hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

HTV je u Dnevniku 14. studenoga emitirao prilog o tome kako je njihov novinar Josip Šariæ napravio intervju s Kadijeviæem u Moskvi. U sklopu tog priloga emitirana je i kratka izjava Veljka Kadijeviæa, a na HTV-u su nakon toga najavili da æe cijeli intervju biti emitiran uskoro. To “uskoro” traje veæ dva mjeseca. Glavna urednica Hloverka Novak-Srziæ i dalje tvrdi kako æe intervju biti emitiran uskoro, u posebnoj emisiji.

 -Samo smo ga odgodili zbog blagdana, nema nikakvih velikih razloga zašto ga još nismo emitirali. Vjerojatno ide sljedeæeg tjedna. Želimo ga prikazati u sklopu specijalne emisije u kojoj æemo u studio dovesti svjedoke toga vremena. Bit æe to jedna od najgledanijih emisija - rekla je Hloverka Novak-Srziæ.

HTV je intervju s Kadijeviæem tretirao kao ekskluzivan materijal, pa je im više nejasno zbog èega veæ dva mjeseca èeka emitiranje.

Intervju je bio ekskluzivan utoliko što je Kadijeviæ prvi put od rata govorio za hrvatske medije, ali dan ranije Radiotelevizija Srbije emitirala je razgovor koji je njihova novinarka vodila s Kadijeviæem, a srpski tjednik Nin objavio ga je mjesec dana ranije.

U svim intervjuima Kadijeviæ tvrdi da nije bilo agresije JNA na Hrvatsku, da sve do umirovljenja nije znao za Ovèaru (!?) i slièno. Kadijeviæevi medijski istupi krenuli su nakon što je 3. listopada u Moskvi održao javnu promociju svoje knjige “Kontraudar”, s koje je izvijestio moskovski dopisnik rijeèkoga Novog lista.

Odmah nakon tog izvještaja Hrvatska je putem Interpola dojavila Rusima da je Kadijeviæ nedvojbeno lociran u Moskvi, ali Rusi do danas nisu ništa poduzeli. U javnosti su se pojavila nagaðanja da je HTV platio Kadijeviæu za intervju, ali na Prisavlju su odbili dati odgovor na to pitanje.

... više ...


Hrvatsko novinarsko društvo poziva nakladnike medija da prihvate dosad brojne ponuðene novinarske prijedloge kao dobru osnovu za razgovore i za dogovor o statutima medija. Statuti medija obvezni su, prema Zakonu o medijima, veæ više od tri godine. Trebali bi urediti odnose novinara i urednika te urednika i nakladnika, a osobito je važno da se glavni urednici i drugi kljuèni urednici ne bi mogli ni razriješiti niti imenovati bez pribavljena mišljenja novinara. Osim rijetkih iznimaka, vlasnici medija nisu željeli pregovarati s Hrvatskim novinarskim društvom o statutima medija.
Stoga, ovo otvoreno pismo šaljemo na znanje i predsjedniku nove vlade Ivi Sanaderu da bismo ga upozorili da se Zakon o medijima u tom prevažnome dijelu uopæe ne provodi. Zbog toga dugotrajnoga neriješenoga problema predlažemo hitnu arbitražu na razini Udruge novinskih izdavaèa pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca i Hrvatskoga novinarskoga društva, baš onako kako to i nalaže Zakon o medijima.
Upozoravamo i medijske poslodavce i Vladu da se nipošto neæemo odreæi toga važnoga profesionalnoga prava novinara i ako u najskorije vrijeme od glavnih medijskih nakladnika ne dobijemo pozitivan odgovor – morat æemo internacionalizirati problem.
Naime, taj je problem sada još i važniji zato jer neki poslodavci novinarima, javnim osobama, prijete opæom zabranom javnih istupanja, neki žele novinare lišiti i autorskih prava, a najavljeni su i zahtjevi da urednici i novinari potpisuju izjave o lojalnosti upravi. Time se krše i ljudska i profesionalna prava novinara.

Za HND

Zdenko Duka, predsjednik

 


 

... više ...


Slavna manekenka Naomi Campbell, kao vanjska urednica britanskog muškog èasopisa GQ, zasad vrlo uspješno gradi svoju karijeru politièke reporterke. Nakon uspješno odraðenog intervjua s venezuelanskim predsjednikom Hugom Chavezom, koji se pojavio u GQ-u za veljaèu te zapaženog prošlomjeseènog posjeta Kubi (gdje, doduše, ipak nije realizirala cilj svoga boravka, intervju s Fidelom Castrom), Naomi je u petak bila u službenom posjetu argentinskoj predsjednici Cristini Fernandez.

- Prvi sam put upoznala jednu predsjednicu države i sada mi je potpuno jasno zašto je predsjednica - izjavila je Campbell nakon sastanka argentinskoj državnoj agenciji Telam.

Inaèe, u južnoamerièkim se medijima posljednjih dana poèelo nagaðati da je Naomi nakon intervjua s Hugom Chavezom s njim zapoèela vezu, no zasad nema nikakvih konkretnih potvrda da su te glasine istinite.

(AP, I.S.)

... više ...


DRUŠTVO ZA ZAŠTITU NOVINARSKIH AUTORSKIH PRAVA
Zagreb, Perkovèeva 2

PRISTUPNICA – PUNOMOÆ

Ovime pristupam èlanstvu Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava, izjavljujem da sam upoznat s odredbama njegova Statuta i drugih opæih akata, te da prihvaæam Statut i opæe akte Društva. Ujedno, Društvu za zaštitu novinarskih autorskih prava dajem punomoæ da štiti moja autorska prava i kolektivno ostvaruje moja prava na naknadu za reproduciranje i distribuciju mojih autorskih djela u djelatnosti praæenja i analize medija (press clipping djelatnosti) i bilo kojem drugom korištenju djela, bilo kojim sredstvima, na bilo koju podlogu, u zemlji i inozemstvu, u svoje ime, a za moj raèun.


Ime i prezime:____________________________________________________________________
 

Adresa: _________________________________________________________________________


JMBG: _________________________________________________________________________


Žiro-raèun: ______________________________________________________________________


Izjavljujem da jesam/nisam obveznik PDV-a.

____________________________________________


Redakcija : ______________________________________________________________________


Kontakt (e-mail adresa i GSM): ______________________________________________________

 

POTPIS:________________________________


Mjesto i datum: __________________________

... više ...


Iz govora u govor parao mi je uši pogrešno naglašavani drugi slog te rijeèi, naglasak iskvaren na tipièno zagrebaèki naèin. Zato sam s velikom nadom oèekivao nastup Ive Sanadera. I zaista, baš kako sam i oèekivao od èovjeka koji je nauèio govoriti u Dugobabama i k tome je takoðer visokoobrazovan, izgovorio je ovu svim europskim jezicima zajednièku rijeè starogrèkog podrijetla onako kako treba, s naglaskom ubilježenim u rjeènicima hrvatskog jezika: prògram. Ali samo u nominativu. U ostalim padežima i njemu je naglasak pobjegao na krivo mjesto.

Kolege s dugim stažom na HTV-u pamte vrijeme u kojem su letkori i fonetièari bili ovlašteni i apsolutni gospodari govora pred kamerama. Tada je bilo nezamislivo da se u eter izgovori tekst koji nije prošao strogu letkorsku provjeru i da pred mikrofon sjedne govornik koji nije odsjedio koliko god je vremena bilo potrebno uz struènjaka za ispravnu artikulaciju glasova i naglasaka u rijeèima. Kažu da ta služba na HTV-u postoji i danas, no o tome koliko je obezvrijeðena svjedoèe strahovito krivi naglasci velikog dijela televizijskih novinara, a nema više ni profesionalnih spikera èiji je školovani i uvježbavani ispravan govor nekada bio uzor standardnog hrvatskog jezika.

Tijekom prošle programske sezone uvjerio sam se koliko je zahtjevno govoriti uživo. Bio bih sretan da su moju televizijsku praksu nadgledali i moj govor analizirali za to školovani i plaæeni struèni ljudi koji bi me upozoravali na pogreške. Sreæom, takvih je ljudi bilo meðu gledateljima kojima je stalo ne samo što nego i kako se govori u javnom mediju, obaveznom njegovati hrvatski književni jezik. Upozoravali su me na pogreške kojih nisam bio ni svjestan i koje sam nastojao ispravljati. Naravno, u Saboru je jako važno što netko govori, ali nipošto nije nevažno i kako se govori. Ta jedna krivo naglašena rijeè, program, samo je jedan od primjera kako se uèestalim ponavljanjem i prešutnim toleriranjem iskvarenog javnoga govora jezik kvari. Svi mi, naravno, s mjesta kao što je saborska govornica u prvom redu želimo èuti što više pametnih, korisnih i mudrih reèenica, pa makar i s krivim naglascima. Meðutim, jezik u standardnom, takozvanom književnom obliku, temeljna je kulturna baština naroda i intelektualno vlasništvo u kojem svi imamo dionice i o èijoj bismo vrijednosti, ljepoti i bogatstvu svi trebali voditi raèuna. S brojem javnih govornièkih nastupa i s brojnošæu publike odgovornost za tu baštinu raste.

Zato zamišljam kako bi bilo da se u Sabor uvede služba èiji bi predstavnici imali vlastitu klupu i koji bi bili oboružani ploèicom na kojoj piše “Ispravak krivog naglaska”. Kako sada stvari stoje, te bi ploèice stalno bile u zraku. Naravno, izgovorene besmislice i pomanjakanje pametnog sadržaja u govorima koji su èesto prepuni jeftinih floskula, ispraznih fraza i izlizanih banalnih metafora, sve to nitko živ ne može popraviti. Za takvo što i dalje su odgovorni, takvim se govorom legitimiraju i o vlastitoj (ne)vjerodostojnosti svjedoèe oni koji tako govore. No jedna bar polusatna emisija nakon prijenosa saborskog zasjedanja u kojoj bi jezikoslovci upozoravali na pogreške vrijedila bi poput suhog zlata za jezièno obrazovanje kako publike, tako i govornika koji, siguran sam, ne bi zazirali, nego bi sa zahvalnošæu primali dobronamjerne pouke. Kad veæ imaju tolike druge povlastice ja prvi ne bih imao ništa protiv da se zastupnicima od mog poreznog novca kupe i rjeènici hrvatskog jezika. Ta bi ih ukorièena povlastica podsjeæala na bar jednu od odgovornosti koje su preuzeli: da nam ne kvare, nego njeguju jezik, za nacionalni identitet, pa i suverenost, važan bar jednako, ako ne i više nego što je, primjerice, ZERP.

... više ...


Somalia: Analysis of Draft Media Law

ARTICLE 19 today released its analysis of the draft Somali Media Law, which seeks to establish a broad regulatory framework for all media in Somalia. Although the draft Law does include some positive features, it seeks to subject all media to a largely government controlled regulatory regime and imposes a number of overbroad restrictions on what may be published or broadcast.

The draft Law, approved by the Transitional Federal Parliament on the first reading in December 2007, starts out with an important statement on freedom of the media which refers to international standards and specifically the Universal Declaration of Human Rights as the basis for this freedom. Article 2 also provides that the media shall not be subjected to censorship and shall not be required to carry messages on behalf of either the government or the opposition.

However, the bulk of the draft Law establishes a regulatory framework for the media – defined very broadly to cover not only print media and broadcasters but any system for disseminating messages, including drawings, books and even speeches – which is largely controlled by the government. The members of the National Media Council established by the draft Law are nominated by the private and public media, but formally appointed by the Minister of Information. Key roles, such as registering and authorising media outlets, are undertaken by the Minister, not the Council. Furthermore, the draft Law specifically provides that the Minister is responsible for the State media, which includes radio, television, newspapers, news agencies, a printer and even poets.

The draft Law also imposes a wide range of constraints on media output. The media are called upon to promote a number of general social interests such as Islam, justice, culture, democracy and State unity. They are also subject to a number of prohibitions, such as jeopardising Islam or national unity, endangering national stability, disseminating false information or national secrets, or displaying pictures that ‘can spread shock within the community’. Journalists are also directly subject to similar bans. These restrictions are unduly vague, overbroad and, in some cases, simply illegitimate as restrictions on freedom of expression.

ARTICLE 19 urges the Somali authorities to revise the draft Law substantially to bring it into line with international standards, with a view to promoting the development of a free and vibrant media in Somalia.
 

NOTES TO EDITORS

 

... više ...


"Smiri hormone, Kum II je odletio u zrak, a sada si ti na redu" - uzrujan muški glas u subotu je zaprijetio na mobitel novinaru Slobodne Dalmacije Velimiru Braci Æosiæu iz Imotskoga. Poziv je stigao iz javne govornice u Šestanovcu. Æosiæ je odmah obavijestio imotsku policiji èiji su djelatnici s njim obavili razgovor.

Æosiæ ne zna zašto mu se prijetilo, jer je sve svoje tekstvoe, kako kaže, pisao na osnovi odgovarajuæih službenih izjava meritornih osoba ili potkrijepljjenih urednom dokumentacijom.

S. D.

... više ...


12.01.2008.
RAT TELEVIZIJA

Da budemo posve jasni, on je veæ poèeo. Iskre sitnijih sukoba frcale su i dosad sa svih strana, no ništa se od toga nije pretvaralo u alarmantan plamen. A iskrilo je uglavnom iz RTL-ova tabora. U njemu su stalno “grintali” tvrdeæi da javnoj televiziji treba smanjiti zakonom dopuštenih devet minuta reklama u svakom satu emitiranja, smatrajuæi da je to previše u odnosu na komercijalne televizije kojima je dopušteno 12 propagandnih minuta. Posebno je RTL tu igrao na kartu izdašne RTV pretplate koju ubire samo HTV, što, smatraju “komercijalci”, jedne stavlja u povlašten, a druge u podreðen položaj. Na to su se dodatno taložile i orkestrirane optužbe RTL-a i Nove TV da HTV sve više i više postaje komercijalna televizija te tako višestruko ulazi na njihov teren.

Ipak, sve su to bile samo èarke koje nisu izazivale teže verbalne okršaje.

Prije nešto manje od mjesec dana stanje se promijenilo. Nedavna najava HTV-a da æe ove godine pokrenuti dva nova digitalna kanala (informativni i zabavno-sportski) na RTL-u je uzrokovala kljuèanje krvi. Slijedio je oštar potez. RTL je pokrenuo tužbu protiv HTV-a navodeæi da su i sadašnje emitiranje satelitskog HRT Plusa i namjere pokretanja dvaju novih digitalnih kanala – protuzakoniti potezi. Od mjerodavnih je državnih institucija zatraženo da sprijeèe sve te nakane kojima bi bila ugrožena sudbina prisavskih protivnika.

 Oèekivano, prozvani nisu podvili rep, veæ su uz opetovanu tvrdnju da uvijek posluju zakonito, izazivaèa najprije ugrizli tamo gdje je najslabiji – u program. Uostalom, to da RTL doista ima loš program vide ne samo oni na HTV-u nego i svi koji gledaju televiziju. Ali, nije to bilo sve. Zagrizao je HTV još jaèe. I on je pozvao mjerodavne institucije u akciju – da provjere i do u detalja utvrde ispunjava li RTL odredbe koncesijskog ugovora na temelju kojeg u Hrvatskoj i emitira program. Priznajemo, bilo bi zanimljivo vidjeti rezultate te provjere.

 Dok se èeka da se prozvane institucije pokrenu, ako se uopæe pokrenu, RTL i dalje ne miruje. Èim su iscurili posljednji sati 2007., svim je medijima odaslao podatke o uspješnim prošlogodišnjim rezultatima. Ma što uspješnim?!

 Iz tog bi se dopisa punog samohvale dalo zakljuèiti da je RTL – što programom, što zaradom – pomeo sve ispred sebe. Em su najgledaniji u cjelodnevnom emitiranju, em su najgledaniji i u prime-timeu... Zapravo, ispada da su svi oni izmeðu 18 i 49 godina ludi za RTL-om. A predsjednik uprave RTL-a Christoph Mainusch hitro je ponudio odgovor za takvo njihovo ponašanje.

 

Pad gledanosti u 2007.

 – RTL Televizija uspjela je lani ponuditi ne samo najbolji zabavni nego i informativni program – rekao je Mainusch i, što bi se u nas reklo, ostao živ. Jer dok su se podaci o gledanosti pokazali toènima (što kod mnogih ipak izaziva èuðenje) Mainuschove su rijeèi èisto obmanjivanje. Tako je to oèito doživio i HTV jer odmah je slijedio odgovor. U poèetku nešto umjereniji (kazaše da su, uzimajuæi u obzir cijelu gledateljsku populaciju, najgledaniji – oni), a samo koji dan potom slijedilo je pravo riganje vatre. Glavni ravnatelj HRT-a Vanja Sutliæ održao je Mainuschu lekciju.

Poruèio mu je da poèinje rat, da otkupljenu i skupo plaæenu seriju “Urota” RTL neæe smjeti prikazati jer glavna glumica u njoj glumi novinarku HTV-a te da, ako želi pametovati u ovoj zemlji, najprije – nauèi hrvatski. Opaaa!

Bio je to doista neoèekivan i efektan Sutliæev izljev bijesa. On ga je istina, nešto kasnije, malo omekšao u stilu: “Predomislili smo se. Neka se 'Urota’ vrti na RTL-u. Bit æe nam to izravna i besplatna reklama na ekranu konkurencije.”

 

U cijeloj toj prièi podalje od zagrijanih cijevi RTL-ove i HTV-ove artiljerije držala se Nova TV. Èini ona to i inaèe. Dok se ostali ranjavaju meðusobno, a HTV istovremeno prolazi i unutarprisavske mini revolucije te brojne afere, Nova marljivo radi. Pa kad se napokon i nju potegnulo za jezik, imala je što reæi. Dok su HTV i RTL u prošloj godini doživjeli pad gledanosti, samo je Nova TV ostvarila pozitivan pomak, i to za 20 posto.

 No kako HTV prkosno izaziva da æe njihov digitalni dvojac startati vjerojatno u rujnu (dapaèe, da im tehnièke moguænosti dopuštaju, krenuli bi oni veæ sad jer sve je spremno) te je svim tim ratnim poklièima uzrok – novac, trima smo stranama postavili nekoliko pitanja. Kod HTV-a nas je zanimalo: kako æe se financirati proizvodnja programa na satelitskim kanalima, hoæe li komercijalna uloga nadjaèati javnu, hoæe li zbog poveæanja prostora za reklame sniziti cijenu oglašavanja...

 Ponovivši da je plan o pokretanju novih programa posve u skladu sa Zakonom o HRT-u – jer u njemu stoji: “HRT može proizvoditi i druge specijalizirane radijske i TV programe i objavljivati ih analogno, digitalno i putem satelita” – glasnogovornik HRT-a Janos RÖmer (a njegove je rijeèi potvrdio i predsjednik Vijeæa za elektronièke medije Denis Perièiæ) kazao je i to da æe ti novi programi takoðer biti u javnom interesu.

 – Kao i postojeæa dva programa, i novi æe programi imati isti naèin financiranja. Može se reæi da æe hrvatski graðani od HRT-a za istu cijenu dobiti dodatna dva specijalizirana programa. Što se cijena oglašavanja tièe, HRT-ovu buduæu poslovnu strategiju ne mogu javno iznositi. Opæenito govoreæi, posve je jasno da buduænost, u kojoj se u Hrvatskoj oèekuju èak 32 TV programa (od kojih velika veæina komercijalnih), umnožava broj konkurenata na tržištu, a još je rano reæi kakve æe to toèno posljedice imati u marketinškom svijetu – izjavio je Römer.

 – Nastojimo imati korektne odnose s drugima. Pogotovo mogu istaknuti korektan odnos s Novom TV, a eventualne nesuglasice želimo rješavati na za to predviðenim mjestima – napomenuo je još.

 Na Novoj TV pak zatražili smo odgovore na ova pitanja: hoæe li se pridružiti RTL-ovoj tužbi protiv HTV-a, planira li i ona pokrenuti vlastite nove digitalne kanale i hoæe li HTV-ovo “proširenje” ugroziti njenu marketinšku poziciju.

 – Prema pravilima CME-a (vlasnika Nove TV) poslovne poteze i planove ne možemo javno komentirati, pa tako ni one vezane uz pokretanje nekih novih TV kanala. Možemo samo ponoviti stav Nove TV da javna televizija koju financiraju graðani RH prema njima ima jasne obaveze. U njih nikako ne spada natjecanje s komercijalnim televizijama u proizvodnji i emitiranju izrièito komercijalnih sadržaja kao što su sapunice, hollywoodski blockbusteri i komercijalni sportski dogaðaji ni na sadašnjim ni na novim kanalima – uzvratila je glasnogovornica Nove TV Diana Tušek iskoristivši priliku i da borbeno završi ovim rijeèima: – Polako, ali sigurno ostvarujemo svoju najavu od prije tri godine da nam je ambicija biti vodeæa komercijalna televizija u Hrvatskoj usprkos svoj konkurenciji.

 

Dodatni TV kanali

Na kraju, nekoliko smo upita usmjerili i na adresu RTL-a: kane li poduzimati neke još drastiènije mjere protiv HTV-a, boje li se pada gledanosti i zarade od reklama, je li toèno da je RTL 2007. opet završio u minusu (nakon što je 2006. prvi put uspio pozitivno poslovati), što kažu na HTV-ovu primjedbu da bi im bilo bolje da se, umjesto njima, bave osmišljavanjem boljeg programa te namjeravaju li i oni zaposjesti koji digitalni kanal?

 – Naš je jedini zahtjev da HTV-ovi planovi budu zakoniti. Struktura i sadržaj dodatnih kanala moraju biti u skladu s javnom ulogom, što znaèi da bi novi kanali trebali biti nekomercijalni i tematski. A dogovorom Hrvatske i EU jasno je zabranjeno da se ti kanali financiraju novcem od pretplate.

 Usto, u procesu digitalizacije teoretski je moguæe na nacionalnoj razini emitirati 32 kanala putem zemaljskog signala. Kako danas samo èetiri programa imaju nacionalnu distribuciju, logièno je da se udjeli u gledanosti èetiriju TV kanala smanje razmjerno poveæanju emitiranja dodatnih kanala. Kad bi se HRT-u dopustilo pokretanje novih komercijalnih kanala, u tom bi sluèaju RTL-u i Novoj TV takoðer trebalo pružiti moguænost pokretanja dodatnih kanala – otkrio je svoje namjere Mainusch. Nakon tvrdnje da je RTL lani ostvario bolje rezultate nego 2006., odnosno da je RTL opet poslovao s dobitkom, rjeènik mu je postao nešto oštriji.

 – HRT-u i zakonodavnim tijelima savjetujemo provoðenje naèela EU te zabranu oglašavanja na javnoj televiziji. To bi pridonijelo da HRT ne komercijalizira svoj program s ciljem natjecanja na oglašivaèkom tržištu, nego da slijedi javnu ulogu i gledateljima nudi program za koji oni putem pretplate svake godine plaæaju više od 800 milijuna kuna. A komercijalne televizije bile bi u moguænosti ulagati u razvoj i visokokvalitetan program. Siguran sam da je to jedina moguænost kvalitetnog razvoja i uvjeren sam da æe se ona dogoditi i zaživjeti, samo je pitanja kad – zakljuèio je Mainusch prijeteæim tonom.

 

Božena Matijeviæ

 

 

 

okvir:

 

TV KUÆE muèi novac, a gledatelje – program Zašto na RTL-u i Novoj TV strepe od HTV-ova “širenja”? Zato što HTV dvama novim kanalima udvostruèuje prostor za – zaradu! Naime, dosad HTV na oba svoja programa u svakom satu može imati devet minuta reklama, a kad pokrene još dva digitalna kanala, oglašivèi æe dobiti priliku svoje reklame rasporediti u dva dodatna termina od devet minuta. A svaka ne minuta, nego sekunda reklame donosi novac. Stoga se RTL i Nova TV boje da æe ono od èega oni jedino žive – reklame – ojaèati i obogatiti HTV-ovu blagajnu umjesto njihovu. Ipak, mora se reæi, u 2007. i sam se HTV potužio da mu prihodi od marketinga padaju, a od pretplate rastu. Ono pak što jedino zanima gledatelje jest – kakve æe oni koristi imati od dodatnih TV kanala? Hoæe li sadržaji TV programa biti bolji? Bojimo se da neæe.

 

 

... više ...


Tako je Mirjana Hrga na Novoj TV na dan kad jedan èlan šire obitelji nije uspio prepoznati tijelo u udarnom terminu razgovarala s Alanom Bosnarom, predstojnikom Zavoda za sudsku medicinu u Rijeci. Hrga najavljuje prilog rijeèima da je "obitelj u teškom šoku", pa se onda vidi uplakana majka koja zapomaže "vratite mi moje dite!", da bi voditeljica nastavila kako je sve to strašan šok za obitelj te da roditelji uopæe nisu išli na identifikaciju tijela. I dr. Bosnar se slaže da je identifikacija "ovo nešto najgore što se roditelju može dogoditi", te da ima razumijevanja za roditelje. No, sve to ih ne spreèava da prièaju o detaljima smrti nesretne djevojke, gotovo je secirajuæi pred oèima gledatelja meðu kojima su možda bili i roditelji ubijene djevojke. Hrga pritom zakljuèuje da se ovdje "izgleda dogodila strašna destrukcija, posebice glave". To što nesretni roditelji još nisu ni shvatili što se zapravo dogodilo njihovoj kæeri, što im je bilo teško prihvatiti da nje više nema, a kamoli naèin na koji je ubijena, nikome na Novoj TV nije smetalo. Ovo je samo jedan primjer kad mediji izgube kompas i razmišljaju samo o zaradi. Kako æe njihovo zaraðivanje kruha, a možda i nekoliko skupljih stvarèica, utjecati na najbliže onih koje seciraju malo koga zanima. Sliène stvari radi veæina medija, izvode se javne obdukcije, seciraju se obiteljski odnosi, krše se prava djeteta. I nikome ništa. Nedavno je u emisiji Istraga obraðivan sluèaj djeèaka kojeg je istukao nastavnik. Emisija je uzela u obranu djeèaka pa je krenuo progon nastavnika, no negdje na pola puta i njima je ispao kompas. Kada su iz škole ustvrdili da je djeèak èesto neposlušan, novinarka je javnosti predoèila medicinsku dokumentaciju iz koje se vidi da djeèak ima psihièki poremeæaj. U nastavku emisije nekoliko ga puta naziva "retardiranim". I nikome ništa. I logièno je da se nikome ništa ne dogaða jer u Hrvatskoj jednostavno se ovakve stvari ne mogu ozbiljno kazniti. Prijave protiv novinara mogu se podnijeti Sudu èasti Hrvatskog novinarskog društva, no sankcije su zapravo nikakve.

"Mila
Mila Jelaviæ
Upozorenja novinarima koji sustavno krše Kodeks èasti HND-a i etièke kodekse matiènih kuæa zapravo ne znaèe ništa. Èak ih ne brine ni iskljuèenje iz HND-a kojeg mnogi novinari i nisu èlanovi. Novinare se zbog toga ne sankcionira ni u matiènim kuæama jer njihovi tekstovi ili prilozi ionako odobravaju urednici, koji su tako još odgovorniji. Svatko se može sjetiti barem jednog sluèaja kada su podizane tužbe protiv novinara i medija zbog nekakvih duševnih boli, a nerijetko su izricane i novèane kazne samo zbog izreèenog stava. Nedavno je sud u Rijeci presudio da Novi list mora platiti odštetu ženi èija se slika, snimljena na javnoj plaži, našla u novinama. No, nitko ni ne pomišlja na tužbe kada se objavljuje, primjerice, identitet silovane djevojèice iako se ne može usporediti šteta koja je uèinjena njoj sa štetom kakve kupaèice ili uvrijeðenog politièara. Vjerojatno je to jedan od najvažnijih razloga što je broj kršenja etièkih pravila u Hrvatskoj zapravo u porastu, što priznaju svi koji se tim problemima bave. Dokaz za to je i jedan od zakljuèaka s nedavne Skupštine HND-a, u kojem se tvrdi da novinari preèesto krše Kodeks èasti. "Skupština poziva sve novinare da se u svom radu pridržavaju naèela etike i profesionalizma, a posebno u sluèajevima kada su teme novinarskih priloga djeca. U tom smislu, Skupština poziva i vlasnike medija da prihvate provedbu pravila profesije naspram hinjene utrke za senzacionalizmom", kaže se u tom zakljuèku. A Kodeks èasti brani fotografiranje i intervjuiranje djece bez nazoènosti roditelja, razgovor s uèenicima bez odobrenja škole, otkrivanje identiteta djece upletene u sluèajeve seksualnog zlostavljanja i slièno. Situacija je po tom pitanju sve gora. U trci za profitom, èitateljima ili gledateljima, ne poštujemo minimum etièkih normi. Žalosno je što novinari žele biti policajci, pa nerijetko objavljuju identitet ljudi prije policije. Posebno je strašno kad su u pitanju djeca i neke manjinske skupine", kaže Mislav Bago, potpredsjednik HND-a, koji smatra da bi moguæe rješenje ovog sve veæeg problema moglo biti u tome da se u takvim sluèajevima tuže izdavaèi, a ne novinari. "Novinari uglavnom govore da su na takav rad prisiljeni jer to vlasnici od njih traže", kaže Bago, koji vjeruje da bi vlasnici više poštivali etièke norme kada bi oni morali plaæati velike kazne.
Situacijom nije zadovoljna ni Mila Jelaviæ, pravobraniteljica za djecu, koja puno energije gubi upravo na upozoravanje vlasnika i glavnih urednika pojedinih medija da su naštetili nekom djetetu. "Na žalost, situacija je sve gora. Doduše, ima medija, doduše rijetkih, koji poštuju prava djece. A razlièite su i reakcije glavnih urednika. Neki prihvate našu kritiku i kaže da æe ubuduæe paziti, a neki se èak i uvrijede", kaže Jelaviæ, koja upozorava novinare da pripaze i kada objavljuju nešto za što imaju dopuštenje roditelja. Èesto puta, naime, roditelji dopuštaju objavu identiteta djeteta u medijima iako je i novinaru jasno da to nije u najboljem djetetovom interesu. Ni Jelaviæ nije zadovoljna sudskim tretmanom ovakvih sluèajeva te i ona smatra da je možda to razlog što su mediji sve bezobzirniji. "Nešto svakako treba promijeniti. Nažalost, mi nemamo sudsku praksu ili ona meni nije poznata. Dok se ne dogodi tri ili pet sluèajevima u kojima æe se odgovarajuæe kazniti medij koji povrijedi prava djeteta, ne vjerujem da æe se nešto promijeniti", kaže Jelaviæ. No, dok ne proradi samoregulacija koju bi sudovi mogli potaknuti, urednici i novinari i dalje æe imati javne obdukcije ili æe kršiti prava djeteta. Ili æe o ovome razmisliti tek kada njihovo dijete bude na novinskoj naslovnici. A razlog ne bude prva nagrada u natjecanju iz matematike.

... više ...


Ivica Grèar, ugledni slobodni novinar i jedan od osnivaèa Društva za zaštitu novinarskih autorskih prava jednoglasno je izabran za predsjednika Društva na konstitutirajuæoj sjednici Predsjedništva DZNAP-a. Za glavnog tajnika DZNAP-a izabran je Hrvoje Mateljiæ, novinar tjednika Lider. Konstituirajuæa sjednica Predsjedništva održana je, posredovanjem videokonferencije, istodobno u Zagrebu, Splitu i Rimu. DZNAP je potkraj prošle godine osnovala grupa novinara iz Splita i Zagreba sa ciljem zaštite novinarskih autorskih prava prema uzoru na zaštitu autorskih prava glazbenika i ostalih autora.

Društvo planira u sljedeæem razdoblju dovršiti postupak registracije, uspostaviti suradnju sa sliènim agencijama u EU te poèeti pregovore s korisnicima novinarskih priloga koji su ih dosad komercijalno iskorištavali bez naknade, poput press clipping agencija, internetskih portala itd. Jedan od osnovnih ciljeva DZNAP-a jest organizacija kolektivne zaštite autorskih prava novinara u sluèaju njihova iskorištavanja od strane treæih pravnih ili fizièkih osoba. Predsjedništvo DZNAP-a raspravljalo je i o sve veæem pritisku izdavaèa na novinare da se odreknu svih materijalnih autorskih prava bez odgovarajuæe dodatne naknade, kao i o postojeæim autorsko pravnim ugovorima u velikoj medijskoj kuæi kojima se autori, slobodni novinari, odrièu i moralnih autorskih prava. Neke medijske kuæe djeluju protuzakonito, a neke svojim novinarima nude ugovore ne pružajuæi im dovoljno relevantnih informacija o sadržaju autorskog prava i o posljedicama odricanja od njega. DZNAP poziva novinare da prije potpisivanja pozorno prouèe ugovore i autorsko pravne odredbe koji im se nude i da za sva autorska prava traže dodatnu naknadu, jer plaæa odnosno honorar samo su naknada za prenošenje prava prve objave.
Svi novinari koji se žele uèlaniti u Društvo pristupnicu moæi æe je naæi i isprintati s web stranica Hrvatskog novinarskog društva, ispuniti i poslati na adresu HND-a s naznakom “za DZNAP”. Uz predsjednika Ivicu Grèara, èlanovi Predsjedništva DZNAP-a su Sanja Šegedin Miriovsky, novinarka HTV-a, Hrvoje Mateljiæ, novinar Lidera, Dragana Radusinoviæ, novinarka Lidera, Inoslav Bešker, dopisnik Jutarnjeg lista iz Rima, Viktor Vresnik, novinar Jutarnjeg lista, Vesna Božaniæ Serdar, dopisnica Novog lista iz Splita, Mirela Goreta, novinarka Slobodne Dalmacije, Drago Pilsl, novinar Novog lista, Marina Rajèiæ, novinarka Hrvatskog radija - Radio Split, i Zvonko Paviæ, slobodni novinar.

Predsjedništvo DZNAP-a
Zagreb, 11. sijeènja 2008.


Za sve dodatne informacije izvolite obratiti Hrvoju Mateljiæu, glavnom tajniku Društva (tel. 6333-506)

 

... više ...


Brazil: Journalist Assassinated in Alagoas

ARTICLE 19 strongly condemns the assassination of Walter Lessa de Oliveira, a journalist working with the Alagoas State Legislature's TV Station, and urges state authorities to investigate the case promptly and effectively, bringing to justice those responsible for the crime.

On 5 January 2008, Oliveira was shot four times in the head as he was standing at a bus stop in the periphery of Maceió, the capital of the state of Alagoas, in the northeast of Brazil. Police have told the local press that a drug trafficker may have committed the crime, given that Oliveira had supposedly filmed the drug trafficker recently. However, police also consider the possibility of a robbery resulting in his assassination. Oliveira was the former Director of the Alagoas Journalists Union.

ARTICLE 19 expresses solidarity with Oliveira's family and friends, and demands a prompt investigation of the case to punish those responsible, as well as to establish whether or not the crime was connected with the journalist’s work.

In 2007, one journalist investigating organised crime was murdered in Brazil, and two were shot and wounded, possibly as a result of their work. Given the lack of appropriate national monitoring, the exact extent of violence against media workers in the country may still be underestimated. Journalists collaborating with small media outlets in the north and northeast of the country seem to face a particularly dangerous situation when reporting on issues such as corruption, illegal possession of land, and environmental crimes. In more recent years, journalists covering organised crime have also been victims of threats and attacks.
 

NOTES TO EDITORS

For more information, please contact Paula Martins at paula@article19.org or +55 11 3057 0042

ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works globally to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees free speech.

 

 

... više ...


Nicaragua: Under Attack - Freedom of Expression of Women’s Rights Activists

The General Prosecutor’s Office has launched a criminal investigation into 9 prominent leaders of the women’s rights movement in Nicaragua, following a formal complaint filed by the so called National Association for Human Rights, a civil organisation with a confessional profile. The defendants have advocated on women’s rights issues for many years, such as in the case of Zoilaamérica Narváez whose testimony on the sexual abuse committed by her former stepfather and current president of Nicaragua, Mr. Daniel Ortega.

Freedom of expression is a fundamental right that paves the way for the full realisation of all other human rights and the enabling of democracy. The Vienna Declaration and Programme Action (1993) recognises that democracy, development and respect for human rights and fundamental freedoms are interdependent and mutually reinforcing. In this context the full exercise of freedom of expression has proven to be essential to the progressive realisation of all human rights, including women’s rights.

The Declaration on the Right and Responsibility of Individuals, Groups and Organs of Society to Promote and Protect Universally Recognised Human Rights and Fundamental Freedoms, adopted by the General Assembly in 1999, recognises the right of every person to “know, seek, obtain, receive and hold information about all human rights and fundamental freedoms”, and also “To study, discuss, form and hold opinions on the observance, both in law and in practice, of all human rights and fundamental freedoms and, through these and other appropriate means, to draw public attention to those matters”.

ARTICLE 19 expresses its concern for the harassment of and threats against the nine human rights defenders due to their work against gender-based violence and in favour of the full realisation of reproductive rights in Nicaragua.

We respectfully point out that the Nicaraguan State is internationally obligated not only to refrain from interfering in the free flow of ideas and opinions, but to promote and guarantee their flow. It is clear that the silencing of the nine women’s (Ana Maria Pizarro, Juana Jiménez, Lorna Norori, Luisa Molina, Martha María Blandón, Martha Murguía, Mayra Sirias, Violeta Delgado and Yamileth Mejía) voices through censorship is fuelling the criminal accusations against them.

In response to what clearly constitutes an attack on freedom of expression, ARTICLE 19 calls upon the Nicaraguan State to adopt all the necessary measures to guarantee the legal and physical security to each and every human rights defender that has been subject to illegitimated harassment. As stated by the Interamerican Human Rights Court “an illegal act which violates human rights and which is initially not directly imputable to a State (for example, because it is the act of a private person or because the person responsible has not been identified) can lead to international responsibility of the State, not because of the act itself, but because of the lack of due diligence to prevent the violation or to respond to it as required by the Convention”.

“The use of legal means to harass human rights defenders is unacceptable”, said Darío Ramírez, Director of ARTICLE 19’s Office for Mexico and Central America. “President Ortega must translate into actions the unrestricted commitment to freedom of expression guaranteed in international law that he pledged to defend when he became President”.

ARTICLE 19 respectfully calls upon President Daniel Ortega to adopt, in accordance with human rights international law, all the necessary measures to guarantee, respect and promote the free flow of ideas and opinions.

ARTICLE 19 calls upon the international community to express its solidarity with the nine human rights defenders illegitimately accused, as well as with the victims and victims’ families they defend.
 

NOTES TO EDITORS

For more information, please contact Ricardo Gonzalez, Ricardo@article19.org +52 (55) 1054-6500

ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works globally to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees free speech.

 

 

... više ...


Syria: Crackdown on Political Debate

ARTICLE 19 condemns the recent crackdown on political opponents and dissenting voices in Syria, and calls upon the Syrian government to stop immediately this attack on freedom of expression.

On 7 January 2008, the Syrian authorities arrested opposition activist Mohammed Haji Darwish as part of a crackdown on signatories to the ‘Damascus Declaration’. Darwish’s arrest brings to nine the number of signatories arrested since December 2007. The Damascus Declaration, issued in 2005, calls for democracy and political change in the country. It is backed by activists from different political standpoints and members of banned opposition parties.

The arrests follow the formation, in December 2007, of a National Council charged with implementing the Damascus Declaration. In December alone, the authorities arrested more than 40 members of the Damascus Declaration, 33 of whom were released within a few days.

The Damascus Declaration is a legitimate form of expression, protected under international law. Instead of attacking and silencing dissenting voices, the Syrian authorities should welcome such much needed democratic debate and initiate a dialogue with civil society,” said Dr. Agnès Callamard, Executive Director, ARTICLE 19.

Earlier this month, the Syrian authorities arrested writer and journalist Mr. Fayez Sara, also a signatory to the Damascus Declaration. His arrest came shortly after his condemnation in a TV program on 1 January 2008 of arrests by the Syrian authorities of other members of the Damascus Declaration.

ARTICLE 19 calls upon the Syrian authorities to stop these attacks on freedom of expression and to release Mohammed Darwish, Fayez Sara, other Damascus Declaration detainees and others detained solely for peacefully expressing their legitimate views. Syria has an obligation, under Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights and Article 19 of the International Covenant on Civil and Political Rights (ICCPR), to which it is a State Party, to protect rather than undermine the right to freedom of expression.
 

NOTES TO EDITORS

• For more information: please contact Hoda Rouhana, Programme Officer for Middle East and North Africa, hoda@article19.org, +44 207278 9292

 

... više ...


Zagreb - Katolièka televizija bila bi jako skup projekt, a pitanje je koliko bi ljudi  doista bilo zainteresirano za gledanje takvog programa, ocjenjuje se u novom broju katolièkog tjednika Glas Koncila.

Hrvatski katolièki radio (HKR) zahvaæa otprilike onoliko ljudi koliko vjernika nedjeljom sudjeluje na misi, a to znaèi da, nažalost, zasada ne dohvaæa veæinu". No u tjedniku nemaju objašnjenje zašto katolici radije slušaju druge programe, umjesto katolièkog. Stoga nisu niti sigurni misli li veæina vjernika isto kao njihov èitatelj iz Splita kojeg je zanimalo kada æe zaživjeti katolièka televizija.

U Glasu Koncila misle da vjernici nisu uvijek dovoljno kritièni prema postojeæim TV- ponudama niti su dovoljno svjesni da bi prihvatili novi program. Smatraju i da bi oni vjernici koji su sigurni da postoji potreba za katolièkim programom bili spremni u njega uložiti svoj novac. Dapaèe, tvrde da je - bez spremnosti vjernika laika da dadu svoj obol za "katolièki" televizijski program - "sasvim sigurno takva se televizija na našoj medijskoj sceni neæe pojaviti". Kao argument navode HKR koji se još uvijek ne uspijeva sam uzdržavati.

"Ne želimo reæi da katolièka televizija u Hrvatskoj uopæe nije moguæa, no želimo upozoriti da je potrebno tražiti drugaèiji model i osnutka i uzdržavanja takve televizije nego što je sluèaj s HKR-om", istièu u tjedniku, ali zakljuèuju da možda sada "nije pravo pitanje kada æe zaživjeti katolièka televizija nego što treba uèiniti da zaživi televizija koja zastupa zdrave univerzalne kršæanske vrijednosti".

I. Frlan

... više ...



The International Federation of Journalists (IFJ) today expressed concern over the prolonged detention of the French freelance photojournalist Jean-Paul Ney who was arrested two weeks ago in Ivory Coast for allegedly endangering state security.

"We are concerned by Ney’s prolonged detention," said Gabriel Baglo, Director of the IFJ Africa office. "We call on the Ivorian authorities to make sure that all of his rights are respected. If the government is not going to charge him with a crime he should be released immediately."

Jean-Paul Ney was arrested on the evening of December 27 by Ivorian police near the headquarters of the Ivorian national television. He has been detained since then. According to sources, Ney, who allegedly filmed the building’s exterior, was interrogated by the Ivorian counter-intelligence services.

According to the local press, the journalist arrived in the country on December 10 and reportedly was there to report on the disarmament process.

The Ivorian government confirmed Ney’s arrest on January 6, stating that his detention was due to his involvement in the "subversive activities of Sergeant Ibrahim Coulibaly." Coulibaly, in exile in Benin, has been in the headlines of Ivorian media in recent weeks following the announcement that a coup d’état he allegedly fomented was foiled.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in more than 120 countries


"We are concerned by Ney’s prolonged detention," said Gabriel Baglo, Director of the IFJ Africa office. "We call on the Ivorian authorities to make sure that all of his rights are respected. If the government is not going to charge him with a crime he should be released immediately."

Jean-Paul Ney was arrested on the evening of December 27 by Ivorian police near the headquarters of the Ivorian national television. He has been detained since then. According to sources, Ney, who allegedly filmed the building’s exterior, was interrogated by the Ivorian counter-intelligence services.

According to the local press, the journalist arrived in the country on December 10 and reportedly was there to report on the disarmament process.

The Ivorian government confirmed Ney’s arrest on January 6, stating that his detention was due to his involvement in the "subversive activities of Sergeant Ibrahim Coulibaly." Coulibaly, in exile in Benin, has been in the headlines of Ivorian media in recent weeks following the announcement that a coup d’état he allegedly fomented was foiled.

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in more than 120 countries


... više ...


Zadar - Radio Centar se ne prodaje", rekao je u utorak na novinskoj konferenciji Dejan Golem, jedan od vlasnika te radijske postaje. Time je ujedno demantirao TV Voks na kojemu je nedavno objavljeno da Radio Centar prelazi u vlasnišvo Rene Sinovèiæa.

Golem je rekao da je za kupnju Radija bilo više konkretnih ponuda, meðu kojima i financijski vrlo korektna Sinovèiæeva ponuda, no ipak nisu prihvatili nijednu.

"Nema razloga za prodaju radija koji posluje veæ godinu dana i ima uzlaznu putanju u slušanosti. Prema istraživanjima smo drugi po slušanosti u Zadru i okolici, odmah iza Novog radija, istaknuo je Golem. Dodao je da od poèetka rada radija, kojega su preuzeli od Radija Donat FM, stalno dolaze ponude zainteresiranih za kupnju dijela ili cijelog vlasništva. Glavna urednica Goga Baljak istaknula je da upravo u utorak Vijeæe za elektronièke medije otvara ponude za javni natjeèaj za dodjelu radijskih i tv-koncesija, pa Radio Centar oèekuje produženje koncesije na èetiri godine.

Osim HRT-ova Studija Radio Zadra, u Zadru rade još tri radijske postaje: Radio Centrar, Novi radio i Radio 057. Zadar je uopæe vrlo dobro medijski pokriven te ga smatraju jednim od veæih novinarskih rasadnika u državi. Uz dopisništva gotovo svih dnevnih listova, tu izlaze i dnevnik "Zadarski list" te dva tjednika "Regional" i "Narodni list", najstarije novine u Hrvatskoj, a djeluju i dvije lokalne televizije - Gradska i Vox televizija. Vox je Sinovèiæev, baš kao i "Regional". Sinovèiæ veæ dugo najavljuje da ove godine kani poveæati svoju medijsku kuæu još dvama medijima. Oèito je rijeè o radijskoj postaji, zbog nedavno objavljene vijesti o preuzimanju Radio Centra, ali i novome dnevnom listu.

Ljubica Iviæev-Balen

... više ...



The International Federation of Journalists (IFJ) today called on the Kenyan government to end its 10-day ban on live news reports as violence that erupted after President Mwai Kibaki was declared winner of the election subsided.

“This ban has been in place for more than a week as Kenya was rocked by terrible violence,” said Gabriel Baglo, Director of the IFJ Africa office. “This ban is not the way to solve the crisis. We call on the Kenyan government to lift this ban immediately and allow journalists to work in total freedom and security.”

On Sunday 30 December the Kenyan government ordered all live radio and television broadcasts suspended indefinitely after violent post-election protests raged in parts of the country, leaving more than 600 people dead and 100,000 displaced.

“Kenyan people need prompt, independent and impartial information at this critical time,” said Omar Faruk Osman, Secretary General of the Eastern Africa Journalists Association (EAJA).

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in more than 120 countries

.

“This ban has been in place for more than a week as Kenya was rocked by terrible violence,” said Gabriel Baglo, Director of the IFJ Africa office. “This ban is not the way to solve the crisis. We call on the Kenyan government to lift this ban immediately and allow journalists to work in total freedom and security.”

On Sunday 30 December the Kenyan government ordered all live radio and television broadcasts suspended indefinitely after violent post-election protests raged in parts of the country, leaving more than 600 people dead and 100,000 displaced.

“Kenyan people need prompt, independent and impartial information at this critical time,” said Omar Faruk Osman, Secretary General of the Eastern Africa Journalists Association (EAJA).

For further information contact the IFJ: +221 33 842 01 43
The IFJ represents over 600,000 journalists in more than 120 countries


... više ...


Yemen: Freedom of Expression in Peril

The Report examines the extent to which the right to freedom of expression is enjoyed by individuals and different sectors of society – including the media, political parties, non-governmental organizations and women – in Yemen.

Drawing on a series of interviews with key stakeholders in Sana’a in August 2007, as well as background research, the Report calls for the cancellation of judicial procedures initiated against journalists before the Special Criminal Court on Terrorism, for the release of media professionals imprisoned for their writing, and for full investigations to be carried out into threats and attacks against journalists, as well as for ongoing investigations to be concluded. The Report also condemns slur campaigns targeting women journalists and activists, and calls for the implementation of CEDAW’s recommendations, especially in favour of the adoption of anti-discriminatory legislation, to help empower women to exercise their right of freedom of expression.

ARTICLE 19 also calls for reinforcing the judiciary’s independence and for the implementation of the recommendations of the Human Rights Committee, in particular to the effect that the proposed new Press and Publications Law fully complies with Article 19 of the International Covenant on Civil and Political Rights, which Yemen ratified in February 1987.

The Report is available in Arabic at: http://www.article19.org/pdfs/publications/yemen-foe-report-arabic.pdf and in English at: http://www.article19.org/pdfs/publications/yemen-foe-report.pdf 
 

NOTES TO EDITORS

  • For more information, please contact Sarah Richani, ARTICLE 19 Programme Officer, sarah@article19.org, +96170952797.
  • The fact-finding mission and the drafting of the Report, carried out by Isabelle Scherer, consultant, and Sarah Richani, ARTICLE 19 Programme Officer, were made possible with the financial backing of the National Endowment for Democracy (N.E.D). The report complements a wider program on freedom of expression in Yemen carried out by ARTICLE 19 in 2007, Creating an Environment for Free Media in Yemen.

ARTICLE 19 is an independent human rights organisation that works globally to protect and promote the right to freedom of expression. It takes its name from Article 19 of the Universal Declaration of Human Rights, which guarantees free speech.

 

... više ...


Splitski novinari tiskanih medija, Hrvatske izvještajne novinske agencije (HINA) te lokalnih elektronskih medija, osuðuju manipulacije šefa plastiène kirurgije Ivana Utrobièiæa i ravnatelja KBC „Split“ Dujomira Marasoviæa prilikom izvještavanja o zdravlju i izlasku iz bolnice vatrogasca Frane Luèiæa.

Naime, prije Božiæa, kada se oèekivalo da æe mladi vatrogasac biti pušten kuæi, dr Ivan Utrobièiæ i dr Dujo Marasoviæ krili su vrijeme njegova otpuštanja iz bolnice, tvrdeæi èak i na dan njegova izlaska „da æe to biti ovih dana“, ali da se još ne zna kada. Tako su ponovili nedopustiv postupak, kada je Frane Luèiæ prohodao i kada su svim novinarima, sa znakovitom iznimkom ekipi HTV-a, tvrdili da nemaju novih informacija i da je najbolje o Frani Luèiæu, dok se u cijelosti ne oporavi, ništa ne objavljivati. Upravo toga ponedjeljka središnji dnevnik HTV-a je poèeo je s izvještajem o Frani Luèiæu, s kojim se, i to bez maske i druge zaštitne opreme, ukazao osobno dr Ivan Utrobièiæ. Time je iskazan neprofesionalan i nezakonit odnos prema drugim medijima, uz neukusno korištenje teškoga stanja pacijenta za iskljuèivu promociju jednog od njegovih lijeènika, pa i ravnatelja bolnice.

 

Pritom treba napomenuti da taj izvještaj èak nisu radili novinari splitskog dopisništva HTV-a, nego je u tu svrhu iz Zagreba stigla posebna ekipa da bi uslikala dr Utrobièiæa i njegova pacijenta. Takvo iskorištavanje pacijenta za vlastito promoviranje na najmoænijeme mediju u udarnom terminu, zgrozilo je poprilièno velik broj ljudi. Novinari, iako ogorèeni, uvjereavani su da se to ipak neæe više ponoviti  nisu reagirali. Pogotovo jer je to i takvo ponašanje osudilo i Programsko vijeæe HTV-a.

 No, možda je baš prešuæivanje bio razlog što su se dr Utrobièiæ i dr Marasoviæ nastavili tako ponašati i kad je Luèiæ izlazio iz bolnice. Brojnim novinarima, koji su tog dana dežurali pred bolnicom izjavili su da Frane Luèiæ još ne izlazi. Istodobno je HTV-ova ekipa s njim snimala razgovor, dakako, u nazoènosti nezaobilazna dr Utrobièiæa, a sve je naveèer prikazano opet kao udarna vijest na dnevniku HTV-a.

 

Zato, uz oštru osudu takva ponašanja, splitski novinari i fotoreporteri traže da se o takvom ponašanju svojih kolega izjasni i Lijeènièka komora,da  bi se ubuduæe moglo izbjeæi kršenje zakonskih propisa o informiranju i sve novinare se uvijek izvještavalo pod jednakim uvjetima, a tako bi se zaštitio i dignitet medicinske struke, a nerijetko i pacijenata.

 

Dopredsjednik splitskog ogranka HND-a

Pero Jurišin

Predsjednik

Županijskog ogranka HND-a

Saša Ljubièiæ

Predsjednik ogranka HND-a Slobodna Dalmacija

Damir Petranoviæ

 

... više ...


Društvu za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) dostavljeni su ovih dana primjerci novih ugovora i dodataka ugovora s prijedlozima ureðivanja autorskih prava koje izdavaèi nude svojim novinarima. U tim se ugovorima od novinara traži prijenos svih materijalnih autorskih prava na izdavaèa, što uz pravo na jednokratnu objavu ukljuèuje i pravo na umnožavanje, distribuciju (prodaju prava treæim osobama) te pravo prerade novinarskih priloga bez suglasnosti autora. DZNAP upozorava novinare da ne potpisuju olako ugovore o radu ili suradnji sa izdavaèima koji sadrže i odredbe o oduzimanju materijalnih autorskih prava.


Pozivamo sve kolege da se prije potpisivanja takvih ugovora obavezno savjetuju s odvjetnicima i pravnim struènjacima, jer eventualno odbijanje potpisivanja takva ugovora ne može biti pravna osnova za otkazivanje ugovora.

DZNAP ocjenjuje neprihvatljivim da predloženi ugovori sadrže odredbe iskljuèivo u interesu izdavaèa. Veæina dosadašnjih ugovora izmeðu nakladnika i novinara, bilo da je rijeè o ugovorima o radu ili o ugovorima s novinarima vanjskim suradnicima, uglavnom nema precizirane odredbe o autorskim pravima, pa se na njih odnose odredbe Zakona o autorskom i srodnim pravima iz 2003. godine kojim se sva autorska prava daje autoru.
U ugovoru pisanom za novinare Slobodne Dalmacije koji bi sva prava sa Slobodne trebali prenijeti bez naknade na agenciju EPEHA d.o.o., unijeta je i odredba prema kojoj se novinari praktièno odrièu svih autorskih prava na sve tekstove koje su dosad napisali za Slobodnu Dalmaciju. Potpisivanje takvih spornih ugovora u konaènici znaèi da se autori odrièu svake materijalne naknade od prodaje njihovih autorskih prava, te da zbog toga što nemaju autorska prava u buduænosti ne mogu objaviti zbirke svojih tekstova. Odredba o preradi novinarskih priloga znaèi da izdavaè, može primjerice u novinarskom tekstu autora mijenjati što god želi, prije i nakon objave. Time se zapravo dovodi u pitanje radi li se pod takvim uvjetima uopæe o djelu koje po zakonu zadovoljava kriterije autorskog djela (da autorsko djelo mora biti stvaralaèko, duhovno, izražajno i osobno) te se krši èlanak 29. Zakona o medijima koji propisuje da se programski sadržaj u kojem je smisao promijenjen u postupku urednièke obrade ne smije objaviti pod imenom autora bez njegova pristanka.

Predsjedništvo DZNAP-a


U Zagrebu, 7.sijeènja 2008.

 

O DZNAP-u

Društvo za zaštitu novinarskih autorskih prava (DZNAP) osnovala je potkraj studenoga 2007. godine grupa novinara iz Zagreba i Splita. U tijeku je postupak registracije društva èiji je cilj zaštita novinarskih autorskih prava po uzoru na to kako se štite prava glazbenika. Dodatne informacije se mogu dobiti kod Ivice Grèara (098-484-355, grcar@yahoo.com).

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO