost izbora! Ne gubimo nadu i vjeru jer još nismo baš sve uništili, hvala Bogu zelenih ima svakog dana sve više i više, ali rastu i nove tvornice, tisuæe je novih automobila svakog dana na cestama pod kojima nestaju šume !!!. Iako je možda dijelom èovjek nesvjestan onoga što èini prirodi sigurno je svjestan onoga što èini samom sebi, razboljeva se i uništava svoj organizam iz dana u dan, oneèišæava sam sebi zrak, oneèišæuje prostor svojoj djeci i buduæim generacijama. Važno je da oni koji to nisu shvatili budu upuæeni, zato ne predajte se nikada Udruge zelenih, pojedinci i velika snago ljubavi prema svemu živome na ovom planetu. Naša energija za zaštitu okoliša i vjera u ono što radimo velika je, iako se možda nikad i ne primijeti zauvijek æe promjeniti odnos èovjeka prema prostoru u kojem živi. Nažalost iako smo možda došli do zakljuèka da svatko gleda samo svoje dvorište, sebiènost globalno gledajuæi ipak nije prevagnula jer tu i tamo naæi æemo traèak velike nade uvijek spremne za promjene. U prvom redu promjene prema samom sebi, jer teško se odreæi svakodnevno nabacanih poroka, kafiæi bez dima i alkohola ne postoje, niti bi onda to više bili kafiæi. Za recikliranje starog papira zna se odavno ali ono tek u posljednje vrijeme postaje aktualno ! «Muljaju» nas sa svih strana, od politièara pa do tajnice gradonaèelnika, neki stariji æe se možda sjetiti tisuæe prosvjednika koje je Zelena akcija u svoje vrijeme okupila u Vranjicu ali i u drugim mjestima Lijepe naše. Kada se u posljednje vrijeme okupilo na tisuæe stanovnika zemlje prosvjedujuæi radi onoga što joj svakodnevno rade ( bacamo smeæe, zagaðujemo rijeke,mora i vode, grade se atomske bombe i odlaze radioaktivni otpad umjesto da se nahrane gladna djeca u Africi......i još mnogo toga)! Onda se neki èude poplavama, potresima, vulkanima, uraganima, trovanju, radijaciji i svim drugim strahotama što smo sami prouzroèili utjecajuæi postupcima raznih svjetskih «vladara» i vlada. Antiglobalisti su kritièna masa i odraz ponašanja vlasti prema svemu i tretiranju skoro svakog stanovnika Zemlje samo kao potencijalnog glasaèa. Pozivamo sve stanovnike Zemlje da obilježe DAN PLANETA ZEMLJE 22.travnja 2002. godine tj. Dan svih njenih stanovnika na svoj naèin, a u sklopu zaštite okoliša, prirode i samog sebe. Što možete napraviti: npr. posaditi stablo, cvijeæe, grm, voziti biciklu ili iæi pješke baemr taj dan, uèlaniti se u Udrugu za zaštitu okoliša u svom gradu, poslati podršku Udrugama, ukoliko ste u moguænosti uplatiti donaciju na žiro raèune Udruga ili organizacija koje je briga i koje pridonose u svom djelokrugu rada te su važne za društvo, skupljajte stari papir i baterije, koristite staklenu ambalažu, koristiti ruèno pranje robe, a ne stroj barem taj dan, odreæi se tv-a, kompjutera i svih aparata barem tada.... Info o zelenima na: www.ekologija.net www.avia.croadria.com www.wildplanet.org/vegan Hvala u ime buduæih generacija širom svjeta – Koza ( molimo šaljite ovu ili sliène poruke dalje,na sve e-mail adrese koje imate sve do 22.4.02.)

... više ...


... više ...


... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo uglavnom prihvaæa najnovije u javnosti opetovane prijedloge, sugestije, pa i kritike na raèun organizacije Novinarskog vijeæa èasti, ali odbija neargumentirane napade na ljudski i profesionalni integritet èlanova i predsjednice Vijeæa èasti HND Sanje Modriæ! HND upozorava da je izbor Novinarskog vijeæa èasti utemeljen u Statutu HND, a da se Statut može mijenjati samo na Skupštini - sve ostalo držimo najobiènijom "revolucionarnom samovoljom". Oni koji veæ godinama drže predavanja o novinarskoj etici i radu Vijeæa èasti imali su prilike zatražiti izmjene Statuta, te predložiti moguæe primjerenije organiziranje Vijeæa na Skupštini održanoj potkraj 2001. godine. Isto tako upozoravamo da svi pokušaji da se diskreditira Vijeæe èasti ne mogu biti alibi onima koji su višekratno kršili Kodeks èasti niti to može biti onima èiji æe se sluèajevi sutra naæi pred Vijeæem. Naime, lopovi nisu lopovi zato jer postoje sudovi nego zato jer otimaju tuðe, klevetnici jer kleveæu i tako redom... Podsjeæamo i na èinjenicu da postoji pravo žalbe na odluku Vijeæa èasti Središnjem odboru HND koji "predmet" može vratiti na ponovno odluèivanje ili, pak, odluku može potvrditi ili odbiti. Na odluku Središnjeg odbora postoji pravo žalbe Skupštini HND koja donosi konaènu odluku. Podsjeæamo da je na Skupštini održanoj 1999. godine od 37 kandidata izabrano 5 èlanova i 5 zamjenika Vijeæa èasti koji po Statutu imaju jednaka prava. Na Skupštini održanoj potkraj 2001. godine birana su meðu 15 kandidata 4 nova èlana. Nadalje, postoji odluka Izvršnog odbora da se u sluèaju tzv. "sukoba interesa" iskljuèuju iz odluèivanja oni èlanovi kojih bi nepristranost mogla doæi u pitanje. Primjer: Kada se odluèuje o HTV-u o tomu ne mogu odluèivati èlanovi Vijeæa s HTV-a. Postoji i odluka Izvršnog i Središnjeg odbora da èlanovi i zamjenici zajednièki ravnopravno donose odluke u cjelokupnom sastavu èime se otklanjaju prigovori o bilo "èijoj" prevagi u Vijeæu èasti. Optužbe prema kojima su èlanovi Vijeæa iz EPH prikazani kao najobièniji plaæenici te novinske kuæe, neodrživa je jer bi se po istoj logici oni koji su takve tvrdnje javno iznijeli mogli smatrati najobiènijim plaæenicima novinskih kuæa koje su takve tvrdnje objavile! I nije li sukob interesa i kad o Vijeæu èasti pišu i oni koji su višekratno opomenuti za kršenje Kodeksa èasti od istog tog Vijeæa? Za IO HND, Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik

... više ...


Na temu iz naslova održan je od 5. do 7. veljaèe u Opatiju u Meðunarodnom centru za obrazovanje novinara (ICEJ) meðunarodni okrugli stol. Raspravni skup je održan pod pokroviteljstvom zaklade Konrad Adanauer, IWA-e (Institut for World Affairs), a u organizaciji ICEJ-a i Hrvatskog novinarskog društva. Radni materijal za teze za raspravu o Zakonu o medijima pripremljen je u Ministarstvu kulture RH, a na skupu ga je prezentirao ministar Antun Vujiæ. Njegov govor uz teze i same teze objavljujemo na našoj web stranici u rubrici U susret novom zakonu o informiranju i pozivamo sve zainteresirane da se jave s pitanjima i prijedlozima koji æe biti objavljeni na istom mjestu. Teze za raspravu o Zakonu o medijima Uz teze za raspravu Zakona o medijima

... više ...


ZBOR NOVINARA ZA OKOLIŠ organizira raspravu na temu RIZIÈNI OBJEKTI U OKOLIŠU - ODLAGALIŠTA OTPADA I SPALIONICE (NIMBY efekt i kako ga prevladati) Okrugli stol æe se održati 19. 02. 2002 g. u 18 sati u Novinarskom domu, Perkovèeva 2 u Zagrebu. U Hrvatskoj ima oko 1000 divljih odlagališta otpada, svega 3-5 ureðenih sanitarnih odlagališta i ni jedno odlagalište tehnološkog ili opasnog otpada. Samo dvije treæine komunalnog otpada organizirano se prikuplja i odlaže na djelomièno ili potpuno neureðena odlagališta. U prirodi svake godine završi oko 3 milijuna tona razlièitog otpada, ukljuèujuæi i tehnološki otpad. Saniranje dosadašnjih i otvaranje novih sanitarnih odlagališta otpada skup je i dugotrajan proces koji nailazi na otpor lokalnog stanovništva poznatog kao NIMBY efekt(not in my backyard)ne u mom dvorištu. Trebamo li za zbrinjavanje otpada graditi spalionice ili za to mogu poslužiti postojeæe tvornice cementa? Što je predviðeno prostornim planovima kad je rijeè o gradnji objekata riziènih za okoliš, odlagališta i spalionica? Poticatelji rasprava su: dr. Božo Kovaèeviæ , ministar zaštite okoliša i prostornog ureðenja,. Vladimir Lokner - dr. Viktor Simonèiæ, ing. Matija Salaj, dr. Vladimir Lay (uvodne rasprave do 3 min) Cilj je rasprave potaknuti struènjake i politièare da iznošenjem pravih i toènih informacija pomognu novinarima i javnosti uopæe u civiliziranom zbrinjavanju otpada, uvažavanju struke pri donošenju odluka o gradnji takvih objekata riziènih za okoliš i zdravlje ljudi. Predviðeno trajanje 2 sata. ZBOR NOVINARA ZA OKOLIŠ Tanja Devèiæ, predsjednica

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO