hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

ZAGREB - Predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Žarko Puhovski u emisiji Nedjeljom u 2 ustrajao je na svojim nedavnim izjavama da novinaru HRT-a ne prijeti stvarna životna opasnost tvrdivši da je Latin zaštiæen jer je on "šminkerski novinar". Na pitanje je li "Big Brother" uèinio dosta za Rome, Puhovski je iskreno odgovorio kako smatra da je ta emisija, ma kako degradirajuæa bila za ljudsko dostojanstvo, trenutaèno uèinila mnogo više nego HHO i nacionalni program za manjine zajedno.

... više ...


 

Protest to President Ben Ali of Tunisia over IFJ Web-Site Ban Following UN Summit Criticism

 

The International Federation of Journalists today protested to the Tunisian government over the banning of the Federation’s web site. In recent weeks, following the World Summit on the Information Society in November when the IFJ sharply criticised restrictions on Internet use and harassment of human rights activists, the IFJ web site has been unobtainable.

 

“The Tunisian authorities continue to show intolerance of independent opinion and free expression,” said Aidan White, IFJ General Secretary. “But they are seriously mistaken if they think this will discourage journalists from expressing their solidarity with colleagues in Tunisia.”

 

The IFJ in a letter to President Ben Ali says that all obstacles on the use of Internet technology and access to information should be lifted, except where they are in line with international standards which may limit access to anti-social sites, covering, for instance, child pornography or incitement to violence.

 

“The IFJ site is an information point for journalists around the world – including many in Tunisia and other Arab countries. Reporters want information about developments in the region and want to express their solidarity with colleagues,” said White, pointing out that the IFJ site is available in French, Spanish and English and also has an extensive Arabic section. All of the content is uncontroversial, he said.

 

“It is impossible not to conclude that the sole reason for this ban is a political act of spite to penalise the Federation for defending the rights of all journalists in Tunisia and for its criticism of the authorities,” he said.  In an address to governments at the World Summit in Tunis White had said that harassment of rights activists and Tunisian restrictions on access to the Internet cast a shadow over the whole summit process.    

 

He appealed to the President to lift the ban on access to the site immediately and reiterated demands that all restrictions on access to the Internet should be withdrawn.

 

“If not, Tunisia will be once again be seen to be setting a poor example to the Arab world where people who yearn for more freedom and democracy are pressing their demands for reform,” he said.

 

The IFJ Executive Committee meeting in Sydney Australia at the beginning of December reiterated the Federation’s support for efforts by the Association of Tunisian Journalists and the Syndicate of Journalists, both members of the IFJ, who are striving to defend journalists’ rights in difficult conditions. The IFJ has also called for a relaunching of a campaign for free speech in the country.   

 

Further Information: +32 2 235 2200

The IFJ represents more than 500,000 journalists in over 110 countries.

 

 

 

... više ...


OK RADIO ACQUITTED OF CHARGES

 

VRANJE, December 28, 2005 (FoNet) - The owner of Vranje-based OK Radio Goran Vladkovic has been acquitted of charges of local socialists.

 

Following the acquittal, Vladkovic demanded damage compensation of 24 million dinars (close to 283 thousand euros).

 

"The court acquitted Vladkovic of any responsibility, thus proving that our legal system is sometimes immune to all kinds of political pressures, which were, in this case, neither minor nor insignificant", said in the statement of OK Radio.

 

"Yet another disgraceful episode of abuse of independent media by local authorities toward is thus brought to an end, this time in favor of truth and support to the profession", said in the statement.

 

The Socialist Party of Serbia (SPS) local council filed a complaint against this media for broadcasting the news over a year ago, based on the sources' report that certain local members of the Socialist Party had printed several thousand blank ballots.

 

Despite the fact that OK Radio also aired the official denial of SPS, the complaint was filed nevertheless.

 

SUCCESSFUL COOPERATION

 

NOVI SAD, December 29, 2005 (Danas) - Vojvodina Executive Council was frequently present in the media reports this year, mainly due to the activities of the council and a good cooperation with journalists, said Vojvodina Information Secretary Milorad Djuric at the yesterday's traditional New Year's Cocktail Party, greeting the representatives of the media that cover the work of the Council.

 

Summarizing the results, Djuric expressed his content with the way the year had passed. He pointed out that the great attention was given to the minority reporting since, as he said, every culture had the right to information and reporting in its own language, which only supported the protection of identity of the province.

 

Journalists were also greeted by the Vojvodina Prime Minister Bojan Pajtic, who also expressed satisfaction for the successful conduct in the past year.

 

"The provincial administration proved to be the most economic in the country, since it didn't record any pay rise, or affairs", said Pajic.

 

Pajtic announced the plans for cuts in administration staff next year, which envisaged the release of 112 staff members.

 

Pajtic expressed belief that 2006 would be marked with successful development, as far as the available funds of the province allow it, despite the fact that activities would focus on the costs cuts and assistance to most socially handicapped citizens.

 

KARIC FAMILY SELLS TV BK

 

BELGRADE, December 30, 2005 (Beta) – According to the Deputy leader of the Power of Serbia Movement, Dragan Karic, his family is no longer owns BK Television.

 

"We are no longer the owners of TV BK. We sold it, now you can go investigate to whom", Karic told daily Dnevnik.

 

He denied the claims that the Power of Serbia Movement was running BK TV and said that according to all available information, it is clear that the Karic family had the least control of any of the involved parties, in all segments of programming, as a company, political option and foundation.

 

"Those who attack us most are the most prominent people too, including the Democratic Party of Serbia, G17 Plus, the Serbian Radical Party, and the Socialist Party of Serbia, not to name everyone. They are the champions. According to the ratings of BK TV, I can freely say that BK is their television, not ours." Karic said.

 

DRAFT VERSION OF CODE OF ETHICS

 

BELGRADE, December 30, 2005 (Beta) – The Committee of the Association of Serbian Journalists (UNS) and Association of Independent Serbian Journalists (NUNS) has concluded the Draft of the Journalism Code of Ethics.

 

Both associations said their "mutual strive was to produce a unique code of ethics for journalists which would be adopted by the wide public".

 

The committee has recommended to both professional associations to organize the meeting with the chief editors of the most influential media in Serbia to assess the proposed document. This committee, consisted of Dimitrije Boarov, Dragan Janjic, Miroslav Pusic and Nino Brajovic, proposed that once the unique Code was adopted, the Media Council should be formed. With this, according to the committee, the favorable conditions would be made for implementation of the Code and improvement of the professional and ethical standards in Serbian journalism.

 

... više ...


ZAGREB – Voditeljica HRT-ove emisije Otvoreno, Hloverka Novak Srziæ izazvala je žestoke reakcije zbog pristranosti u voðenju emisije emitirane u srijedu na temu Pravilnika o ambalažnom otpadu, a neke udruge za zaštitu okoliša prozvale su je juèer za manipulaciju javnosti i rezultata ankete meðu gledateljima.
    Voditeljica je u srijedu, naime, vrlo strastvenim nastupom u potpunosti stala na stranu Hrvatske udruge poslodavaca, odnosno proizvoðaèa ambalaže. Meðu sudionicima je bio i državni tajnik za zaštitu okoliša Nikola Ružinski koji upozorava da je Hloverka Novak Srziæ bila pristrana zbog vlastitog sukoba interesa, jer je njezin otac Ante Novak vlasnik tvornice sokova »TBP Novak«, a unatoè zakonskoj obvezi da to uèini do 1. prosinca, još se nije prijavio u fond. Ružinski je to navodno doznao tek nakon emisije, te ju je javno prozvao dan kasnije u istoj kuæi, na Hrvatskom radiju u emisiji »Z kao Zemlja«.
    – Voditeljica je oèito bila na strani svojih drugih gostiju koji su bili i brojèano jaèi, od šest gostiju samo nas dvoje smo bili za pravilnik, s tim da predstavnica Zelene akcije uopæe nije došla do rijeèi, a ja nisam uspio reæi što sam mislio, kaže Ružinski. Državni tajnik napominje kako je svima u studiju bilo neugodno zbog ponašanja voditeljice, a i neki poslodavci potvrdili su nam kako je njezin angažman najblaže reèeno bio pretjeran.
    Hloverka Novak Srziæ demantirala je juèer da je u sukobu interesa jer se, kako kaže, prije dvije godine u svoje i ime svoje djece oporuèno odrekla tvornice svog oca.
    – U sukobu interesa je država koja donosi loš pravilnik koji omoguæava da razni financijski lobiji i poslovni interesi isisavaju novac za plemenit cilj zaštite okoliša. Nigdje nema toga da država upravlja biznisom zbrinjavanja otpada, kaže Hloverka Novak-Srziæ i podsjeæa na svoj angažman oko projekta Družba Adria, Brezovice, azbestoze koji nikom nije zasmetao.

... više ...


ZAGREB - Nakon što je Vijeæe HRT-a sredinom prosinca zatražilo od prisavskog vrha da se utvrdi odgovornost Denisa Latina za posljednju emitiranu "Latinicu" o Tuðmanovoj ostavštini, u srijedu se na tu temu zasjedalo veæ treæi put. Za razliku od prethodna dva sudska procesa, programskog kolegija HTV-a i Etièkog povjerenstva, koji su odbili raspravljati o Latinovu uratku, komisija koju je posebno oformio ravnatelj Mirko Galiæ u srijedu je svoj dio posla obavljala nešto više od pet sati. Najprije je pred peteroèlanu komisiju izašla urednica sporne emisije Jagoda Bastaliæ.

Zatim se pred ispitivaèima našla direktorica HTV-ova programa Tanja Šimiæ, koja je hijerahijski i odgovorna za "Latinicu", a onda je na red za pitanja i odgovore došao i sâm Latin. No što se u tih pet sati dogaðalo i kakav je zakljuèak komisija donijela i uputila ravnatelju Galiæu, koji se sada mora odluèiti za završni potez, bilo je nemoguæe saznati.

Svim moguæim aktima HRT-a zabranjeno nam je da bilo što iznosimo u javnost. Kao predsjednik komisije mogu tek reæi da smo odluku donijeli te da je ona mudra i pravedna i da neæe biti nezadovoljnih njome suzdržan je bio Joško Martinoviæ, uz napomenu da je sada sve u rukama ravnatelja Galiæa.

O tome što ih se pitalo i jesu li im èlanovi komisiji uputili kakve primjedbe niti odgovorni trojac nije bio raspoložen razgovarati. Jagoda Bastaliæ i Denis Latin samo su kazali da o svome saslušanju ne smiju ništa reæi. Ipak, doznaje se da su bila postavljana pitanja o tome na koji naèin su se birali gosti za tu emisiju, je li u njezinoj pripremi i realizaciji bilo kakve tendencije...

Što se direktorice Šimiæ tièe, ona se nije javila ni toliko da kaže kako ništa ne želi reæi. Buduæi da je Galiæ ovaj tjedan na godišnjem odmoru, to znaèi da æe on konaènu odluku o cijelom tome sluèaju donijeti poèetkom sljedeæeg tjedna, što je potvrdio i glasnogovornik HRT-a János Römer.

BOŽENA MATIJEVIÆ

... više ...


Peking - Stotinjak novinara jednog od najotvorenijih kineskih dnevnika Pekinške novosti stupilo je u štrajk kad su im smijenili glavnog urednika i dvojicu njegovih zamjenika. Organizacija Reportera bez granica iz Pariza osudila je kažnjavanje i navodi da je protekle godine bilo više takvih smjena urednika i novinara koji su dirnuli u osjetljive teme.
Usprkos povremenim poticanjima medija da razoblièavaju korupciju i pogrešne politièke poteze, ovaj sluèaj potvrðuje da politièki vrh i dalje želi zadržati nadzor nad medijima, osobito nad internetom. Komitet za zaštitu novinara iz New Yorka tvrdi da je Kina rekorder po broju zatvorenih novinara.
Smjene u kineskim medijima nisu neuobièajene, ali neobièno je da se zbog toga štrajkalo i - još neobiènije - da se za sve saznalo. Spomenuti list izlazi od 2003. Zajednièki su ga osnovali dnevnik Guangming Ribao i dinamièna novinska grupacija s juga Kine. Novi dnevnik brzo je stekao ugled jednog od najhrabrijih.
Smijenjenim urednicima nije službeno reèeno zašto su kažnjeni, ali je opæe uvjerenje da su nizom tekstova zapravo iskušavali dokle smiju iæi i pomicali dosadašnje granice. Objavljivali su oštre komentare o korupciji i lošim politièkim odlukama, kao i o nedoliènom ponašanju i nedopustivim postupcima lokalnih moænika.
Primjerice, pisali su o nedavnom krvavom gušenju seljaèkog prosvjeda protiv gradnje elektrane, što je naišlo na svjetski odjek. Zbog gradnje, seljacima je oduzeto poljoprivredno zemljište uz sramotno nisku naknadu (navodno, samo tri dolara po obitelji). Protiv pobunjenih seljaka lokalni su moænici poslali naoružane plaæene razbijaèe.
Poginulo je najmanje šest seljaka (svjedoci govore o 20 mrtvih i èetrdesetak nestalih). Prema službenim podacima, u Kini je 2004. bilo 74.000 prosvjeda, najviše zbog sve veæe provalije izmeðu bogatih i siromašnih, neravnomjernog razvoja urbanih i seoskih dijelova zemlje, te izmeðu brzo rastuæeg industrijskog istoka i stagnacije pretežno poljoprivredne unutrašnjosti.
Oduzimanje zemlje seljacima veæ se naziva tempiranom bombom za državu jer je prema službenim podacima posljednjih nekoliko godina bez zemlje ostalo 70 milijuna seljaka, i veæina se u potrazi za poslom slijeva u gradove.

Tomislav Butorac

... više ...


ZAGREB  Iako je juèer HRT-ovo Etièko povjerenstvo, isto kao i nedavno programski kolegij HTV-a, odbilo raspravljati o "Latinici" na temu Tuðmanove ostavštine, sutra æe se istog posla morati prihvatiti i posebna komisija koju je oformio ravnatelj Mirko Galiæ. Nju èine: Damir Matkoviæ, predsjednik Etièkog povjerenstva Jura Ozmec, pravnica Nevenka Šintiæ, producent HTV-ova Informativnog programa Ivica Tomas te predsjednik komisije Joško Martinoviæ.

Postavio ga Galiæ
 I ne bi u tome bilo ništa èudno da se u sastavu toga tijela, koje æe na neki naèin suditi "Latinici", ne krije jedna zanimljivost. A tièe se baš Martinoviæa. Upravo je on prije 14 godina Denisu Latinu predložio da svoju autorsku emisiju nazove "Latinica".
Eto, sada ispada kako sudbinu Latinove emisije u svojim rukama drži i njezin krsni kum, koji je i sâm nekada radio reportaže za nju. Je li mu zbog toga teško?
 Pa naravno, malo je nezgodno, jer sam u jesen 1992., kad smo zajednièki radili emisiju "U potrazi", Denisu kazao da bi mu se sljedeæa emisija trebala zvati "Latinica". Rekao sam mu: "U tome je nazivu tvoje ime i ime našeg pisma po kojem se, uz ostalo, najviše razlikujemo od naših susjeda i sada najljuæih neprijatelja". Bila je to dobra dosjetka i drago mi je da je Denis prihvatio moju ideju, jer je "Latinica" veæ postala institucija  iskren je Martinoviæ. No odmah dodaje i da razumije zašto je Galiæ u komisiju odabrao baš tih pet ljudi te upravo njega postavio na njezino èelo.

Bit æu pravedan!
 Mi smo svi nezavisni i politièki neangažirani, a rijeè je o emisiji koja je izazvala buru na Markovu trgu, pa onda i na Pantovèaku, što se nas ne bi trebalo ticati. Jedino važno bit æe nam mišljenje Vijeæa HRT-a koje je procijenilo da je ta "Latinica" povrijedila osnovna profesionalna naèela i na nama je da utvrdimo je li tih povreda doista bilo i koliko. Apsolutno sam siguran da æemo donijeti dobru, pravednu i poštenu odluku koja neæe iæi niti na štetu moga uèitelja Denisa Latina, niti na štetu HTV-a niti na štetu javnosti. Ove sam se dužnosti možda i prihvatio zato da netko brzopletiji, ambiciozniji i upleteniji u politièke sukobe ne bi sudio u ovom sluèaju  kazao je dokazani profesionalac Martinoviæ, koji ipak nije mogao odoljeti a da ne dometne kako "kum ne može biti okrutan prema kumèetu".
Naravno, o onome što on kani reæi na sutrašnjem sastanku nije htio unaprijed govoriti. Tek je napomenuo da po, njegovu mišljenju, dio "Latinice" u kojem nema reportaža - uopæe nije sporan.

... više ...


"Freie Universitaet Berlin" po osmi put raspisuje natjeèaj za "Europske novinarske stipendije". Za stipendije se mogu natjecati novinari s višegodišnjim iskustvom i dobrim znanjem njemaèkog koji bi u okviru programa radili na vlastitom projektu. Stipendije traju od listopada 2006. do srpnja 2007., a rok za podnošenje zahtjeva je 31. sijeènja 2006.

Obrasci za prijavu, opis programa i popis natjeèajne dokumnetacije nalaze se na stranicama www.efj.fu-berlin.de, a dodatne obavijesti možete dobiti na tel: 0049 30 8385 33 15 ili mailom na: info@efj.fu-berlin.de. 

... više ...


POŽEGA - SDP je želio napraviti puè na sjednici županijske Skupštine uvodeæi sa sobom grupu graðana kako bi se srušila legalno izabrana vlast. Ti graðani bili su ustvari zaposlenici Gradske kuæe, odnosno komunalni redari i djelatnici Tekije. Željeli su napraviti ono što proklamiraju u svojim istupima, a to je podrediti županiju gradu - istaknuo je župan Anto Bagariæ na slivestarskoj konferenciji za novinare, dan nakon što se u dramatiènim okolnostima održala zadnja županijska Skupština.

Naime, dio oporbenih vijeænika, 15 iz SDP-a i vijeænik HSP-a Božidar Lujanac koji je na toj istoj Skupštini bio zamijenjen drugim vijeænikom, kako on tvrdi na temelju njegove lažne ostavke, kao i novinari, ostali su pred vratima županijske palaèe jer ih zaštitari nisu pustili unutra. Meðutim, župan Bagariæ i dalje tvrdi da su novinari i vijeænici ne samo mogli uæi nego su ih zaštitari još pozivali da uðu na što je poèela prava polemika izmeðu njega i novinara koji su tvrdili da to nije istina.

Ozlijeðena novinarka HTV-a Sanja Najvirt koja je bila ukliještena na samim vratima, tik do zaštitara, zapomagala je i molila zaštitare da je puste jer su je poèeli gnjeèiti nakon èega joj je zaštitar rekao da ju ne može pustiti jer bi tada ušli i svi ostali. S druge strane vrata, u županijskoj zgradi, nalazio se novinar RV-a Kazimir Balog koji je u zgradu ušao prije 11 sati, koji je takoðer pokušavao desetak minuta uvjeravati zaštitare da puste novinarku na što su se oni potpuno oglušili.

Novinarka RV-a Lidija Galiæ županu je kazala da je zajedno s novinarkom Veèernjeg lista èak pokušala uæi kroz prozor moleæi jednu službenicu da im otvori prozor. Novinari su isto tako pitali što su u županijskom holu pred vratima radili nepoznati muškarci odjeveni u crnom meðu kojima je bio i Boro Barišiæ, èlan Glavnog stana HSP-a, a koji je sat vremena prije toga bio nazoèan konferenciji Pere Æoriæa, povjerenika HSP-a za Požeško-slavonsku županiju i Vlade Zeca, HSP-ova dožupana. Župan koji je dan prije tvrdio da on gospodari županijskom zgradom uputio nas je da odgovor tražimo od HSP-a.  Ljiljana Mariæ

... više ...


Registriranim slobodnim novinarima ovih dana stižu rješenja Ministarstva financija u kojima se pogrešnom primjenom koeficijenta za obraèun doprinosa za obvezna osiguranja, 1,1 umjesto 0,65, praktièno udvostruèuje mjeseèni iznosi doprinosa unatrag od 1. 
sijeènja do 31. prosinca prošle 2005. godine.
Žalbe na ova pogrešna rješenja ne odlažu izvršenja, a i na svaku izjavljenu žalbu mora se platiti 50 kuna upravne pristojbe. O svemu je pismom HND-a obaviješten Ivica Mladineo, ravnatelj Porezne uprave Ministarstva financija. Slijedi ogledni tekst žalbe na ta rješenja.


Ivica Grèar, potpredsjednik Zbora slobodnih novinara HND


 

SADRŽAJ ŽALBE:

Ime i prezime
adresa i MBG
datum

Samostalnoj službi za drugostupanjski
postupak Ministarstva financija
Zagreb, Katanèiæeva 5


Žalba na rješenje Ministarstva financija
o utvrðivanju osnovice za obraèun doprinosa
za obavezna osiguranja u 2005. godini,
Klasa: ... Ur. broj: ... od ...

U zakonskom roku podnosim žalbu na dostavljeno mi rješenje 
Ministarstva financija - Porezne uprave, Podruènog ureda ... 
Ispostave ..., kojim mi je utvrðena osnovica za obraèun doprinosa za 
obvezna osiguranja za 2005. godinu, unatrag od 1. sijeènja do 31. 
prosinca prošle godine.
Umjesto primjenom èlanka 33a. kojim je odreðen obraèun za ‘ostale 
samostalne djelatnosti’, u koje su uvršteni i novinari, pogrešnom 
primjenom èlanka 70. stavka 1. Zakona o stopama za obraèun doprinosa 
propisanim èlankom 37. istog Zakona utvrðen mi je nezakonit mjeseèni 
iznos doprinosa za obavezna osiguranja.
Zbog pogrešne primjene èlanaka Zakona o doprinosima za obavezna 
osiguranja u obraèunu doprinosa je primijenjen koeficijent 1,1 
umjesto 0,65 kako je odreðeno èlankom 33a kojim se ureðuje ‘ostale 
samostalne djelatnosti’ u koje su uvršteni i registrirani slobodni 
novinari. Predlažem da poništite pogrešno rješenje.

Potpis i matièni broj:

... više ...


Micanjem iz emisije Otvoreno, kao i veæ dvomjeseènim nerješavanjem njegova sluèaja, Tihomiru Ladišiæu prekršena su profesionalna, radna i sindikalna prava, a smjena bivšeg urednika i voditelja te emisije rezultat je politièkog, i to HDZ-ova pritiska na HTV. Ako se do 5. sijeènja Ladišiæev status ne definira, odnosno ako se ne budu poštovale sve obveze iz njegova ugovora o emisiji Otvoreno, protiv HRT-a æe biti pokrenuta tužba, a u tom sporu Ladišiæa æe zastupati Savez samostalnih sindikata Hrvatske.

Reèeno je to na juèerašnjoj tiskovnoj konferenciji koju je sazvao SSSH. Njegova predsjednica Vesna Dejanoviæ kazala je da je prekjuèer održan sastanak uprave HRT-a s predstavnicima svih devet sindikata kuæe, ali je sindikalnoj predstavnici Jagodi Milidrag-Šmid onemoguæeno da bude na tom sastanku.

Klasièan mobbing
Kad se ona ipak pojavila na ulazu u prisavsku zgradu, reèeno joj je da joj je zabranjen pristup na teritorij HRT-a. To se dogodilo vjerojatno zato što se pretpostavljalo da æe biti postavljeno pitanje o Ladišiæu, u èijem je sluèaju rijeè o elementarnom kršenju radnih i sindikalnih prava. To je klasièan primjer mobbinga dodala je V. Dejanoviæ. Dušanka Marinkoviæ-Draèa podsjetila je da Ladišiæu poslodavac veæ dva mjeseca ne da raditi posao za koji je s njim sklopio ugovor, èime su prekršene i odredbe HRT-ova Kodeksa.

Tražimo da se ispune obveze iz Ladišiæeva aneksa ugovora, a iz toga proizlazi da on i dalje ima pravo voditi Otvoreno. Ako HTV do 5. sijeènja ne riješi sluèaj, pokrenut æemo sudsku tužbu precizirala je D. Marinkoviæ-Draèa. Ladišiæ je još jednom naglasio da Vijeæe HRT-a nije prihvatilo prijedlog šefa Informativnog programa o njegovoj smjeni te da je spornu emisiju, zbog koje je maknut, radio na temelju èinjenica i dokumenata koji su veæ prije bili javno objavljeni.

Ovim što mi se dogodilo HDZ je izvršio juriš na HTV koji je u sluèaju Otvorenog uspio, no nadam se da u sluèaju Denisa Latina taj juriš i prijetnje neæe biti ostvareni. Usto, svim onim kolegama kojima se sad prijeti èak i smræu Latinu, Dragi Hedlu i Zrinki Vrabec-Mojzež dajem snažnu podršku. Iz tog razloga 5. sijeènja otiæi æu u Osijek posjetiti kolegu Hedla kazao je Ladišiæ te dodao kako dva mjeseca nakon svoje posljednje emisije za vodeæe ljude HTV-a više ne postoji jer ga ne žele primiti na razgovor. Još jednu podršku Ladišiæu uputio je i predsjednik HND-a Dragutin Luèiæ.

Kontrola HTV-a
Iz svega što se dogaða vidi se želja da se HTV opet kontrolira. Približavaju se izbori pa bi tu igraèku netko želio imati u svom džepu. Mi æemo i dalje podržavati Ladišiæa jer je on u podjeli velikih karata i u politièkoj igri oko Prisavlja politièka žrtva onih koji misle da je došlo vrijeme da opet ovladaju HTV-om. U pregovorima s EU imat æemo veæih problema zbog stanja u medijima nego u poljoprivredi istaknuo je Luèiæ, uz napomenu da mu je Galiæ obeæao da æe Ladišiæev sluèaj promptno riješiti.

Na upit kako ocjenjuje nedavnu inicijativu 50-ak uglavnom desno orijentiranih hateveovaca, uzvratio je: Napad na HTV iz vrha vladajuæe politike nalikovao je na intervenciju SSSR-a u Èehoslovaèkoj 68. kad su se ruskim tenkovima pridružile domaæe snage. Taktika je prozirna.


... više ...


ZAGREB - Nitko se od vodeæih politièara, odnosno šefova vodeæih stranaka u državi, nije pronašao u tvrdnji predsjednika Stjepana Mesiæa da politièari nastoje upravljati i manipulirati medijima. Mesiæevu kritiku stanja na domaæoj medijskoj sceni, koju osim podložnosti politièkim interesima obilježavaju komercijalizacija, senzacionalizam, bitka za profit i odsustvo ozbiljnih i objektivnih informacija, politièari smatraju pretjeranom, a problem medijske ovisnosti o kapitalu i zakonima tržišta uglavnom proglašavaju struènim pitanjem u koje se ne treba miješati. Struènjaci, meðutim, potvrðuju Mesiæeve bojazni i slažu se s ocjenom da su mediji u Hrvatskoj, pod utjecajem politike i kapitala, sve neslobodniji.
Iz vladajuæe stranke poruèuju da se protive bilo kakvom obliku pritiska na javne medije, kao i miješanju u njihovu ureðivaèku politiku. »Mediji su èuvari demokracije, i ni u kojem sluèaju ne mogu i ne smiju biti u bilo kakvom odnosu s politikom, osim naravno onog koji podrazumijeva objektivnost i istinitost izvješæivanja o politièkom životu«, objašnjava HDZ-ovu i Vladinu poziciju prema medijima glasnogovornik Ratko Maèek.
U Hrvatskoj, po mišljenju haespeovca Ante Ðapiæa, postoji apsolutna sloboda medija, koja »èak zna prijeæi u anarhiju«. Mediji ne samo da su slobodni, kaže Ðapiæ, nego preuzimaju ulogu arbitra, suca i tužitelja. »Ne kažem da su previše slobodni jer slobode nikad dosta, ali ima neodgovornosti, kao i u politici i pravosuðu«, veli Ðapiæ, koji priznaje da dio medija »služi kao dimna zavjesa za probleme u društvu ili se priklanjaju odreðenoj politici«.
- No oni to èine iskljuèivo svojom voljom, a ne pod prisilom. Iza toga stoji novac jer kapital koji stoji iza svakog medija odluèuje hoæe li se vezati na odreðenu politiku - kaže Ðapiæ, koji takvu praksu ne smatra znakom neslobode medija.
Željka Antunoviæ (SDP) priznaje da su mediji pod razlièitim vrstama pritisaka, ne samo politièkih, veæ i razlièitih interesnih skupina, ali ne i njene stranke. »Danas raditi u medijima i biti novinar nije jednostavno«, kaže Antunoviæ i dodaje kako je SDP »uèinio sve da medije oslobodi svih vrsta pritisaka, naroèito politièkih«. Pitanje komercijalizacije i trivijalizacije medija za nju je pitanje kojim se treba baviti aktivnije nego dosad, ali to, kaže, trebaju uèiniti strukovne udruge. »To nije politièko pitanje, veæ pitanje kojim se mora baviti novinarska profesija, i naæi naèina kako se oduprijeti senzacionalizmu nauštrb profesionalizma.«
Za šefa HSS-a Josipa Frišèiæa sasvim je razumljivo da politika želi ovladati medijima, »jer se to dogaða svugdje«. Ali ne slaže se, kaže, s Mesiæevom generalizacijom. Sloboda medija, kaže Frišèiæ, daleko je veæa nego prije 15 godina. »Poznajem desetke novinara kojima nije ni na kraj pameti plasirati nešto mimo èinjenica, èak i po cijenu da im se plaæa smanji«, kaže Frišèiæ. Ocjenjuje kako je privatizacija medija dovela do njihove komercijalizacije i vezivanja za odreðene politièke opcije, no stvar je, kaže, dugoroènog promišljanja njihovih vlasnika ima li koristi od takvog vezivanja.
Mesiæevim je ocjenama donekle nezadovoljan predsjednik Hrvatskog novinarskog društva Dragutin Luèiæ, koji priznaje da je u svim zapadnim zemljama prisutan trend da veliki financijski lobiji imaju sve veæi utjecaj na medije. Ali o tome treba govoriti konkretno, kaže Luèiæ, te istièe kako u Hrvatskoj postoje vrhunski, osrednji i loši mediji, pa osim nekih koji se dodvoravaju publici ima i novina i novinara koji ozbiljno rade svoj posao, i ukazuju na tamne strane društva.
- Teško je oèekivati da novinari budu mesije. Mi radimo za plaæu. Želimo raditi po standardima, ali ako radimo u komercijalnom mediju, proizvod moramo prodati - kaže Luèiæ i zakljuèuje kako su mediji, unatoè problemima s etièkim standardima, zadnjih godina »raskrinkali mnoge mutne poslove koji su se odvijali daleko od oèiju javnosti, zbog èega su mnogi visoki dužnosnici morali odstupiti«.
U ozbiljnost Mesiæevih teza uvjeren je profesor novinarstva Stjepan Maloviæ. Procjene da je sloboda medija u Hrvatskoj ugrožena su toène, kaže Maloviæ, baš kao i procjene da æe mediji igrati odluèujuæu ulogu u buduæim izborima. »Tko bude kontrolirao medije, kontrolirat æe izbore. To je opasno jer je utjecaj vlasništva nad medijima danas velik, a politièari, kapital i oglašivaèi sklapaju veze«, upozorava Maloviæ, koji smatra da se »stvari razvijaju vrlo ružno«, i da medijima predstoji loša godina.  Lj. BRATONJA MARTINOVIÆ

 

O Latinovoj sudbini odluèuju dva povjerenstva

Glavni ravnatelj HRT-a Mirko Galiæ je odluèivanje o sudbini Denisa Latina dao u ruke dvaju povjerenstava, pa æe tako prvog radnog dana 2006., u ponedjeljak, spornu »Latinicu« o Tuðmanovoj ostavštini gledati i o njoj raspravljati Etièko povjerenstvo, a onda bi najranije u utorak o njoj trebalo raspravljati i od glavnog ravnatelja posebno formirano povjerenstvo.


Posebno povjerenstvo èine predsjednik Joško Martinoviæ, Damir Matkoviæ, Jura Ozmec, u ime produkcije Ivan Tomas te ispred pravne službe Nevenka Šintiæ. Ad hoc organiziranje posebnog povjerenstva urodilo je i bizarnim sluèajevima poput Matkoviæevog koji je otputovao u Pariz, odakle se vraæa u utorak popodne, a koji je za »putnu zabavu« dobio i DVD sa spornom »Latinicom« kako bi ju, s obzirom na to da je u vrijeme emitiranja bio u Haagu, mogao konaèno pogledati. (Z. M.)


... više ...


Novak je, nakon primanja priznanja, rekao da se novinari, danas više nego ikad, moraju držati profesionalne etike i upozoravati društvo kada ide pogrešnim smjerom, te se oslanjati na graðanske slobode, a ne ovisiti o kapitalu i profitu.
U povodu 10. godišnjice smrti Mika Tripala Centar je organizirao raspravu na temu slobode medija u Hrvatskoj danas.
Tom prigodom predsjednik Stjepan Mesiæ izrazio je nezadovoljstvo stanjem u hrvatskim medijima, zbog toga što danas više nije najvažnija istinita i objektivna informacija, nego proizvod koji se na tržištu može dobro prodati.
Mesiæ je dodao da politika èesto koristi medije kao sredstvo za osvajanje ili zadržavanje vlasti. »Naša je demokracija zato manjkava i ne može se uspješno razvijati kako bi trebala«, rekao je Mesiæ.
Predsjednik Hrvatskoga novinarskog društva Dragutin Luèiæ rekao je da bi mediji trebali podiæi standarde novinarske etike i oduprijeti se moæi kapitala. Komentirajuæi slobodu medija u Domovinskom ratu, Luèiæ je rekao da je tada nije bilo dovoljno. »Da je tada bilo više slobode medija, danas bi manje èasnika Hrvatske vojske bilo u Hagu«, rekao je Luèiæ.
Komentator Vjesnika Tihomir Ponoš ocijenio je 2005. kao godinu u kojoj nije bilo širenja slobode medija, nego kriza i zastoja. Kao najveæe probleme u hrvatskoj medijskoj sceni Ponoš je izdvojio saborsku raspravu o HRT-u, postojanje klevete u kaznenom zakonu, temeljem èega je Predrag Matvejeviæ osuðen na uvjetni zatvor, te oglašivaèe koji imaju velik utjecaj na medije. [Tomislav Tadiæ]

... više ...


ZAGREB - Unatoè najavama kako æe na juèerašenjem programskom kolegiju HTV-a urednici televizijskih programa raposravjati o odgovornosti Denisa Latina za "Latinicu" o Tuðmanovoj ostavštini te donijeti zajednièki zakljuèak, taj pokušaj nije uspio. Naime, iako je kolegijs direktoricom programa Tanjom Šimiæ trajao tri sata, o Latinu se, doznajemo, nije baš puno govorilo jer su pristuni smatrali da ne mogu raspravljati o neèemu što nije u njihovoj mjerodavnosti. Stoga je njihov zakljuèak mjerodavnima bio da oni nikakvu službenu odluku ne mogu i ne žele donijeti. O istom bi se još trebala izjasniti posebno osnovana komisija, a onda bi Tanja Šimiæ sutra trebala obavijestiti ravnatelja kakvu mjeru predlaže za Latina. (B. Ma.)

... više ...


Kod izletišta Aquacity u Varaždinu u petak, 23. prosinca, došlo je do nasrtaja honorarnog suradnika "Slobodne Dalmacije" Krunoslava Kruljca (60) na zamjenika urednika Regionalnog tjednika Ivicu Kruhoberca (38). Na poziv Ivice Kruhoberca na mjesto dogaðaja izašli su policijski službenici PU varaždinske, koji æe, kako se navodi u njihovom izvješæu "utvrditi sve potrebne èinjenice o navedenom dogaðaju". Ivica Kruhoberec se nakon sukoba javio u ambulantu Hitne pomoæi, odakle je upuæen na specijalistièke preglede na odjele kirurgije i neurologije varaždinske Opæe bolnice. Priopæenjem se oglasio Regionalni tjednik, u kojem je Ivica Kruhoberec zaposlen, a svoje pismo na adrese varaždinskih redakcija odaslao je i sudionik incidenta. On u pismu iznosi razloge za neciviliziran postupak, kako ga je sam nazvao, napominjuæi kako æe i ubuduæe reagirati na neprimjereno pisanje o svome sinu i obitelji. Zamjenik urednika Kruhoberec upoznao je policiju s nizom prijetnji koje mu je umirovljeni kruljac upuæivao od izlaska spornog teksta 13. prosinca. "Budeš videl kaj æe ti se dogoditi, piši ti prek svog sina, a ne prek mojeg, gnjido novinarska", dio je prijetnji koje je prije nasrtaja novinaru Kruhobercu uputio honorarni suradnik "Slobodne" Krunoslav Krulja. Kruhoberec tvrdi da na prijetnje nièim nije reagirao, a da ga je Kruljac uz povik "ðubre" potom pljunuo i - udario rukom u glavu. R.I.

... više ...


PULA - Pojavljivanje dvotjednika »Istra News« na istarskoj medijskoj sceni otvorilo je pitanje financiranja privatnih medijskih projekata javnim novcem. Odgovarajuæi na pitanja novinara, istarski je župan Ivan Jakovèiæ nedavno kazao da æe Županija financirati »Istra News« kao što financira i neke druge istarske medije, poput NIT-a i TV Nove, te da æe vrlo rado financirati i druge tiskane medije »jer je dobro da se pojavi što više tiskanih medija«.
Novi dvotjednik, koji stiže poštom u 40 tisuæa domaæinstava u Istri, zajednièki je projekt zagrebaèkog Nacionala i privatne tvrtke IDS-ova županijskog vijeænika Tedija Chiavalona, a jedino sporno u cijeloj prièi jest što privatni biznis jednog – u Županijskoj skupštini sve agilnijeg i sve glasnijeg - èlana IDS-a sufinancira sama Županija, gdje je na vlasti upravo IDS. Ugovorom s Chiavalonovom tvrtkom Media.projekt Istarska se županija obvezala podržati projekt mladog IDS-ovca s 19.000 kuna (plus PDV) za »pružanje usluga medijske promocije, praæenje rada i projekata, te izvješæivanja o radu županijskih tijela« u razdoblju od 1. do 31. prosinca 2005. godine, dakle za dva broja. No, u županijskom proraèunu za 2006. godinu za »Istra News« nisu predviðena nikakva sredstva, zbog – zakašnjele prijave.
U odgovoru na naša pitanja o medijskim projektima koje financira Županija, voditelj Službe za odnose s javnošæu Branko Blažina odgovara da su u 2005. godini sufinancirani programi TV Nove i NIT-a s po 18.000 kuna mjeseèno, ili 216.000 kuna godišnje, a isto toliko novca za te dvije televizije predviðeno je i Proraèunom za 2006. godinu. Ove je godine, kako navodi Blažina, Županija osigurala 66.000 kuna za DVD projekt »Moja Istra« pulske tvrtke MEDVID, dok æe u iduæoj godini taj novac biti udvostruèen, pa æe se za »Moju Istru« iz Proraèuna izdvajati 132.000 kuna.
Županijskog mjeseènika »Istra danas«, meðutim, nema na popisu medija koji se sufinanciraju iz Proraèuna. Dakako, županijski æe vam èelnici reæi da se radi o projektu u nadležnosti IDA-e, koji porezne obveznike ne košta ništa buduæi da ga IDA pokriva samofinanciranjem. No, premda IDA nije privatna agencija, koja funkcionira na tržišnim zakonitostima (njeni su osnivaèi Županija i istarski gradovi i opæine), do danas javnosti nije dana informacija koliko godišnje stoji izdavanje tog mjeseènika. Prema podacima koje su naši novinari dobili u Županiji u vrijeme dok je ideja o »Istri danas« bila u povojima i dok još nije bilo odluèeno prikriti njeno financiranje tobožnjom poslovnom tajnom IDA-e, u taj se projekt planiralo utrošiti oko dva milijuna kuna godišnje. Ako je na tome i ostalo, u dvije godine izlaženja mjeseènika utrošeno je, dakle, oko èetiri milijuna kuna.
Bez obzira smatrali taj novac potrošenim uzalud ili ne, èinjenica je da je Jakovèiæ nedavno najavio gašenje ovog tiskanog medija i njegovu transformaciju u web dnevnik. Oèito se radi o internet portalu koji je, prema najavama, trebao zaživjeti krajem 2004. godine, premda do danas još nije pokrenut. U kojoj je fazi priprema novog medijskog projekta župana Ivana Jakovèiæa javnosti je zasad nepoznato, no neæe biti dobro ako i taj projekt bude obavijen velom tajni poput »Istre danas«. A kako je krenulo i poznavajuæi prilike, i to je lako moguæe.
Dražen DOBRILA

PULA - Pojavljivanje dvotjednika »Istra News« na istarskoj medijskoj sceni otvorilo je pitanje financiranja privatnih medijskih projekata javnim novcem. Odgovarajuæi na pitanja novinara, istarski je župan Ivan Jakovèiæ nedavno kazao da æe Županija financirati »Istra News« kao što financira i neke druge istarske medije, poput NIT-a i TV Nove, te da æe vrlo rado financirati i druge tiskane medije »jer je dobro da se pojavi što više tiskanih medija«.
Novi dvotjednik, koji stiže poštom u 40 tisuæa domaæinstava u Istri, zajednièki je projekt zagrebaèkog Nacionala i privatne tvrtke IDS-ova županijskog vijeænika Tedija Chiavalona, a jedino sporno u cijeloj prièi jest što privatni biznis jednog – u Županijskoj skupštini sve agilnijeg i sve glasnijeg - èlana IDS-a sufinancira sama Županija, gdje je na vlasti upravo IDS. Ugovorom s Chiavalonovom tvrtkom Media.projekt Istarska se županija obvezala podržati projekt mladog IDS-ovca s 19.000 kuna (plus PDV) za »pružanje usluga medijske promocije, praæenje rada i projekata, te izvješæivanja o radu županijskih tijela« u razdoblju od 1. do 31. prosinca 2005. godine, dakle za dva broja. No, u županijskom proraèunu za 2006. godinu za »Istra News« nisu predviðena nikakva sredstva, zbog – zakašnjele prijave.
U odgovoru na naša pitanja o medijskim projektima koje financira Županija, voditelj Službe za odnose s javnošæu Branko Blažina odgovara da su u 2005. godini sufinancirani programi TV Nove i NIT-a s po 18.000 kuna mjeseèno, ili 216.000 kuna godišnje, a isto toliko novca za te dvije televizije predviðeno je i Proraèunom za 2006. godinu. Ove je godine, kako navodi Blažina, Županija osigurala 66.000 kuna za DVD projekt »Moja Istra« pulske tvrtke MEDVID, dok æe u iduæoj godini taj novac biti udvostruèen, pa æe se za »Moju Istru« iz Proraèuna izdvajati 132.000 kuna.
Županijskog mjeseènika »Istra danas«, meðutim, nema na popisu medija koji se sufinanciraju iz Proraèuna. Dakako, županijski æe vam èelnici reæi da se radi o projektu u nadležnosti IDA-e, koji porezne obveznike ne košta ništa buduæi da ga IDA pokriva samofinanciranjem. No, premda IDA nije privatna agencija, koja funkcionira na tržišnim zakonitostima (njeni su osnivaèi Županija i istarski gradovi i opæine), do danas javnosti nije dana informacija koliko godišnje stoji izdavanje tog mjeseènika. Prema podacima koje su naši novinari dobili u Županiji u vrijeme dok je ideja o »Istri danas« bila u povojima i dok još nije bilo odluèeno prikriti njeno financiranje tobožnjom poslovnom tajnom IDA-e, u taj se projekt planiralo utrošiti oko dva milijuna kuna godišnje. Ako je na tome i ostalo, u dvije godine izlaženja mjeseènika utrošeno je, dakle, oko èetiri milijuna kuna.
Bez obzira smatrali taj novac potrošenim uzalud ili ne, èinjenica je da je Jakovèiæ nedavno najavio gašenje ovog tiskanog medija i njegovu transformaciju u web dnevnik. Oèito se radi o internet portalu koji je, prema najavama, trebao zaživjeti krajem 2004. godine, premda do danas još nije pokrenut. U kojoj je fazi priprema novog medijskog projekta župana Ivana Jakovèiæa javnosti je zasad nepoznato, no neæe biti dobro ako i taj projekt bude obavijen velom tajni poput »Istre danas«. A kako je krenulo i poznavajuæi prilike, i to je lako moguæe. Dražen DOBRILA

»Regional«: Nema dvojbe da bismo uzeli lovu, ali nismo dobili ni centa

Koji je uopæe kriterij za donošenje odluka o tome koje æe medijske projekte Županija sufinancirati, a koje ignorirati? Po kojoj logici, primjerice, privatni projekt Tedija Chiavalona može dobiti novac poreznih obveznika, a privatni projekt Nenada Marjanoviæa i Diega Bosusca ne može? Marjanoviæ, glavni urednik mjeseènika »Regional«, veli da Županija ne podupire njihov magazin ni jednom kunom, premda su tražili da ih se uvrsti u Proraèun.- Od Županije nismo dobili niti centa ni za jedan broj »Regionala«, mada smo predali zahtjev županijskom Odjelu za kulturu. Tražili smo da uðemo u Proraèun, odnosno da nam financiraju priloge o važnim, a službeno zapostavljenim istarskim kulturnjacima i dogaðajima. Mi bismo uzeli lovu kad bi nam je oni dali, tu nema dvojbe. Naravno, prvi dio »Regionala« nitko ne može kupiti, jer je on politièki, a bilo bi logièno da se drugi dio financijski podupre – kaže Marjanoviæ.

 

Daniele Sponza: Ne radim za »Istra News«

Nakon našeg pisanja o pojavljivanju »Istra Newsa« nazvao nas je Daniele Sponza, dopisnik Hine, koji je u prvom broju novog dvotjednika pisao o sportu. Premda je njegovo ime navedeno u impresumu »Istra Newsa«, on tvrdi da neæe pisati za taj magazin. - Uskoèio sam samo za prvi broj èisto iz prijateljskih odnosa s Tedijem Chiavalonom, jer su bili u frci do zadnjeg trenutka. Više neæu raditi za »Istra News« - rekao nam je Sponza, zamolivši da tu informaciju negdje objavimo.

 

... više ...


ZAGREB - Tajnica Vladimira Šeksa, predsjednika Sabora, prva je osoba koja se poslužila interaktivnim moguænostima Programa za spreèavanje sukoba interesa na portalu jutarnji.hr te je juèer odmah nakon objave teksta s podacima imovinskih kartica državnih dužnosnika telefonski javila nastale promjene u Šeksovoj imovinskoj kartici. Jutarnji.hr odmah je te promjene unio u bazu imovinskih kartica.

Poèela istraga u Saboru, Leko najavljuje: Pritisnut æemo svakog sumnjivca

- Vladimir Šeks vlasnik je polovice stana u Petriæevoj ulici u Zagrebu, pola zemljišta i vikendice u katastarskoj opæini Drenje te je suvlasnik treæine stana u Bauerovoj ulici u Zagrebu. Njegova supruga takoðer je vlasnica treæine stana u Bauerovoj - javila je tajnica predsjednika Sabora koji se nedavno razveo. 

Sabor Republike Hrvatske poèeo je istragu koja bi trebala otkriti tko je Jutarnjem listu dostavio podatke objavljene u Programu za sprjeèavanje sukoba interesa. Objavljivanje imovinskih kartica na web portalu jutarnji.hr izazvalo je juèer burne reakcije politièara, kod nekih èak i ljutnju, a Josip Leko, predsjednik Povjerenstva za sprjeèavanje sukoba interesa, je rekao: 

- Napravit æemo analizu vašeg programa i pristisnuti svakoga na koga posumnjamo da je otkrio podatke. Veæ sam gledao što ste objavili i to niste smjeli napraviti. Niste smjeli objaviti imena djece, registarske oznake i adrese stanovanja, a onaj tko je to dao mora snositi odgovornost.

Iz izjave šefa Povjerenstva, meðutim, vidi se da je njegovo negodovanje neutemeljeno, jer jutarnji.hr nije objavio ništa od navedenog. Ni imena djece saborskih zastupnika, ni registarske oznake, a ni adrese nisu objavljene. 

Objavljene su tek adrese koje su pojedini zastupnici samoinicijativno napisali pri navoðenju nekretnina u njihovu vlasništvu.

I saborsko Povjerenstvo bi sad na Internet

Zastupnik Leko rekao je i da Program nije ažuriran, ali nije znao reæi o kojim se toèno podacima radi. Na upit hoæe li nam Povjerenstvo, u skladu sa Zakonom o pravu na pristup informacija i Zakonom o sprjeèavanju sukoba interesa u obnašanju javnih dužnosti (u kojem stoji da su imovinske kartice javne) ubuduæe slati sve promjene podataka, Leko je rekao:

- Mi neæemo servisirati nikoga, to nije naša obaveza. Sve podatke ionako smo htjeli objaviti na našoj Internet stranici, ali još nismo napravili program. Internet stranicu mi æemo objaviti poèetkom sljedeæe godine.

Opaske kako su podaci dobiveni nezakonito takoðer nisu toène jer je isti novinar nakon izglasavanja Zakona 2003. godine osobno kopirao stotine stranica imovinskih kartica u Saboru, i to tada nije nikome smetalo. Tada su zastupnici bili dužni dostavljati i porezne kartice, iz kojih bi se vrlo lako utvrdilo je li njihova imovina u skladu s njihovim primanjima, ali su 2004. godine taj dio zakona ukinuli. 

Zbog sve veæeg negodovanja politièara pri provjeri njihova imovnog stanja i sve veæeg ogranièavanja dobivanja zakonom propisanih podataka, podsjeæamo, jutarnji.hr odluèio je objaviti podatke na Internetu. Kako smo i napisali u uvodniku, jutarnji.hr želio je potaknuti Povjerenstvo da nakon tri godine postojanja napokon napravi ono što mu je i dužnost - sve podatke uèini javno dostupnim svim graðanima.

... više ...


23.12.2005.
Èestitamo

... više ...


GOSPIÆ - Iz neslužbenih izvora saznajemo da se u gospiækom Županijskom sudu dogaðaju èudna previranja i da je poznati sluèaj »Mraoviæ« samo jedna od briga tog suda. Neobièna presuda suca Branka Milanoviæa koja je svjetla javnosti okrenula prema tom sudu otkrila je i niz drugih nevjerojatnih dogaðaja koji samo oslikavaju okolnosti u kojima je nastala i tako èudna presuda kao što je ona za Josu Mraoviæa.
Da na gospiækom sudu ima dosta nereda, potvrðuje i izjava ministrice pravosuða Vesne Škare-Ožbolt, koja je novinarima rekla da veæ uvodi red na sudu u Gospiæu. Tamo je poslana inspekcija koja je potvrdila da postoji niz nepravilnosti, posebno jer se u nekim predmetima i nakon proteka više godina ne poduzimaju nikakve radnje, a u nekima nastupaju zastare.
Neslužbeni izvori su nam potvrdili da je ondje u tijeku i velika bitka za mjesto predsjednika suda u kojoj se ne biraju sredstva, a koja je izazvala i veliki kadrovski sukob.
Naime, nedavno je raspisan natjeèaj za novog predsjednika suda, na koji su se javili dosadašnji predsjednik Pave Rukavina i njegova nevjenèana supruga Matilda. Èini se da kandidati na koncu nisu odgovarali jer je natjeèaj poništen, a na mjesto v.d. predsjednika suda postavljena je sutkinja Dubravka Rudeliæ s Opæinskog suda. Veæ èinjenica da za predsjednika Županijskog suda nije postavljen nitko s tog suda veæ sutkinja s Opæinskog suda zvuèi intrigantno.
Imenovanje sutkinje Rudeliæ pojaèalo je sukob unutar suda. Izvori bliski sudu prièaju da je revoltirani bivši predsjednik suda Rukavina navodno demonstrativno odnio kuæi kompjutor i niz spisa. U ljutnji je otišao i mnogo dalje, ljudi iz Gospiæa tvrde da je odlazeæi rekao: »Neæe meni konobarica biti predsjednica«!
Upuæeni tvrde da je time aludirao na èinjenicu da muž sutkinje Rudeliæ ima poznati kafiæ na tržnici u Gospiæu i da mu sutkinja navodno poslije radnog vremena èešæe pomaže u kafiæu kao konobarica. Neki èak tvrde da su je u kafiæu viðali i za vrijeme produžene marende, pogotovu petkom kad je sajmeni dan i ima mnogo posla u lokalu pa je znala pomagati u pranju èaša i nekim poslovima.
Isti izvori tvrde da ni sutkinja nije ostala dužna bivšem predsjedniku pa je na njegovo predbacivanje odgovorila: »Ja možda poslijepodne nekad jesam konobarica. Ne stidim se raditi, ali barem nisam pijanac kao neki. Ja jesam iza šanka, ali oni koji to govore za mene su redovno ispred, a ponekad i ispod tog šanka« - tvrde naši izvori, dodajuæi da je sukob posljednjih dana kulminirao došavši i do Ministarstva pravosuða koje je poslalo svoju komisiju. Izvori kažu da je Dubravka Rudeliæ juèer otputovala u Zagreb, baš u vezi s razjašnjavanjem stanja na tom sudu. U meðuvremenu je Pave Rukavina, nakon više poziva da preda sve predmete, donio 21 predmet, a preostalih 57 tek na ponovljeno traženje, uz objašnjenje da je rijeè o manje važnim predmetima. Tijekom nadzora nije naðeno 15 predmeta, a uvidom u sudske upisnike proizlazi da se od tih predmeta njih šest vode kao neriješeni, dok se preostalih devet vodi kao riješeni, iako nisu pronaðeni u upisniku.

I. MIKULIÈIÆ

Mraoviæ prijeti novinarima

Joso Mraoviæ juèer je objavio priopæenje za javnost, koje vrvi optužbama na raèun novinara koji prate njegov sluèaj. »Veæ više od šest mjeseci moje ime zbog sluèaja tzv. silovanja povlaèi se po medijima, a posebno po medijima lijevo orijentiranih urednika, kao i novinara, tj. po meni teških projugoslavenski orijentiranih ljudi. Mediji koji se bave blaæenjem moga imena bez argumenata i dokaza krivice nisu mogli prihvatiti nikakvog suca niti tužitelja koji bi me oslobodili optužbe jer jedini sudac kojeg oni poznaju bio bi netko iz njihovih medija koje bi me bez dokaza proglasio krivim, a što oni i jesu po svim do sada objavljenim èlancima. Medijske gluposti napravile su nenadoknadivu štetu mojega imena, mojega zdravlja, a da ne govorim o poslovnoj šteti koja je iznimno velika. Pokrenuo sam sudski postupak protiv svih koji su sudjelovali u ovoj beskrupuloznoj kampanji protiv mene. Novinari iz èetiri dnevna lista svojim tekstovima objavljenim u svezi s presudom Županijskog suda u Gospiæu od 1. prosinca 2005. godine poèinili su kazneno djelo 'Prisile prema pravosudnom dužnosniku' iz èlanka 309. stavak 2. Kaznenog zakona«, reagira Joso Mraoviæ

... više ...


H.E. Ivo Sanader
Prime Minister of the Republic of Croatia
Zagreb, Croatia
Fax: +385 1 6303 022, 6303 019

H.E. Ivica Kirin
Minister of Interior Affairs of the Republic of Croatia
Zagreb, Croatia
Fax: +385 1 6122 771

Vienna, 21 December 2005

Your Excellencies,
The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), is alarmed about recent death threats received by Croatian journalists.


According to information before SEEMO, on 12 December, after the Croatian Radio Television (HRT)'s edition of the popular political show "Latinica", titled "Tudjman's Legacy", the editor of the show, Denis Latin, together with his staff members, started receiving numerous death threats. During the show, guests discussed the late Croatian president Franjo Tudjman and his role, as well as his legacy.

SEEMO has also been informed that Zrinka Vrabec-Mojzes, editor at Radio 101 from Zagreb, who herself was a guest in the same show, has also started receiving death threats, as well as other editors and journalists working for the radio station.

SEEMO would like to emphasise that open discussions and critical views are a part of every democratic society and are especially important for nascent democracies. Therefore, it is extremely alarming that a TV show could cause such reactions, including a call by certain individuals to lynch journalists in Croatia. SEEMO is extremely worried about several Croatian members of the Parliament, who may have started this campaign and who, by doing so, have violated the laws on freedom of expression.

SEEMO asks Your Excellencies to do everything in your power to protect the lives of threatened journalists, as also to secure the independence of the Croatian Radio Television (HRT). We would also like to remind Your Excellencies that a safe working environment for journalists is a fundamental principle of any democratic.

We thank you for your attention.

Yours sincerely,
Oliver Vujovic
SEEMO Secretary General


SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.


SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15,
E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO