hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Toèno je da sam nominaciju za nagradu Novinar godine Hrvatskog novinarskog društva odbio u posljednji èas. A razlog zašto sam to uèinio u posljednji èas, što mi sada neki pripisuju kao smrtni grijeh, vrlo je jednostavan: nisam to mogao uèiniti ranije, jer ranije za to nisam znao. Za nominaciju sam saznao u posljednji èas, kad su èlanstvu HND-a na putu veæ bili glasaèki listiæi na kojima sam, kao jedan od dvoje kandidata za tu nagradu, bio predložen i ja. Tada sam – dakle u posljednji èas – saznao za nominaciju i tada sam, u posljednji èas, tu nominaciju i odbio.

Razlog zbog kojeg sam odbio nominaciju takoðer je vrlo jednostavan: u prošloj, 2007. godini, za koju se nagrada Novinar godine dodjeljuje, nisam imao tekstova vrijednih priznanja tako prestižnog naziva. To je iskljuèivi razlog zbog kojeg sam nominaciju odbio, smatrajuæi taj èin mnogo korektnijim postupkom od odbijanja primitka nagrade, da mi je ona eventualno dodijeljena.

I prošle, 2007. godine, nekoliko kolega, meðu kojima i jedan èiji novinarski rad osobito cijenim, željeli su me kandidirati za nagradu Novinar godine, za rad u 2006. Kako su o tome sa mnom razgovarali dok je kandidatura još bila u toku, zamolio sam ih da to ne èine, s istim obrazloženjem kao i danas.

Ove godine, meðutim, nisam imao nikakvih spoznaja da sam kandidiran, a potom i nominiran za Novinara godine i saznao sam to u posljednji èas i tada sam jedino i mogao reagirati. Žalim što je to izazvalo probleme i što je HND zbog toga odluèio da ove godine ta nagrada neæe biti dodijeljena, jer novu proceduru kandidiranja i nominiranja više nije moguæe provesti. Ne osjeæam se zbog toga odgovornim, jer da sam za kandidaturu saznao prije nominacije, dakle da vijest o tome nisam primio u posljednji èas, uèinio bih isto, ali bi tada ostalo dovoljno vremena da se postupak provede iz poèetka.

Kao što je poznato, za nagradu Novinar godine prvi sam put bio nominiran 2006. godine i tada sam nominaciju prihvatio. Iza mene je bila jedna profesionalno uspješna godina (2005.) s nekoliko tekstova koji su imali ogromnog odjeka u hrvatskoj javnosti. Radilo se o otkriæima vezanim uz ratne zloèine poèinjene u Osijeku, a s obzirom na èinjenicu da se uz njih vezalo ime politièki vrlo moæne osobe (jednog od osnivaèa HDZ-a, dugogodišnjeg župana, saborskog zastupnika u nekoliko mandata i umirovljenog generala Hrvatske vojske), temu su preuzeli svi vodeæi hrvatski mediji i ubrzo je postala – i dugo ostala - nacionalnom prièom broj jedan. Koliko je znaèajno to otkriæe bilo svjedoèi i zanimanje inozemnih medija, koji su takoðer o tome izvještavali.

Smatrao sam dakle da sam te, 2006. godine, s obzirom na tekstove koje sam objavio u 2005., zaslužio nominaciju za nagradu HND-a, Novinar godine. Uostalom, moj novinarski rad te je godine bio zapažen i u inozemstvu, pa mi je u studenom 2006. amerièki International Center for Journalists u Washingtonu, za "izvrsnost u novinarstvu" dodijelio prestižnu nagradu - Knight International Journalism Award. Tu nagradu, zajedno s iraèkom novinarkom Shadom al-Jubori, dobio sam u konkurenciji 25 predloženih novinara iz cijeloga svijeta i bio sam prvi i za sada jedini hrvatski novinar koji ju je dobio u 22 godine koliko se ta nagrada dodjeljuje.

Meðutim, kao što je poznato, 2006. godine u Hrvatskoj sam ostao bez nagrade Novinar godine. Èlanovi Hrvatskog novinarskog društva te su godine tajnim glasanjem Goranu Miliæu dali 488 glasova, meni 412, dok je 77 glasova bilo nevažeæih. Neki novinari tada su rekli, a neki i napisali, kako mi je tada uèinjena nepravda, a onda se, meðu nekim kolegama, pojavila ideja da bi to valjalo i ispraviti. Upravo time, meðu ostalim, obrazložena je i moja ovogodišnja kandidatura.

U obrazloženju koje mi je postalo dostupno tek dva dana nakon što sam odbio nominaciju, predlagaè je napisao i ovo: "Smatram da se ne bi smio ponoviti sluèaj da se u konkurenciju za izbor NOVINARA GODINE istaknu dva novinara, od kojih je jedan televizijski reporter, èije reportaže pobuðuju golemo zadovoljstvo i èak užitak, a drugi je kronièar smrti nevinih, od èijih se napisa ljudima ledi krv u žilama".

Ni ove godine kad sam odbio nominaciju za nagradu Novinar godine, ni prošle kada sam to uèinio još u fazi kandidature, nisam smatrao da bih - nakon što tu nagradu nisam osvojio 2006. - sada trebao biti neprekidno nominiran, iz godine u godinu, sve dok je ne dobijem. Smisao te nagrade ne vidim u tome, veæ u vrednovanju rezultata koje je neki novinar postigao u godini za koju se ona dodjeljuje.

Situacija u kojoj se sada našlo Hrvatsko novinarsko društvo, nakon odluke da se ove godine ne dodijeli nagrada Novinar godine, možda je i dobra prilika da se raspravi o naèinu kandidiranja, nominiranja i izboru za "hrvatskog Pulitzera". Tu raspravu možda se moglo pokrenuti i ranije, prije desetak godina, kada je obitelj Veselka Tenžere zatražila da Hrvatsko novinarsko društvo iz tadašnjeg naziva nagrade Novinar godine briše Tenžerino ime. Razlog tome bila je èinjenica da je nagradu, koja je tada nosila ime jednog od velikana hrvatskog novinarstva, dobio novinar koji je stjecajem okolnosti ovih dana u žiži zanimanja hrvatske javnosti, a ne, takoðer nominirani, tadašnji novinar konkurentskog tjednika, koji se u istoj godini proslavio nizom zapaženih tekstova.

U nekoliko navrata bio sam èlan Ocjenjivaèkog odbora HND-a za dodjelu novinarskih nagrada i tada sam se zalagao da se drugaèije pristupi postupku kandidiranja kad je u pitanju nagrada tako pretencioznog naziva kakva je nagrada Novinar godine. Sada kandidate za tu nagradu predlaže i svatko i nitko. Mnogi novinari zaziru od samopredlaganja pa se èesto dogodi da unatoè vrijednim tekstovima koje su objavili, ostanu nekandidirani. S druge pak strane, u izbor za nominaciju ulaze i oni koje je netko predložio, ali iza kojih ne stoji odgovarajuæi rezultat. Naravno, zato postoji Ocjenjivaèki odbor koji nominira kandidate, ali ta je nominacija moguæa samo unutar kruga kandidiranih.

Predlagao sam da kandidaturu novinara za nagradu Novinar godine obavi stalno tijelo HND-a, sastavljeno od najuglednijih hrvatskih novinara, koje bi pratilo hrvatsku medijsku scenu i predlagalo autore iznimnih ostvarenja. Zalagao sam se takoðer da se svaki takav prijedlog temeljito obrazloži i da to obrazloženje, zajedno s imenima nominiranih, bude poslano svim èlanovima HND-a. Danas, meðutim, glasovnica temeljem koje se bira novinar godine, sadrži samo ime i prezime predloženoga i redakciju za koju radi, bez retka obrazloženja zbog èega je nominiran. Tako odluka o tome kome dati glas može ovisiti i o simpatijama ili antipatijama, o tome koliko je novinar poznat (zbog èega su naravno televizijski novinari uvijek u prednosti) ili naprosto o redoslijedu na glasaèkom listiæu. Kada bi uz ime nominiranog postojalo i obrazloženje, moguænost takvog naèina glasanja bila bi smanjena.

I naravno, bio bi elementarni red, prije nominiranja, pitati kandidiranu osobu slaže li se s nominacijom. Tada bi se izbjegli mnogi nesporazumi i mnoge kontroverze oko te nagrade, pa se ne bi dogodila ni ova u kojoj se HND sada našao. Ako sam zbog neprihvaæanja nominacije za nagradu Novinar godine, sada, jer sam to uèinio u posljednji èas, iskljuèivi krivac ja, zbog mira u (novinarskoj) kuæi rado æu prihvatiti nominaciju za nagradu - Krivac godine.

U Osijeku, 16. travnja 2008.

Drago Hedl

 

 

... više ...


Tema vezana za opstanak tiskanih novinskih izdanja na tržištu ne zaokuplja samo komercijalne novinske izdavaèe, nego i tvrtke koje su zbog prirode svoje djelatnosti tek djelomièno nazoène na novinskom tržištu, poput Narodnih novina. U toj kompaniji su se odluèili na poslovni zaokret i više se okrenuti internetu buduæi da sve više uzima primat zbog svoje brzine, dostupnosti i nižih troškova.
"Nikola
Nikola Sila
Èetiri modela pretplate
Dionièko društvo u vlasništvu države Narodne novine u èetvrtak æe tako okrenuti novo poglavlje u poslovanju usmjeravajuæi veæinu svojeg poslovanja na internet. Nakon završetka probnog rada službeno bi se u Zagrebu trebao predstaviti novi pretraživaè elektronièkog oglasnika javne nabave. Kako je objasnio Nikola Sila, voditelj projekta elektronièkog oglasnika Narodnih novina, time se nastavlja s uvoðenjem noviteta u tom sektoru javne uprave. "Aktivnosti na dodatnom unaprjeðenju javne nabave u ovom segmentu zapoèeli su stupanjem na snagu novog Zakona o javnoj nabavi poèetkom ove godine. Pretraživaè elektronièkog oglasnika javne nabave je komercijalan proizvod koji javnim ponuditeljima - tvrtkama omoguæuje potpuno pretraživanje objavljenih oglasa, prijam željenih informacija elektronièkom poštom te preuzimanje natjeèajne dokumentacije. Nakon besplatnog razdoblja pretraživanja korisnici imaju moguænost odluèiti se izmeðu jednog od èetiri predviðena modela pretplate", kazao je Sila. Pojašnjava da æe svi modeli omoguæavati praæenje dnevno objavljenih oglasa, a ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i umrežavanje svih tendera zemalja èlanica. U Narodnim novinama kažu da je nakon pokretanja elektronièkog oglasnika javne nabave, kao jednog od prvih primjera uspješne prilagodbe javne uprave standardima EU-a, lansiranje novog pretraživaèa nastavak sustavnog unaprjeðenja proizvoda i usluga tvrtke. Razlog za pokretanje ovog projekta je, naravno, u tržišnim uvjetima i tehnološkom napretku.
""
Naklada, odnosno broj pretplatnika Narodnih novina, samo u zadnjih pet godina rapidno su opali. Prema rijeèima Nikole Sile, broj kupaca njihovih novina u tom je razdoblju pao gotovo za tri puta. Tako je 2004. godine bilo oko 27 tisuæa pretplatnika na Narodne novine, da bi prošle godine ta brojka iznosila 13,5 tisuæa. Podaci za ovu godinu još su porazniji te je zabilježeno svega oko 10,3 tisuæe pretplatnika. Buduæi da se godišnje objavi oko 31 tisuæa oglasa za javnu nabavku, koliko ih je bilo 2007. godine, jasno je da veæina pravnih i fizièkih osoba do podataka o tenderima dolazi na druge naèine, najèešæe pretraživanjem interneta. Sila oèekuje da æe se u Iduæe razdoblju broj oglasa, a i pretplatnika poveæati.
""
Dostupnost tendera
Sadašnja investicija, za koju u Narodnim novinama nisu mogli odrediti vrijednost zbog etapnog izvoðenja, sinergije i same sistematizacije kapaciteta, mogla bi svoju pravu vrijednost pokazati trenutkom ulaska Hrvatske u EU. "Mi smo spremni za prikljuèivanje na sustave EU-a i kad se Republika Hrvatska i formalno prikljuèi Uniji podaci o svim tenderima u njoj i EU æe se primati i slati putem naših kapaciteta" kazao je Nikola Sila.

 

Narodne novine od osnivanja 1835. godine nikad nisu prestajale izlaziti

Narodne novine su poèele izlaziti 1835. pod imenom Novine horvatzke. Ime Narodne novine prvi put se upotrebljava 1843. Od 1835. do danas nikad nisu prestale izlaziti. Društvo se danas bavi nakladništvom, tiskarstvom i trgovinom. Glavna im je djelatnost izdavanje Narodnih novina, službenog lista Republike Hrvatske, Oglasnika javne nabave, Meðunarodnih ugovora Hrvatske, službenih i drugih tiskanica i knjiga. Sljednik su državnog poduzeæa Tiskanica iz 1950., a od 1952. izdaju Narodne novine, službeni list tadašnje NR Hrvatske i današnje Republike Hrvatske

... više ...


Iraq: Release of Journalists Welcomed

ARTICLE 19 is relieved to hear that Iraqi Associated Press photographer Bilal Hussein and British Journalist Richard Butler have been released.

The Iraqi Associated Press (AP) photographer Bilal Hussein was released and handed over to AP colleagues at the Baghdad checkpoint on 16 April 2008. Hussein was held by the US military since April 2006 following suspicion of working with insurgents and has always insisted on his innocence. The US military's decision to release him comes after an Iraqi judicial panel dismissed the charges brought against him by the US defence department and ordered him to be released under an amnesty law adopted by the Iraqi parliament at the start of 2008. The charges brought against Hussein were never made public. The amnesty was granted on 7 April.

British journalist, Richard Butler, was kidnapped by gun men in the town of Basra on 10 February 2008. He was working for American network CBS. Butler was rescued by Iraqi soldiers who found him in a house in the Basra district during a major military sweep on 14 April 2008.

“We are pleased to hear about the positive role that the Iraqi authorities played in those two releases and we hope for continued support in protecting journalists and media workers in Iraq” said Dr. Agnès Callamard, Executive Director of ARTICLE19.

Despite these welcomed releases, Iraq continues to be a dangerous place for journalists. More action for protection is needed. Journalists and media workers continue to be targeted from all sides by various armed groups, Iraqi authorities and US forces.

According to the latest report released by Iraqi local group the Journalistic Freedoms Observatory (JFO), from September 2006 - 2007, 23 journalists and media workers were kidnapped. Most of them were killed, but the fate of six is still unknown. The same report documented 42 arrests by the Iraqi authorities. A further 18 journalists faced court cases and/or imprisonment on cases filed against them by government officials.
 

... više ...


Brazil: UN Human Rights Council recommends
approval of access to information law

Brazil must do its utmost to ensure that Congress adopts a law on access to public information. This was one of the 15 recommendations the United Nations Human Rights Council made to Brazil on 15 April 2008, during the first session of the Universal Periodic Review (UPR). The UPR is a new mechanism through which the UN HRC reviews states’ fulfillment of their human rights obligations and commitments. Brazil was one of the 16 countries reviewed during the first UPR session, in the UN headquarters in Geneva.

The lack of an access to information law in Brazil was one of the main problems highlighted by ARTICLE 19 in a submission to the UN HRC, as a contribution to the UPR process. Although access to information is guaranteed under the 1988 Constitution, its implementation is limited due to the lack of a law detailing procedures. A draft bill on access to information was presented to the National Congress in 2003, but has not been voted yet.

“ARTICLE 19 calls on the Brazilian government to take all necessary actions to swiftly implement the UN HRC recommendation. It is yet another reminder that Brazil must adopt and implement an access to information law. Failure to do so is seriously hampering the democratic process and is violating the internationally-recognized right of the public to review public policies and participate to policy making” said Dr. Agnès Callamard, ARTICLE 19’s Executive Director.

The Universal Periodic Review Process is conducted by a working group composed of the 47 member states of the Human Rights Council, which evaluate information on the countries reviewed and make recommendations. The review is based on information prepared by the State concerned; a compilation prepared by the Office of the High Commissioner on Human Rights based on information about the countries; as well as information provided by NGOs, national human rights institutions, human rights defenders, academic institutions and research institutes, regional organizations, as well as civil society representatives.

During the review of Brazil’s records, on 11 April 2008, the UN HRC also discussed other freedom of expression issues, including: the right to truth and the right to memory over events that occurred during the military dictatorship; the lack of plurality and concentration of media ownership; the problems regarding the attribution of licenses to community broadcasters; and aggressions and violence against media professionals.

The 15 recommendations to Brazil were:

1. Continue and intensify its efforts to reduce poverty and social inequality (Belgium);
2. Continue its commitment to resolving the issue of abuse of power and excessive use
of force (Ghana);
3. While continuing its positive initiatives, invest more rigour in evaluating the outcomes of planned activities in many of these areas: prisons conditions, criminal justice system, juvenile justice system, violence and extrajudicial killings committed by state military police, torture, protection of human rights defenders, violence against women, indigenous communities, rural violence and land conflict, child and slave labour, impunity for those involved with human trafficking and corruption (United Kingdom);
4. Intensify efforts for the security of human rights defenders and reinforce cooperation with all stakeholders, in particular, the states and the military police (Belgium);
5. Give a more thorough consideration to the issues of human rights violations of indigenous people, lack of public security and poor detention conditions (Republic of Korea);
6. Take action to improve prison conditions and implement recommendations made by the Committee against Torture and by the Human Rights Committee (Germany);
7. Make greater efforts regarding prisons systems in a number of states of the federation in order to be transformed into rehabilitation centres (Uruguay).
8. Enhance access to justice as well as improve the judicial system (Mexico);
9. Implement at the earliest possible moment the initiative to bring serious human rights abuses under Federal Law if it is not done yet (The Netherlands);
10. Do its utmost to ensure that Congress adopt the law on access of citizens to public information (Peru);
11. Continue its commitment to the programme of land reform (Ghana);
12. Succeed with greater pace in land reform in the cast away areas by pursuing public policies targeted at improving the life of African descendants and minorities (Nigeria);
13. While paying special tribute to the pioneering role of Brazil in developing bio fuels based on non-edible agricultural products, scale up this experience and preserve the right to food (Algeria);
14. Encourage the establishment of a national institution compliant with the Paris Principles (Mexico);
15. Integrate gender perspectives in the follow-up process to the UPR review
(Slovenia).
 

 

... više ...


U Galeriji S u Koprivnici, u subotu 19. travnja, toèno u podne, otvara se izložba fotografija i promovira monografija vašega  kolege, novinara Ive Èièina-Mašanskera. Promotor monografije „Ivo Èièin-Mašansker: Fotografije“ pisac je i teksta u knjizi, jedan od najboljih poznavalaca hrvatske fotografije - Želimir Košèeviæ iz Zagreba.

Ivo Èièin-Mašansker roðen je 1942. godine. Kao novinar bio je zaposlen u razlièitim redakcijama (gl. ur. Glasa Podravine, Radio Koprivnica, Meðimurje, gl. ur. Podravke, Vjesnik, Veèernji list, ur. Koprivnièkih novina, ur. Podravskog lista), s mnogima je suraðivao  (HTV, Hina), a s nekima suraðuje i danas (Jutarnji list, Hrvatski radio, Vjesnik, KcInfo.net).

Fotografijom se poèeo baviti u gimnazijskim danima krajem pedesetih, a nastavio, zbog karaktera novinarskog posla, sve do danas. Fotografije u monografiji (stotinjak) i na izložbi (55) snimljeni su od poèetka šezdesetih do poèetka osamdesetih godina proteklog stoljeæa. Ovo mu je prva knjiga u više od 50 godina novinarskog rada.

 

„Promotre li se dobro Èièinove slike, gusta kolièina zbilje sabire se u sjaj koji - zasad - s ruba lokalnog i regionalnog svijeta baca novo treperavo svijetlo na univerzum fotografske umjetnosti. Premda se Èièinov opus može smatrati i baštinom, pa tako veæ samim time zaslužuje svaku pažnju, život u njegovim slikama živi i danas, tako da je spomenièka vrijednost Èièinovih fotografija samo jedan manji segment njihova kritièkog vrednovanja. Sve ostalo, upravo zbog spomenuta aktivnog naèela pretvorbe stvarnosti u metaforu, pripada umjetnosti, umjetnosti u mediju fotografije“. (Želimir Košèeviæ, u tekstu monografije)

 

Izdavaè knjige je koprivnièka Pastorala, organizatori izložbe Pastorala i Forma biro, a program Galerije S pomaže Grad Koprivnica.

Izdavanje monografije omoguæili su Grad Koprivnica, Podravka, Županija koprivnièko-križevaèka, Pink Panter, Belupo, Bilokalnik IPA, Hartmann, Podravska banka, Komunalac, Grad Ðurðevac i Eko papir Peteranec.

 

Poštovani, iz svih ovih razloga, molimo vas, da u granicama svojih moguænosti i interesa, najavite ovaj dogaðaj ili ga kasnije popratite, te doðete na otvorenje izložbe i predstavljanje monografije.

                                                                                      ZA Pastoralu(GALERIJU S):

                                                                                             Marijan Špoljar

 

 

... više ...


Zagreb - U velikoj dvorani Novinarskog doma, Perkovèeva 2, sutra u 19 sati  održat æe se "Medijski èetvrtak" èija æe tema biti gospodarski položaj novinskih izdavaèa.  Mogu li izdržati na medijskom tržištu na koje ulaze drugi igraèe? Kakvi su podaci Upisnika medija u Hrvatskoj gospodarskoj komori? - samo su neka od pitanja s kojima se susreæu tiskani mediji, a o kojima æe govoriti Ante Gavranoviæ i Rajko Naprta. (tp)

... više ...


15.04.2008.
Nismo mi!

U svjetlu konferencije za tisak koja se prošlog tjedna održala na Zagrebaèkoj burzi o temi "Stvarno stanje hrvatskog tržišta kapitala", odnosno èinjenice da su tijekom rasprave i mediji optuženi kao moguæi uzrok negativnog trenda na domaæem tržištu te nastavka snažnog pada vrijednosti dionica koji je zabilježen u ponedjeljak, željeli bismo nadležnima i javnosti poruèiti: "Nismo mi!" Naime, dionièki indeks ZSE, CROBEX, u ponedjeljak se strmoglavio za dodatnih 5,7 posto èime je njegov pad u posljednjih šest mjeseci dosegnuo 40 posto. Ne èudi kad novinare za svoje nevolje optužuju ljudi poput Jose Mraoviæa iz èijeg se ponašanja svojevremeno dalo zakljuèiti kako su mu novinari krivci za to što je završio pred sudom. Njemu, možda, i nije bilo jasno da zlodjelo postoji bez obzira na to jesu li mediji izvještavali o njemu ili ne. Bio to pokušaj silovanja ili ilegalna gradnja. No kada za negativne pojave u društvu medije optužuje niz fakultetski educiranih osoba, stvar ipak poprima malo drukèije dimenzije. Od njih se oèekuje da razumiju da bi bilo u najmanju ruku neobièno da su se svi mediji u Hrvatskoj udružili u namjeri da sruše hrvatsko tržište kapitala. I oèekuje se da razumiju da postoji razlika izmeðu pojedinih medija, i da ako jedan meðu njima cijenu neke dionice ocijeni "katastrofalnom", drugi to ne moraju uèiniti. Isto tako se oèekuje da razumiju da u Hrvatskoj ljudi sami biraju koju æe televiziju gledati i koje novine kupovati. Od njih se takoðer oèekuje da razumiju da je pad burzovnog indeksa od pet posto u jednom danu prièa koja zaslužuje naslovnicu novina. I da je to prièa vrijedna izvještavanja. Jer kad to postane prièa koja nije zanimljiva poslovnim medijima, onda bi se trebalo zabrinuti. Ne namjeravamo braniti pojedine novinare ili kvalitetu pojedinih tekstova koji se objavljuju. Ne namjeravamo takoðer ni braniti bilo koji medij ili njegovu ureðivaèku politiku. No imamo velik problem u tome da se medijima i novinarima bave institucije koje nisu kompetentne za to. Štoviše, rado bismo podsjetili da u Hrvatskoj funkcionira tržište u kojem i konkurencija èini svoje. I da se nekvaliteta prepoznaje, ma gdje ona bila. Obièaj da se novinare i medije optužuje za sve negativne pojave u hrvatskom društvu proširio se i na tržište kapitala što je žalosno. Kad bismo živjeli u državi u kojoj postoji jedan medij ili su svi mediji pod kontrolom jednog èovjeka ili institucije, još bismo i razumjeli optužbe da su mediji krivi za gubitke na dionicama. Ali nekako nam se èini da to veæ dulje vrijeme u Hrvatskoj nije sluèaj. A ako u pojedinim institucijama vjeruju u suprotno, možemo im samo poruèiti da probaju otvoriti novine. Svejedno koje. Njima je ionako sve isto.

... više ...


PARIZ - Francuski dnevnik »Le Monde« u povijesnom je štrajku u ponedjeljak zbog najavljenog plana ukidanja 130 radnih mjesta i prodaje specijaliziranih priloga, jer ih uprava ocjenjuje neprofitabilnima. Izdanja »Le Monda« neæe biti u utorak, najavio je list u nedjelju, što je bio razlog rekordne prodaje od 320.000 primjeraka. To je prvi put nakon 1976. godine da »Le Monde« štrajka. Grupa Le Monde, koja ukupno zapošljava 1600 ljudi, u krizi je s dugom od 150 milijuna eura. Upravni odbor najavio je stoga plan restrukturiranja do 2010. Zaposlenici i sindikati reforme su nazvali prestrogima i neprihatljivima, a protive se i prodaji izdanja koje uprava smatra nestrateškima ili neprofitabilnima. Uprava priprema otkaze za 85 do 90 novinara. Neki analitièari ocjenjuju da »Le Monde« pati od preglomazne strukture i prevelikog broja zaposlenih i upozoravaju da je broj novinara u 15 godina narastao s 240 na 340. [Hina]

... više ...


Pokušaj atentata na Ivu Pukaniæa predsjednik Stjepan Mesiæ je usporedio sa situacijom oko ubijenog Ibrahima Dediæa iz Promdei-banke.
- I tada se govorilo da prijetnje i pokušaji njegove likvidacije nisu vrijedni pažnje, da je sve to izmišljotina. Kada se dogodilo najgore, svi su se opet èudili kako se to dogodilo. Sada se veæ spekulira da je u sluèaju g. Ive Pukaniæa sve to izrežirano, montirano i nevjerodostojno. I prije je tvrdio da mu se prijeti, da ga ucjenjuju. Ovu situaciju oko g. Pukaniæa nitko ne smije uzeti olako i vjerujem da æe sve meritorne institucije poraditi na tome sluèaju. Osim toga, obitelj Pukaniæ prolazi krizu, jedno teško razdoblje i mislim da je najbolje ostaviti ih na miru, kazao je Mesiæ.
Dok se Mirjana Pukaniæ nakon neugodnog medijskog skandala još uvijek nalazi u »sigurnom smještaju«, poèinje se formirati odvjetnièki tim koji æe u njeno ime podignuti nekoliko kaznenih prijava protiv odgovornih za njeno prisilno odvoðenje u Psihijatrijsku bolnicu Vrapèe.

I. Fu, D. Ra., M. S.

... više ...


Kontroverzni medijski djelatnik u subotu poslijepodne održao je sastanak s gore spomenutima u redakciji Nacionala, a nakon tri i pol sata pregovora Miljeviæ, inaèe struènjak za kazneno, a ne obiteljsko pravo, pristao je zastupati Pukaniæa u skoroj brakorazvodnoj parnici.

Žarko Puhovski u narednim æe tjednima podržavati Pukaniæa koji mu se obratio za pomoæ smatrajuæi da su ugrožena njegova ljudska prava, nezadovoljan kolièinom i sadržajem medijskih objava posljednjih dana u skandalu zbog nelegalnog zatvaranja Mirjane Pukaniæ na psihijatriju, a takoðer i aktivnostima Hrvatskog helsinškog odbora gdje je Puhovski trenutaèno èlan Izvršnog odbora.

... više ...


ZAGREB - Ivo Pukaniæ prijavio je da ga je visoki i snažni muškarac pokušao ubiti na ploèniku ispred zgrade u Ilici 107 dok se u srijedu oko 23.50 sati vraæao kuæi. Prema policijskom izvješæu, nepoznati je poèinitelj presreo Pukaniæa ispred trgovine Cmrok, izvadio pištolj i pucao prema njemu, no promašio je, a metak je pogodio izlog trgovine. Pukaniæ je potrèao iza ugla, izvadio svoj pištolj i ispalio dva hica u zrak kako bi zastrašio napadaèa.

 
Glavni državni odvjetnik Mladen Bajiæ potvrdio je da je Pukaniæ u srijedu poslijepodne prijavio Državnom odvjetništvu da je žrtva iznude. Tužiteljstvo je prijavu, o èijem sadržaju Bajiæ nije želio govoriti, proslijedilo policiji.

Pukaniæ je danas sazvao konferenciju za novinare na kojoj je opisao dogaðaj, ali i samog napadaèa koji ga je, kako je rekao, pokušao ubiti iz neposredne blizine hicem u glavu. Za napadaèa kaže da je jaèi, nabildani muškarac visok oko 195 cm i teži od 120 kilograma, s kraæom bradom. Nosio je crnu kapu i jaknu “tankericu”. 

- Sparkirao sam auto iza zgrade i pješke krenuo preko Krajiške do svog stana u Ilici. Uzeo sam mobitel da nazovem kæer te krajièkom oka primijetio èovjeka koji mi je dolazio ususret. Na 2-3 metra napravio je nagli pokret i krenuo u mene, a ja sam podignuo glavu i shvatio da u ruci drži pištolj. Krenuo je prema meni, nasmijao se i rekao ‘Sad æu te ubiti’ te mi uperio pištolj u glavu. Sagnuo sam se i èuo kako mi je metak proletio iznad glave. Iskoristio sam situaciju i otrèao iza ugla. Pokušao je još jednom pucati, ali mu se pištolj zaglavio, pa sam iz torbe izvadio Glock, repetirao i uzviknuo: ‘Stani, pucat æu’. Stao je, spustio pištolj i otrèao prema Krajiškoj, a ja sam na trotoaru preko puta ispalio dva-tri hica u zrak - opisao je Pukaniæ noænu dramu.

Metak je u izlogu završio u visini trbuha, objašnjava Pukaniæ, upravo zato što je ispucan iznad njegove glave prema dolje.

Pukaniæ se potom naslonio na zid kafiæa preko ceste i tada je pokraj njega prošao crveni automobil u kojem su, kako je policija poslije utvrdila, bili oèevici. U taj ga je èas nazvala kæi i rekla da je èula pucnjeve, a kako on nije bio siguran tko je u crvenom autu, otrèao je do stotinjak metara udaljenih zaštitara presjednika Mesiæa, koji su izašli iz zgrade i pozvali policiju.

 - Imao sam puno sreæe, a spasio me samo dragi Bog. Ovo je apsolutno trebala biti egzekucija, a o beskrupuloznosti govori i èinjenica da napadaè nije bio niti maskiran. Imao sam nekoliko ozbiljnih prijetnji zbog èega veæ dulje nosim pištolj za koji mi je sve dozvole izdala policija - istaknuo je Pukaniæ.

Napadaè je nakon bijega skrenuo u Krajišku, što su navodno potvrdili i neki svjedoci te oružje bacio pod jedan od parkiranih auta. Policajci su pronašli pištolj s prigušivaèem u plastiènoj vreæici. Navodno su neki svjedoci vidjeli da je napadaè skrenuo u Deželiæevu, nakon èega mu se gubi trag. Stanari zgrade u Ilici 107 potvrdili su da su tijekom veèeri èuli pucnjeve.

Hrvatsko novinarsko društvo u svojoj osudi istièe da je rijeè o “indirektnom napadu na slobodu medija”.

- Duka možda zna nešto što ja ne znam - prokomentirao je Pukaniæ rijeèi predsjednika HND-a koji je izjavio kako se ne može iskljuèiti da je napad povezan s promjenom u vlasnièkoj strukturi NCL grupe. O prisilno hospitaliziranoj supruzi nije htio govoriti.

- Trebaju se sramiti svi koji se sa mnom obraèunavaju preko leða bolesne supruge i maloljetnog djeteta - rekao je Pukaniæ i objasnio da je novinare pozvao kako bi pobio tvrdnje nekih portala koji su spekulirali da je napad insceniran. Dodao je i da njegova brakorazvodna parnica ne postoji.

Inaèe, nekoliko sati prije napada Pukaniæ je došao na portu Nove TV zbog emisije “10 do 8” u kojoj je, kao “skandal nad skandalima” najavljena tema o prisilnoj hospitalizaciji njegove supruge Mirjane. Urednica Mirjana Hrga veæ je nakon najave teme, koja se emitira u 17.20 sati, odluèila iskljuèiti mobitele, tako da je jedina šansa za kontakt s njom bio izravan susret. Pukaniæ je na Novu TV, kako doznajemo, došao još oko 18.30, a Hrga kaže da je bio “vrlo potresen”.



- Isprièao mi je svoje viðenje situacije, a ja njemu urednièku zamisao emisije. On je, vrlo korektno, rekao da me moli da postupim po profesionalnoj savjesti. Nakon izvjesnog vremena smo se pozdravili, i to je bilo to - govori Hrga, koja odbija preprièavati sadržaj razgovora koji je trajao sve do iza 19 sati. Predsjednik HHO-a Ivo Banac istièe da je u Novu TV došao oko 19.40, i da se nije susreo s Pukaniæem, ali istièe da je urednica emisije Hrga rekla da je uznemirena.

Inaèe, HHO je danas od Centra za socijalnu skrb dobio i prvo u nizu oèitovanja koje je tražio o sluèaju hospitalizacije Mirjane Pukaniæ.

- To, zapravo, nije oèitovanje kakvo smo zatražili. Odgovoreno nam je samo da su oni u sluèaju obitelji Pukaniæ postupili u skladu s ovlastima, a da su državnoj tajnici Dorici Nikoliæ dostavili izvješæe o poduzetim radnjama - rekao je Ivo Banac.

Novavlasnièka struktura NCL Grupe

Pukaniæ je Vienna Capital Partnersu prodao dodatnih 50 posto udjela u NCL Mediji, izdavaèu Nacionala. Sada raspolaže kontrolnim paketom, a zadržao je i poziciju predsjednika Uprave. VCP drži 75-postotni udio, a njegov je predstavnik predsjednik Nadzornog odbora. Kao privatni investitor tu je i njemaèki izdavaè Axel Diekmann.

... više ...


Ocjenjivaèki odbor HND-a za novinarske nagrade za 2007. godinu odluèio je 11. travnja 2008., na svojoj treæoj sjednici, da nagrada Novinar godine neæe biti dodijeljena.
 
Redakcije i pojedinci ove su godine za tu nagradu kandidirali samo troje kolega: Dragutina Hedla  iz Feral Tribunea predložio je Ogranak umirovljenih novinara iz Rijeke, Deanu Kneževiæ iz Veèernjeg lista predložio je Ogranak Veèernjeg lista, a Vanju Smiljaniæ predložio je Drago Kaurinoviæ.

Na sjednici 3. travnja 2008. Ocjenjivaèki odbor odluèio je da u daljnju proceduru za izbor Novinara godine idu Drago Hedl i Deana Kneževiæ. Drago Hedl dobio je, naime, 19 glasova èlanova Ocjenjivaèkog odbora, Deana Kneževiæ 18, a Vanja Smiljaniæ jedan. Stoga su glasovnice s imenima kolege Hedla i kolegice Kneževiæ odaslane svim èlanovima HND-a.

Meðutim, nakon što su glasovnice poslane, Drago Hedl je pismeno, s obrazloženjem odbio kandidaturu za Novinara godine.

Buduæi da se izbor Novinara godine u danim okolnostima više ne može obaviti, jer po Pravilniku o dodjeli nagrada na glasovnicama za izbor novinara godine moraju biti najmanje dva kandidata, Ocjenjivaèki odbor odluèio je da ove godine nagrada neæe biti dodijeljena.
O ovoj odluci stoga obavještavamo predlagaèe, kandidate i sve èlanove Hrvatskog novinarskog društva.


Za Ocjenjivaèki odbor,
Neven Šantiæ, predsjednik

... više ...


SEEMO / IPI Strongly Condemns Attempted Murder of Croatian Media Owner

Vienna, 11 April 2008 

The Vienna-based South East Europe Media Organisation (SEEMO), a network of editors, media executives and leading journalists from South East Europe and an affiliate of the International Press Institute (IPI), strongly condemns the attempted murder of Ivo Pukanic, co-owner and director of Nacional, a weekly news magazine from Croatia.

According to information before SEEMO, shortly before midnight on 9 April 2008, an unidentified assailant carrying a gun with a silencer approached Pukanic on the street in front of his apartment. The assailant first threatened to kill Pukanic, and then shot at him from a distance of several meters.  When the first shot was fired, Pukanic ducked and the bullet narrowly missed his head. The assailant again pulled the trigger, but his weapon jammed up. He ultimately fled the scene without hitting Pukanic.

Oliver Vujovic, SEEMO Secretary General, stated that, “it is essential that the attacker is discovered. Pukanic is a well-known media owner, and his weekly Nacional has long played an important role in Croatia. We welcome the fact that Pukanic and his daughter received a 24-hour police escort for their protection.”

SEEMO is very alarmed about this attack, and urges the Croatian authorities to do everything in their power to find those responsible, and to bring them to justice.

 

---------------------------------------------------------------------
SEEMO is a regional network of editors, media executives and leading journalists in South East Europe.

****
SEEMO - IPI, Spiegelgasse 2/29, 1010 Vienna, Austria, Tel (SEEMO+HELP LINE): +43 1 513 39 40, Tel (SEEMO): +43 1 512 90 11 11, Fax: +43 1 512 90 15, E-mail: info@seemo.org, Web: http://www.seemo.org
 
****

 

... više ...


HND najoštrije osuðuje oružani atentat na Ivu Pukaniæa, suvlasnika i direktora Nacionala, vjeruje da æe policija uæi u trag i naæi napadaèa te da æe zaštititi Pukaniæa od moguæih buduæih napada. Atentati na suvlasnike medija i na novinare imaju još i posebnu težinu, jer osim ugrožavanja ljudskog života, svaki je takav napad još i indirektni napad na slobodu medija.
Isto tako oèekujemo od policije da, nakon što poèinitelja privede pravdi, obavijesti javnost o motivima atentata. O dogaðaju æemo obavijestiti Europsku i Svjetsku federaciju novinara.


Zdenko Duka, predsjednik

... više ...


Dva poziva
– Primio sam pismo gospodina Banca iz HHO-a te pisma nekih drugih udruga o tom sluèaju i smatrao sam kako prije svega trebamo tražiti od MUP-a da se oèituje – kazao nam je Ranko Ostojiæ s puta u Italiju, odakle se vraæa danas.

Tko je pozvao policiju i zašto su nesretnu ženu izveli u lisicama i odveli u Vrapèe, gdje je i sada?  O odgovoru na ta pitanja juèer se najèešæe nagaðalo. Prema rijeèima glasnogovornice Policijske uprave zagrebaèke, Aleksandre Ljube, policiju je zvalo dvoje lijeènika, a policajci su postupili opravdano. Prvi poziv tog 3. travnja stigao im je u 14.45.

– Zvala je lijeènica opæe prakse Jasna Luliæ koja je tražila našu pomoæ za prisilnu hospitalizaciju gospoðe Pukaniæ. Policija je pred zgradom zatekla dvije ekipe Hitne pomoæi, ali samo zdravstvenih tehnièara, bez lijeènice. Otišli su jer ne mogu djelovati bez lijeènice. Ponovno je policiju zvala druga lijeènica, iz Hitne pomoæi, i rekla da je ona tamo i da mora razgovarati s gospoðom Pukaniæ te procijeniti treba li je prisilno hospitalizirati ili ne, nakon èega je rekla da treba – isprièala je A. Ljuba i istaknula da za postupak prisile i vezivanja policija ima uporište u èlanku 59 Zakona o zaštiti osoba s duševnim smetnjama.

– Policajac je procijenio da su lisice potrebne, a njegov nadreðeni da je procjena bila opravdana – kazala je.

Lijeènica nedostupna
Lijeènica Jasna Luliæ nije se javljala na naše pozive, a na internetskim portalima objavljena je njezina izjava kako nije ona zvala policiju. U Hitnoj pomoæi nismo uspjeli èuti tko je njih zvao, pa tako ni potvrditi indicije da su to uèinili socijalni radnici. M. Pukaniæ novinare je zvala kako bi rekla da je njezin muž Ivo Pukaniæ nastoji proglasiti ludom.

... više ...


Bancu i ostalim takvim osobama poruèujem da ne diraju moju obitelj, da se drže dalje od nje te da nas ne razvlaèe preko leða moje bolesne supruge, kazao je Ivo Pukaniæ, predsjednik uprave NCL grupe.

Manièna depresija
Pukaniæa smo nazvali danas nakon što je predsjednik Hrvatskog helsinškog odbora Ivo Banac zatražio javno oèitovanje institucija koje su imale veze s prisilnim odvoðenjem u Vrapèe Pukaniæeve supruge Mirjane, i to u nazoènosti novinara koje je ona pozvala na konferenciju u njihov stan.

– Kao što nije imao pojma o politici, a to je dokazao u svojoj politièkoj karijeri, koju je uništio, Banac æe tako uništiti i HHO svojim glupostima. Ovo je pismo vrh njegove karijere – ustvrdio je Pukaniæ.

Opovrgnuo je da je pokrenuo postupak za oduzimanje poslovne sposobnosti supruge, potvrdivši da ona deset godina boluje od maniène depresije. Opovrgava i njene tvrdnje da joj ne da razvod zato što sva imovina glasi na nju. Ona u vlasništvu, kaže Pukaniæ, ima stan od 70 èetvornih metara.

– Kad se oporavi, poslat æu joj zahtjev za sporazumni prekid braka, ali pitam Banca: tko æe se onda o njoj brinuti? Ona nema nikog drugog. Kad se smiri i kad proèita što je sve napravila u svojoj mahnitoj fazi, past æe u tešku depresiju – uzrujao se Pukaniæ.

Samo uznemirena
Ivo Banac danas je objavio pismo u kojem navodi da se 3. travnja Mirjana Pukaniæ obratila HHO-u kazavši da je suprug zlostavlja, da ju je zatoèio te joj oduzeo dijete. Kaže kako je kontaktirao s centrom za socijalnu skrb te s psihijatricom, koja je rekla da je dan prije odobrila prestanak lijeènièkog tretmana M. Pukaniæ, koja ju je svojevoljno pohodila.

Prema mišljenju psihijatrice, kaže Banac, gða Pukaniæ je bila u normalnom stanju iako uznemirena. Stoga se iznenadio kad je popodne doznao da je u lisicama odvedena u Vrapèe.

... više ...


PRESS RELEASE/ COMMUNIQUE DE PRESSE

 

For immediate release - 8 April 2008

French Translation of African Regulators Training Manual is Published

ARTICLE 19 has published the long-awaited French version of its training manual, “Broadcasting Pluralism and Diversity: Training Manual for African Regulators,” with the Preface written by Professor Francis Nyamnjoh, Head of Publications and Dissemination at CODESRIA.

Professor Nyamnjoh notes that “in matters of legislation and development of public institutions” African countries have operated based on hand-me-downs “via the colonial administration.” The Broadcasting Pluralism and Diversity: Training Manual for African Regulators” aims at media policy reform in Africa by improving the capacity and skills of regulatory, agencies and staff. The training methodology and content outlined in the Manual were developed by a 10-member Network of African Academics for Media Policy and Regulation, led by Professor Tawana Kupe at Wittswaterand (Wits) University and including Professors Jamal Eddine Naji of the Univerisity of Rabat, Morocco, Prof. Mamadou Kamara of the University of St. Louis, Senegal and Professor Francis Nyamnjoh.

“Our partners in the Francophone zone of Africa have been asking for the French version ever since the English text was first published in 2006,” says Agnes Callamard, the Executive Director of ARTICLE19: Global Campaign for Free Expression. “We’re delighted that we can meet this demand for the French version of the Training Manual. We expect to publish the Portuguese translation as soon as possible,” added Callamard.

NOTES TO EDITORS:
• A copy of the French Broadcasting Manual is available at:
http://www.article19.org/pdfs/tools/broadcasting-manual-french.pdf 
• For more information: please contact Cece Fadope through the Africa Programme,
cece@article19.org,  +44 207278 9292
• ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works around the world to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees free speech.
 

 

... više ...


Zbor informatièkih novinara Hrvatskog novinarsog društva otvorio je natjeèaj za najbolje radove objavljene u prošloj godini. Natjeèaj je otvoren do 7. svibnja, a nagrada "SAP ICT journalist prize Božo Težak" dodjeljuje se za najbolji novinarski uradak, najbolji urednièki uradak te za novinara godine. (H)

... više ...


Zbor HND-a i SAP dodjeljuju nagradu SAP ICT journalist prize Božo Težak

ZAGREB, 7. TRAVNJA 2008. - Zbor informatièkih novinara Hrvatskoga novinarskoga društva – ogranka novinara koji prate zbivanja u svijetu informacijskih i komunikacijskih tehnologija - otvara natjeèaj za najbolje radove objavljenje u 2007. godini. Natjeèaj za dodjelu nagrada SAP ICT journalist prize Božo Težak raspisan je 7. travnja 2008. godine i bit æe otvoren do 7. svibnja ove godine. Nagrade se dodjeljuju za radove objavljenje u u prethodnoj kalendarskoj godini u slijedeæim kategorijama: nagrada za najbolji novinarski uradak, nagrada za najbolji urednièki uradak i nagrada za ICT novinara godine. Kao i svih godina dodjela novinarskih nagrada, glavni sponzor dodjele nagrade je tvrtka SAP.

Nagrada SAP ICT journalist prize Božo Težak dodjeljuje se od 2001. godine i kroz šest godina postojanja snažno je pridonosila razvoju informatièkoga novinarstva. Održivost nagrade, interes novinara koji raste s godinama te broj medija koji prate teme iz tehnologija i komunikacijskih znanosti potvrðuju njezinu važnost. Naime, tehnologije rastu velikom brzinom, a potreba za kvalitetnim praæenjem tema iz podruèja ICT važnija je nego ikada. Pravilno, pravodobno i kvalitetno stvaranje sadržaja iz podruèja  informatièke tehnologije i tržišta otkriva stalnu publiku i nove medijske potpore domaæih i stranih medijskih kuæa. Hrvatsko novinarsko društvo prepoznalo je važnost nagrade SAP ICT journalist prize Božo Težak i tema koje pokriva te uz potporu i inicijatora projekta tvrtku SAP te za najbolje dodjeljuje nagrade.
 
Za nagradu SAP ICT journalist prize Božo Težak mogu se prijaviti novinari èiji su radovi objavljeni tijekom 2007. godine u svim medijima u Hrvatskoj.  Prijave za nagradu nagrade obavljaju se zakljuèno s 7. svibnja 2007. godine. Uz kraæi pismeni prijedlog valja priložiti i tekstove i urednièke uradke - obavezno u digitalnom obliku (PDF) na USB memoriji, CD-u ili DVD-u.
Nagrade su novèanog karaktera, a dodjeljuju se po jednom laureatu za svaku kategoriju. Nagrade se dodijeljuju u suradnji s Hrvatskim novinarskim društvom, koji sastavlja žiri. Odluku o nagradama za novinarski i urednièki uradak donosi posebno odabrana ocjenjivaèka skupina ("žiri") koju je veæinom glasova odabrao Zbor ICT novinara HND-a. Ocjenjivaèka skupina sastoji se od tri novinara, jednog struènjaka za ICT tehnologije i predstavnika tvrtke pokrovitelja nagrade. Odluka o nagradi informatièki novinar godine donosi se na temelju glasovanja èlanova Zbora informatièkih novinara HND-a, prema posebnu Pravilniku o nominacijama i glasovanju.
Generalni sponzor nagrade je tvrtka SAP, a potporu projektu, kao i svih godina dat æe brojne hrvatske tvrtke i medijske kuæe. Sveèanost dodjele godišnjih nagrada SAP Božo Težak održat æe se 11. rujna ove godine tijekom održavanja najznaèajnije SAP-ove konferencije SAP World Tour '08. Pokrovitelji sveèanosti dodjele nagrada SAP ICT journalist prize Božo Težak su Hrvatsko društvo novinara i Zbor informatièkih novinara. Više informacija o nagradi www.sapbozotezak.com.hr.


Božo Težak, prof. dr.
Božo Težak je pionir informacijskog društva. Cijenjeni kemièar i informatièar, roðen je u Varaždinu 1907. godine. Nakon mature i diplome  steèene u rodnome gradu, seli u Zagreb gdje magistrira i zapoèinje svoju doktorsku disertaciju. Meðu prvim znanstvenicima uoèio je da je za razvoj znanosti od posebne važnosti informacijsko-komunikacijsko podruèje. Bio je pokretaè brojnih èasopisa od kojih je najznaèajniji “Informatologia Yugoslavica” (danas Informatologija) kojemu je do kraja života bio glavni i odgovorni urednik. Godine 1975. osnovao je Društvo za informatiku SR Hrvatske, kojemu je bio i prvi predsjednik. Glavni je pobornik stvaranja Nacionalnog informatièkog centra SR Hrvatske. Održao je brojna predavanja na teme: multimedija, obrade i rukovanja informacijama i komunikacijama, interdisciplinarnosti u informacijskim tehnologijama. Svojim pedesetogodišnjim radom dao je izniman doprinos našoj i svjetskoj znanosti. Istaknutost njegovog rada bio je poticaj za imenovanjem nagrade po njemu.


SAP
SAP je vodeæi svjetski proizvoðaè poslovnog softvera*. Trenutno, više od 46.100 korisnika u više od 120 zemalja koristi SAP-ove® aplikacije – od rješenja koja odgovaraju na potrebe malih i srednjih tvrtki do poslovnih rješenja za velike i globalne korporacije. SAP-ov softver, pokretan SAP NetWeaver™ tehnološkom platformom koja omoguæuje inovaciju i poslovne promjene, pomaže tvrtkama diljem svijeta u poboljšavanju odnosa s korisnicima, poveæanju suradnje s poslovnim partnerima i u kreiranju uèinkovitosti diljem svojih nabavnih lanaca i poslovnih operacija. SAP-ov portfelj rješenja podržava jedinstvene poslovne procese u više od 25 industrija, ukljuèujuæi visoke tehnologije, maloprodaju, financijske usluge, zdravstvo i javni sektor. Sa podružnicama u više od 50 zemalja, SAP je kotiran na nekoliko burzi, ukljuèujuæi Frankfurtsku i Njujoršku burzu, pod simbolom "SAP". (Dodatne informacije na www.sap.com i www.sap.hr). 

(*) SAP definira poslovni softver kao cjelinu koja sastoji od sustava za upravljanje resursima poduzeæa i s njim povezanih aplikacija poput upravljanja nabavnim lancem, upravljanja odnosa s korisnicima, upravljanja životnim ciklusom proizvoda i upravljanja odnosa s dobavljaèima.


# # #

Dodatne informacije:
Marko Biljan   Renata Èupiæ    Krunoslav Æosiæ
T: 1 4820 409   M: +385 98 1 897 490   T: +385 1 309 3300
F: 1 6040 136        M: +385 91 309 3300
E: marko.biljan@sap.com        E: kruno@mobil.hr

 


 

 

... više ...


Gume na makadamu
Prema podacima iz policije, nesreæu je izazvao 23-godišnji Mario Katiæ iz Krneze vozeæi fiat bravu iz smjera Vrsi prema Poljicima. Zbog neprilagoðene brzine u zavoju je prešao u suprotni trak i frontalno se sudario s Vukiæevim crnim fiatom bravom koji je dolazio iz pravca Zadra.

U straviènom sudaru na mjestu poginuo je Frane Vukiæ, a vozaè brave Mario Katiæ zadobio je frakturu lubanje te je operiran u zadarskoj bolnici. Njegov 18-godišnji suvozaè Mate L. takoðer je teško ozlijeðen. Samo nekoliko sekundi nakon sudara, nissan sunny koji je vozio 20-godišnji Ive Mioèiæ naletio je na fiat bravu, a u njemu su lakše ozlijeðeni vozaè i suvozaè. Juèer smo na mjestu nesreæe zatekli Roka Katiæa (22) iz Krneze, suvozaèa iz nissana, koji nam je potresen rekao da ne može vjerovati što se dogodilo.

– Vraæali smo se iz diskoteke u Vrsima. Vozili smo brzo, ali nije istina da smo se utrkivali. Mario u bravi vozio je prvi i ušao u zavoj, a kako je gumama prešao preko makadama, izbaèen je s ceste te je naletio na Vukiæa. Prizor je bio stravièan, cesta je bila prepuna automobilskih dijelova. Ja sam ozlijedio oko jer nisam bio vezan, no vrata su nam bila blokiranla pa nismo odmah mogli van.

Kada smo se oslobodili, pozvali smo Hitnu i otrèali do Marija, koji je kroz  vjetrobransko staklo izletio pet metara od auta. Nismo ga se usudili micati, samo smo mu noge spustili sa zidiæa. Vukiæ je krvav nepomièno ležao u autu, a kroz krov su ga izvukli vatrogasci – kazao je Katiæ.

Mještani u šoku
Protiv vozaèa Katiæa policija je podnijela kaznenu prijavu. Kod vozaèa iz nissana izmjereno je 0,76 promila alkohola u krvi.  Stravièna vijest brzinom munje proèula se Vrsima. Nitko ne može vjerovati da ih je napustio njihov Frane, za kojeg tvrde da nikada nije pio, niti brzo vozio. Franinu majku Senku vijest o smrti sina zatekla je u biogradskoj bolnici, gdje se oporavlja od operacije koljena.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO