hrvatsko novinarsko društvo croatian journalists' association
Perkovčeva 2 | 10 000 Zagreb | Tel: 482-8333 | Faks: 482-8332 | E-mail: hnd@hnd.hr

Arhiva priopćenja

Odaberite godinu i mjesec

Ukupno: 2347

Projekt MEDIANet - UVOD

 
ORGANIZATORI:

 Projekt MEDIANet pokrenula je udruga graðanki i graðana ZaMirNET(http://www.zamirnet.hr i www.zamirnet.hr/zine), s ciljem ostvarivanja regionalne suradnje civilnih inicijativa i predstavnika/ca medija i njihovog umrežavanja za promoviranje i unapreðenje aktivistièkog novinarstva i razvoja inkluzivnog, demokratskog društva.
Projekt MEDIANet implementira se u partnerstvu ZaMirNETa, Fakulteta politièkih znanosti, Zagreb i izvještajne agencije STINA, Split, te u suradnji s Novosadskom novinarskom školom i Media Plan Institutom iz Sarajeva. U projekt je takoðer ukljuèen i Meðunarodni centar za obrazovanje novinara središnje i istoène Europe – ICEJ, Opatija. 
 
CILJEVI:

 Profesionalno unapreðivanje i osnaživanje mladih novinara/ki i studenata/ica novinarstva kao i aktivista/ica civilnih inicijativa.

 Promoviranje aktivistièkog novinarstva kroz community radio, video produkciju i online aktivizam.

 Edukacija za novinare/ke o slobodi medija, nezavisnim medijima, ljudskim pravima, rodnoj demokraciji, diversity reportingu i temama civilnoga društva.

 Poticanje mladih novinara/ki na agažman u lokalnim zajednicama po pitanju razvoja nezavisnih aktivistièkih medija, stjecanje i razvoj novinarskih vještina (community radio, video, online mediji).
 
 Poticanje  i osnaživanje aktivista/ica civilnih inicijativa pri odnosima s javnošæu, razvoju novinarskih vještina i znanja.

 Regionalno umrežavanje i suradnja civilnih inicijativa i medija sa svrhom meðusobnog senzibiliziranja i razvijanja meðusobne potpore.

 Poticanje suradnje mladih novinara/ki i aktivista/ica civilnih inicijativa  na osmišljavanje regionalnih medijskih projekta i facilitacija pri kreiranju istih.


KOME JE NAMIJENJEN?


Namijenjen je aktivistima/cama civilnih inicijativa, studentima/cama novinarstva i mladim novinarima/kama s podruèja Bosna i Hercegovine, Srbije i Crne Gore i Hrvatske i njihovom dodatnom obrazovanju na podruèju ljudskih prava, javnog dijaloga, medijskih sloboda, te razvoja nezavisnih, alternativnih i aktivistièkih medija (posebice aktivistièkog videa, radija i online medija).  

U edukativnim programima projekta MEDIANet sudjelovat æe 20 sudionika/ca iz svake od obuhvaæenih država, a tijekom 18 mjeseci, proæi æe višestruke radionice i treninge.

Ukljuèivanjem u projekt MEDIANet, svih 60 sudionika/ca stjeèe pravo i obvezu sudjelovanja u sljedeæim projektnim aktivnostima:

 3 zajednièke radionice – Political education:

     teme (2 radionice): analiza mainstream medija, izazovi nezavisnih i alternativnih medija, mediji i politièka satira, ljudska prava i medijske slobode, diversity reporting, feministièki mediji…
predviðeni termini – 24.-27.svibanj 2004., lipanj/2004.,
teme (1 završna) : pisanje projektnih prijedloga i fundraising, produkcija, promocija, organizacijske tehnike i sl.
predviðeni termin: lipanj/2005.
Radni jezik: Engleski (s prijevodom), lokalni jezici
broj sudionika/ca: 60
trajanje: 4 dana
mjesta održavanja: Zagreb, Hrvatska
predavaèi/ce: Udercurrents, Velika Britanija: Z Media Institute, SAD; AMARC, Kanada; Les Penelopes, Francuska;  B92, Srbija i Crna Gora; FADE IN, Hrvatska; Indymedia i mnogi drugi

 3 tematske radionice:

teme: community radio, aktivistièki video, online aktivizam
predviðeni termini: rujan/2004, studeni/2004.
Radni jezik: Engleski (s prijevodom), lokalni jezici
broj sudionika/ca: 20 po radionici
trajanje: 5 dana
mjesta održavanja: Vukovar, Opatija (Meðunarodni centar za obrazovanje novinara središnje i istoène Europe – ICEJ), Hrvatska
predavaèi/ce: STINA, Split; FADE IN, Zagreb, ZaMirNET, Zagreb

 Studentska meðunarodna konferencija STUDENTSKI GLAS/Student Voice
tema: Diversity and Minority Reporting
Trenutaèno najveæa europska konferencija na temu studentskih medija u organizaciji Fakulteta politièkih znanosti, Zagreb
Radni jezik: Engleski (s prijevodom)
predviðeni termin: listopad/2004.
mjesto održavanja: Hvar, Hrvatska
broj sudionika/ca: 150-200
predavaèi/ce: meðunarodni  eksperti i ekspertice s podruèja novinarstva i politièkih znanosti


 Program   praktiène obuke u medijima i civilnim inicijativama

Sudionici/ce ukljuèuje se u program stipendija – novinari/ke rade u organizacijama civilnoga društva, dok aktivisti i aktivistice civilnih inicijativa dobivaju priliku rada u lokalnim medijima.
predviðeni termini: veljaèa – ožujak /2005.
mjesto održavanja: Hrvatska, Bosna i Hercegovina, Srbija i Crna Gora


 Prilažemo kriterije za prijavu, te prijavnicu za sudjelovanje.
Prijavnice s popratnom dokumentacijom pošaljite e-mailom u ZaMirNET najkasnije do srijede, 5.5.2004. na adrese zamir@zamir.net ili kdilic@zamir.net. Potencijalni sudionici/ce bit æe obaviješteni o ishodu selekcije do 10.5 2004.

ZaMirNET
BAUEROVA 11/2, 10000 ZAGREB
 tel (+385 1) 46 46 272; 46 46 273; 46 46 274
 fax (+385 1) 45 54 796
http://www.zamirnet.hr/, e-mail: zamir@zamir.net

Kontakt osoba za dodatne informacije: Koraljka Diliæ, Project Coordinator
E-mail: kdilic@zamir.net


DONATORI:
 Projekt MEDIANet financiran je veæim dijelom sredstvima Europske komisije kroz CARDS program te sredstvima Olof Palme International Center te sredstvima Balkan Trust for Democracy.


BAUEROVA 11/2, 10000 ZAGREBtel (+385 1) 46 46 272; 46 46 273; 46 46 274fax (+385 1) 45 54 796http://www.zamirnet.hr/, e-mail: zamir@zamir.netMB: 1469398 

 

Projekt MEDIANet – UVJETI SUDJELOVANJA

 

1. Sudionici/ce radionica u sklopu MEDIANet projekta mogu biti:
- novinari/ke s max. cca. 4 godine staža u struci,
- aktivisti/ce udruga graðana i graðanki/ nevladinih organizacija koje djeluju minimalno 2 godine.

2. Aktivisti/ce nevladinih organizacija moraju biti osobe koje se bave medijskim aspektom rada udruga ili medijima opæenito. Prednost imaju osobe s dužim iskustvom rada u udrugama.

3. Prilikom prijavljivanja za sudjelovanje u MEDIANet radionicama, potencijalni sudionici/ce moraju priložiti svoj CV i kratko pismo namjere (zašto se ukljuèuju, što žele postiæi i sl.), te takoðer 2 preporuke. Od njih se takoðer oèekuje dobro znanje engleskog jezika, poznavanje rada na raèunalu (poželjno je da imaju svakodnevan pristup e-mailu).


4. ZaMirNET æe selektirati sudionike/ce u suradnji i na preporuku projektnih partnera (za Hrvatsku) , te Media plan instituta, Sarajevo (za BiH) i Novosadske novinarske škole (za Srbiju i Crnu Goru), po 20 sudionika/ca iz svake države.


5. Pri selekciji sudionika/ca, ZaMirNET æe voditi raèuna o rodnoj ravnopravnosti, što znaèi da æe u radionicama u jednakom broju sudjelovati žene i muškarci.


6. ZaMirNET i udruge/redakcije potpisat æe ugovor o suradnji kojim garantiraju da æe aktivisti/ice i novinari/ke odabrani za sudjelovanje u radionicama u cijelosti sudjelovati u edukacijskom dijelu projekta, odnosno da æe redovito pohoditi radionice.

 
7. Udruge i redakcije u tu svrhu plaæaju kotizaciju za svoje predstavnike/ce.


8. Studenti/ce sami plaæaju kotizaciju u visini od 300,00 Kn. Za èlanove i èlanice udruga kotizaciju u iznosu 600,00 Kn plaæa udruga. Za novinare/ke kotizaciju plaæa redakcija u iznosu 1.000,00 Kn. Ukoliko je sudionik/ca uredno izvršio/la svoje obaveze prema organizatorima treninga, kotizacija, umanjena za bankovne troškove, biti æe po završetku projekta vraæena uplatiocu.


9. ZaMirNET æe takoðer potpisati ugovor o suradnji sa svim sudionicima/cama radionica. Ugovor æe se odnositi i na sudjelovanje u cross-border medijskim projektima koji æe uslijediti nakon završetka radionica u 2005.


BAUEROVA 11/2, 10000 ZAGREBtel (+385 1) 46 46 272; 46 46 273; 46 46 274fax (+385 1) 45 54 796http://www.zamirnet.hr/, e-mail: zamir@zamir.netMB: 1469398 

 

 

MEDIANet-
PRIJAVNI OBRAZAC ZA SUDIONIKE/CE:


1. Ime i prezime:

2. Država:

3. Datum roðenja:

4. Organizacija / redakcija / fakultet:

5. Podaci za kontakt (adresa, tel, e-mail):

6.Godina studija / broj godina u redakciji ili novinarstvu opæenito /godine u udruzi:

7. Pozicija u udruzi/praæenje odreðenog sektora/tematike u redakciji:

8. Profil, opis djelatnosti i težišta rada Udruge/ Medija i redakcije:

9. Specifièni interesi:

a) RADIO i/ili VIDEO i/ili NET aktivizam?
 
      b) Molimo da u nekoliko reèenica opišite vaše interese u aktivistièkom djelovanju (primjerice, ženska prava…),  novinarskom izvještavanju (primjerice istraživaèko novinarstvo u odreðenim sektorima i sl.

10. Motivacija:
Molimo da ukratko istaknete i opišite vaš motiv za ukljuèenje u ovaj projekt, vaše interese, oèekivanja i sl. Kako æete primijeniti steèeno znanje u svakodnevnom  radu/djelovanju?: 
 
Uz popunjenu prijavnicu treba priložiti CV i dvije preporuke relevantnih (primjerice organizacija/redakcija/odreðenih profesora).

Prijavnicu i preporuke treba najkasnije do srijede, 5.5.2004., putem e-maila poslati u
ZaMirNET .    

 

 

 


 

... više ...


Ocjenjivaèki odbor za novinarske nagrade za 2003. godinu radio je u tri radne skupine: tisak, radio i televizija.

Ocjenjivaèka skupina za pisane radove Radovan Stipetiæ, predsjednik, Drago Hedl, Zlatko Herljeviæ, Ivica Grèar, Mihailo Nièota, Saša Novkoviæ i Pero Zlatar o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je sljedeæe:

Za vijest-izvještaj nagradu je dobio:
Krešimir Žabec, za vijest o šefu osiguranja Ive Sanadera,
Jutarnji list, 15. studenog 2003.

Za reportažu nagradu je dobio:
Vlado Vurušiæ, za reportaže objavljene u Globusu Zla krv od Konjica do Stoca,
10. sijeènja 2003. i Djeèji pakao na zemlji, 15. kolovoza 2003.

Za intervju/razgovor nagradu je dobio:
Ivo Pukaniæ, za razgovor s Antom Gotovinom, objavljen u Nacionalu 2003.

Za komentar/kolumnu nagradu je dobio:
Marinko Èuliæ, za komentare u Feral Tribuneu, 2003.

Za istraživaèko novinarstvo dobila je:
Diana Glavina, za istraživanje o smrti 7 beba nakon operacije srca,
Veèernji list, 2003. godine

Za najbolje ureðenu rubriku nagradu je dobila:
Pressalije Novog lista, urednik Dragan Ogurliæ

Nagradu za unapreðenje novinarskog izraza dobila je:
Vesna Kusin, novinarka Vjesnika

Nagradu Nikša Antonini za novinsku fotografiju dobio je:
Nenad Reberšak, Novi list za fotografije objavljene tijekom 2003.

Ocjenjivaèka skupina za radio Muharem Kulenoviæ, predsjednik, Dalia Grin, dr. Sreæko Lipovèan, Ilija Jandriæ i Željko Matiæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je sljedeæe:

Za izvještaj nagradu je dobio:
Danijel Pek, za izvještaj o predstavljanju knjige Zvonka Letice, Radio Slobodna Europa, 4. studenog 2003.

Za reportažu nagradu je dobila:
Morana Sušec, za reportažu Uvertira u rat u Iraku, Radio 101, 5. ožujka 2003.


Za najbolje ureðenu radio emisiju nagradu je dobio:
Glas Hrvatske Hrvatskog radio Zagreba, urednik Domagoj Veršiæ


Ocjenjivaèka skupina za televiziju Branko Lentiæ, predsjednik, Ivana Petroviæ, Robert Zuber, Robert Tomljenoviæ, Velimir Ðuretiæ, Sanja Pražen i Sanja Mikleuševiæ o nagradi Marija Juriæ-Zagorka odluèila je sljedeæe:

Za vijest/izvještaj nagradu je dobio:
Robert Valdec za vijesti i izvještaje iz Bagdada, objavljene na CCN 2003. godine

Za televizijsku reportažu nagradu je dobio:
Tonèi Bonaæi, za reportažu Lastovo, objavljeno na HTV-u u emisiji Brisani prostor,
22. svibnja 2003.

Za intervju nagradu je dobio:
Mislav Bago, za razgovor sa Ivom Sanaderom, objavljeno na HTV-u 8. prosinca 2003.

Za istraživaèko novinarstvo nagradu je dobila:
Morana Kasapoviæ, za Berlin: kuæa komunistièke strave, objavljenu na HTV-u
4. veljaèe 2003. godine

Za komentar nagradu je dobio:
Jura Ozmec, za komentar izgreda na tribinama u izravnom prijenosu iz Kranja, objavljeno na HTV-u lipanj 2003.

Za najbolje ureðenu tv emisiju nagradu je dobio:
Poslovni klub, HTV, urednik Ðuro Tomljenoviæ

Nagradu za snimateljski rad  Žarko Kaiæ dobio je:
Jura Ožiæ Bebek za prilog iz Bagdada, objavljeno na HTV-u 2003.


Ocjenjivaèki odbor koji èine sve radne skupine donio je odluku:

Nagradu za životno djelo Otokar Keršovani dobiva Žarko Susiæ.


Za nagradu Novinar godine ocjenjivaèki odbor izmeðu predloženih nominirao je dvojicu
Roberta Valdeca i Borisa Dežuloviæa.
O izboru izmeðu te dvije nominacije glasuju svi èlanovi Hrvatskog novinarskog društva, a ime dobitnika objavljuju se na sveèanoj dodjeli svih nagrada u Novinarskom domu Zagrebu, Perkovèeva 2, u petak 7. svibnja 2004. godine u 18 sati.


 

... više ...


HND U POVODU 3. SVIBNJA SVJETSKOG DANA SLOBODE MEDIJA
Na Svjetski dan slobode medija (3. svibnja) Hrvatsko novinarsko društvo opetovano podsjeæa hrvatsku javnost da su slobodno novinarstvo i novinstvo preduvjetom svih ostalih sloboda.
Podsjeæamo novinare i vlasnike medija, te javne vlasti, ali i ostale sudionike javnog života da sloboda u suvremenoj demokraciji i vladavini prava znaèi sukladnost slobode, odnosno da je moja sloboda ogranièena slobodom drugoga. Stoga pozivamo novinare i urednike da omoguæe i drugima i drugaèijima da javno i bez straha iznose svoje stavove i mišljenja. Dati drugome da govori i èuti ga, u tomu je sadržan visoki zahtjev koji se postavlja svakom èovjeku, a onda osobito profesionalnom novinaru i uredniku. Upravo zato, profesionalna umješnost i etika u novinarskom poslu moraju predstavljati jedinstvenu i nedjeljivu cjelinu. Samo pod tim i takvim kondicijama, moguæe je govoriti o novinarstvu kao tzv. èetvrtoj vlasti.
HND javno upozorava javne vlasti na javno izreèena obeæanja i odgovornosti u podruèju medija. Upozoravamo da recentni Zakon o HRT-u budi sumnje da najmoænijim javnim medijem još uvijek ravna politika, a ne civilno društvo. Upozoravamo i na neprihvatljiv naèin ravnanja medijima u pretežitom državnom vlasništvu kakvi su, primjerice, Slobodna Dalmacija i Vjesnik, da ne govorimo što se dogaða s više od pedeset lokalnih medija u kojima su novinarske slobode svedene na minimum minimuma.  Upozoravamo na opetovano «zatvaranje» službenih izvora informiranja, odnosno, na èinjenicu da najviši predstavnici javnih vlasti suprotno demokratskim standardima i pozitivnom zakonodavstvu novinarima, a onda i javnosti uskraæuju informacije presudne za njihov svakodnevni život. Istièemo da se uskrata informacije od javnog interesa ne može pravdati nikakvim višim interesom. Ako se takva praksa «ozakoni»  možemo reæi zbogom demokraciji, zakonima i slobodi medija! Upozoravamo i na sve uèestalije prijetnje i napade na novinare, te pozivamo na stvaranje atmosfere snošljivosti i javnog dijaloga.
HND upozorava i na razarajuæi uèinak senzacionalizma, dezinformacija, ksenofobije u medijima, te na kršenja nacionalnih, vjerskih, seksualnih i inih ljudskih prava. Osobito opasnim držimo presezanje u podruèje privatnog i intimnog života nemoænih i najmlaðih. Za takvo stanje nisu krivi samo novinari i vlasnici medija veæ i ostali sudionici javnog života.
HND poziva sve kolegice i kolege, te hrvatsku javnost da se na Svjetski dan slobode medija prisjete brojnih novinarskih žrtava.
                
Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik HND

... više ...


 

Media release                                                                                                   28 April 2004

Prime Time for Health and Safety in Media Industry Say Global Journalists

 

The International Federation of Journalists today called on media owners – and particularly press employers – to put health and safety on the newsroom agenda with a warning that companies face expensive court actions unless they take steps to reduce the risks in modern newsgathering.

 In a statement to mark Workers’ Memorial Day – April 28 – the IFJ said that news people face a range of threats in journalism: from physical dangers in the field to intolerable stress in the high-pressure atmosphere of media and journalism.

 “Today journalism has changed beyond all recognition,” says the IFJ. “Journalists are expected to work longer, assume new tasks and apply a range of new skills all of which bring added pressure to the normal framework of meeting deadlines.”

 The IFJ says that in the converged communications and information environment many journalists, often freelance without basic social protection, work for online, broadcast and print media in an intolerable climate of competition that takes its toll on their health.

 “Many employers simply ignore the reality of the strain on the health of their workers,” says the IFJ. “The result is poor quality journalism and, even worse, lives cut short through anxiety and exhaustion.”

 The IFJ is angry that press employers have not responded to industry demands for a new approach to reducing the physical risks facing journalists and media staff. Each year scores of media personnel are killed and hundreds injured and some employers, mostly in the broadcasting sector, are now investing more in safety training and protective equipment for their staff. More than 40 deaths have been recorded by the IFJ this year.

 “Newspaper bosses have been reluctant to take up the safety challenge,” says the IFJ. “But the friends and the families of victims will rightly confront such negligence. Media owners face prosecution if they willfully fail to help reduce the risks facing their staff.”

 The IFJ says media should join the International News Safety Institute, launched a year ago, which is campaigning for a culture of safety in journalism. “Employers have no excuse,” says the IFJ. “They can join the campaign for safer working conditions, or face the consequences in the courts.”

 The IFJ has called on all of its unions today to support actions by trades unionists worldwide to draw attention to health and safety issues and to highlight the threat to working people posed by high-risk diseases, such as HIV-Aids, which is prevalent in many sectors, including the media and entertainment industries.

 

Further information: + 32 2 235 22 00

The IFJ represents over 500,000 journalists in more than 100 countries

... više ...


 

Jedan od nagraðenih je Veran Matiæ, glavni urednik RTV B 92, koji je dobio nagradu za novinarstvo. Nagrade s polja kulture i umjetnosti dobili su: glumac Predrag Manojloviæ za ulogu Molierea u predstavi «Moliere, jedan život», književnica Gordana Cirjaniæ za roman «Puertova kuæa» i filmski redatelj Goran Markoviæ za film «Kordon».

... više ...


 

Vlasnik «Glasa javnosti» i «Kurira» Radisav Rodiæ napadnut je u ponedjeljak 19. travnja. Ranio ga je u trbuh nepoznati æelavi napadaè. Rodiæ je uspio pobjeæi u obližnji restoran, ali je napadaè pojurio za njim i nanio mu još nekoliko rana. To je veæ èetvrti nerazjašnjini napad na Rodiæa u posljednje dvije godine.

 

... više ...


 

IFEX, meðunarodna mreža 57 organizacija zaokupljenih obranom i promocijom slobode izražavanja, izdala je novi broj svog glasnika. U njemu je dio posveæen Burmi, nobelovcima koji traže oslobaðanje disidenata, poginulim novinarima u ratu u Iraku. Broj donosi i vijesti o nagradama i stipendijama, te druge zanimljivosti.

Adresa na kojoj se glasnik može èitati na engleskom, francuskom i španjolskom je: www.ifex.org. Želite li primati glasnik, javite se na adresu:communique@ifex.org

 

... više ...


U Hrvatskoj je 2003. donesen cijeli paket medijskih zakona kojima se reguliralo ovo izrazito znaèajno i osjetljivo podruèje. Novo zakonodavstvo donijelo je velika i odluèujuæa rješenja kojima se odreðuje transparentnost svih podataka, od vlasnièkih do poslovnih, sprjeèavanje koncentracije, uloga i zadaci novinara, pravo javnosti i slièno.

Najznaèajnije su odluke vezane uz strukturu vlasništva, koje se mora prijaviti nadležnom ministarstvu i koje mora biti razvidno, što prije nije bio sluèaj.

Nakladnici pak moraju na vidnom mjestu objaviti tiskanu nakladu, ili doseg radio i tv postaja.

Ovi podaci znaèajni su za ukupno djelovanje medija, a transparentnost naklade je èak uvjet za èlanstvo u World Association of Newspaper.

Nažalost, veæina zakona poslana je na «popravni» ispit u Saborsku proceduru, a u prvom planu su i dalje osjetljiva pitanja samoregulacije te poštovanje etièkih naèela. Sazrelo je, izgleda, vrijeme za neko novo, odgovornije tijelo samoregulacije, nešto poput njemaèkog Presserata ili ombudsmana za medije.

Zbog toga Zaklada Konrad Adenauer, Hrvatska udruga novinskih nakladnika i ICEJ organiziraju, u suradnji s Ministarstvom kulture i Odborom za medije Hrvatskog sabora te uz potporu Hrvatskog novinarskog društva i HURIN- a,  meðunarodnu konferenciju «Hrvatski mediji u demokratskom pluralizmu: transparentnost vlasništva, Vijeæe za medije, kontrola naklada i etièka naèela», koja æe se održati 5-7. svibnja 2004. u ICEJ-u, Opatija, Nazorova 2.

            U radu konferencije æe sudjelovati domaæi i strani novinari, medijski struènjaci, predstavnici Vlade i Sabora, vlasnici i menadžeri medija.

Pozivamo Vas da o trošku organizatora sudjelujete u skupu i doprinesete njegovom uspješnom radu. Napominjemo da prijevoz do Opatije nije osiguran.

Molimo Vas, potvrdite svoje sudjelovanje na broj faxa ICEJ- a u Opatiji ( 051- 2727-46 ) ili na icej@hnd.hr.

 

 

 

 

 

 

 

 

PROGRAM

 

Prijedlog

 

 

Srijeda, 5. svibnja 2004.

 

Dolazak u Opatiju u popodnevnim satima

 

18:00                          Otvorenje meðunarodne konferencije i pozdravni govori predstavnika organizatora:

Dr. Christian Schmitz, direktor zaklade Konrad Adenauer za Hrvatsku i Sloveniju;

Prof. dr. Stjepan Maloviæ, direktor ICEJ-a

 

18:30              Hrvatski mediji u demokratskom pluralizmu

Predavaè: Ante Gavranoviæ, predsjednik Udruge nakladnika novina

                       

19:15              Njemaèka iskustva i rješenja

Predavaè: Frank Priess, direktor Odjela za politièku komunikaciju u zakladi Konrad Adenauer

 

20:00              Veèera u prostorijama ICEJ-a

 

 

Èetvrtak, 6. svibnja 2004

 

I sjednica

Samoregulacija profesije

 

 

Moderator: dr. Christian Schmitz, direktor KAS-a

 

09:30             Kako njemaèki novinari doživljavaju Presserat

Predavaè: dr. Bettina Burkart, urednica, Radio Deutsche Welle

 

10: 15              Iskustva Vijeæa èasti HND- a

                        Predavaè: Gordana Grbiæ

 

11:00              Stanka za kavu

 

11:15              Moguæi hrvatski model

Predavaè: Geza Stantiæ, Vijeæe za medije HHO-a

 

12:00             Rasprava

 

13:00              Ruèak u prostorijama ICEJ-a

 

II sjednica

Vlasništvo medija

 

 

Moderator: Dragutin Luèiæ, predsjednik HND-a

 

14:30              (Ne)transparentno vlasništvo hrvatskih medija

Predavaè: prof. dr. Stjepan Maloviæ, Fakultet politièkih znanosti

 

15:15              Rasprava

 

16:30              Završetak rada

 

19:30              Zajednièka veèera u restoranu «Bevanda», Opatija

 

 

Petak, 7. svibnja 2004

 

III sjednica

Kontrola prodaje

 

 

Moderator: prof. dr. Stjepan Maloviæ

 

09:30              Kako kontrolirati prodaju novina

Predavaè: Ante Gavranoviæ, predsjednik Udruge nakladnika novina

 

10:15             Rasprava

 

11:00              Stanka za kavu

 

ZAKLJUÈNA RASPRAVA

 

11:15              Uloga medija u demokratskom pluralizmu

Predavaè: Božo Novak

 

11:45              Prijedlog izjave za javnost

 

12:00              Rasprava

 

13:00              Ruèak u ICEJ-u

 

14.00              Odlazak kuæama

... više ...


Na sjednici Izvršnog odbora Hrvatskog novinarskog  društva od 23. travnja, zakljuèeno je da je u interesu javnosti, države, te ponajprije zaposlenika Slobodne Dalmacije, da se zapoèeti proces privatizacije mora konaèno i  okonèati. Svako odgaðanje donošenja definitivne odluke o Slobodnoj Dalmaciji, znaèi produživanje agonije za njenih 1200 radnika, dovoðenje u pitanje njihovih radnih mjesta i egzistencija, ali i opstanka novine koja postoji veæ 61 godinu.
Privatizacijom Slobodne Dalmacije, u kojoj je 1993. godine izvršena nezakonita pretvorba, a što je rezultiralo velikim financijskim gubicima i pravnim dubiozama, odaslala bi se jasna poruka Europi da politika ne kani više imati ama baš ikakva utjecaja na medije. Na taj naèin Vlada bi dokazala da poštujuæi  svjetske dosege u slobodi medija,  dopušta da oni budu potpuno neutralni i ispune svoju važnu zadaæu korektora vlasti.  Èlanovi Izvršnog odbora HND-a stoga oèekuju od Vlade da u skoro vrijeme takoðer zapoène i s privatizacijom Vjesnika koji se takoðer nalazi u nezavidnoj financijskoj situaciji.

Za IO HND
Dragutin Luèiæ, predsjednik HND

... više ...


Zagreb, 22. travnja 2004.

Od 1999. godine, svakog 22. travnja na Dan planeta Zemlje, dodjeljuje se novinarska nagrada «Velebitska degenija». Nagradu je utemeljilo Hrvatsko novinarsko društvo – Zbor novinara za okoliš i agencija APO d.o.o. usluge zaštite okoliša, èlan HEP grupe. Nagrada «Velebitska degenija» dodjeljuje se za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša objavljen u protekloj godini u tisku, na televiziji i na radiju.

Od 2000. godine dodjeljuju se tri ravnopravne nagrade za svaki medij posebno. Samo je prve godine bila jedinstvena nagrada za sve medije.

Povjerenstvo u kojem su predstavnici Hrvatskog novinarskog društva – Zbora novinara za okoliš, Ministarstva zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva i APO-a te jedan ugledni znanstvenik odabire najznaèajnije novinarske radove i nagraðuje njihove autore – skulpturnom plaketom, rad kipara Stjepana Divkoviæa, diplomom i novèanim dijelom.

Na prijedlog Lidije Firšt, tadašnje predsjednice Izvršnog odbora Zbora novinara za okoliš, koja je bila i jedna od glavnih zagovornika utemeljenja nagrade, nagrada je dobila ime po Velebitskoj degeniji, endemiènoj biljci žutih cvjetova, najrjeðoj vrsti velebitske i hrvatske flore koja raste samo na Velebitu.

Uloga novinara u zaštiti okoliša iznimno je znaèajna, jer bez suradnje s novinarima nema cjelovite zaštite okoliša. Novinari aktivno utjeèu na javno mišljenje i svojim radovima osvještavaju važnost zaštite okoliša u javnosti.

Bez obzira na neosporni znaèaj struènjaka i znanstvenika iz podruèja zaštite prirode i okoliša masovni mediji i novinari nezaobilazna su karika u prenošenju toènih i relevantnih informacija o problemima prirode i okoliša.

Zbor novinara za okoliš osnovan je 1998. godine sa ciljem strukovnog okupljanja novinara koji prate podruèje zaštite okoliša te njihove edukacije.
U Zboru novinara za okoliš APO d.o.o. usluge zaštite okoliša prepoznao je partnera za utemeljenje ove ugledne i poticajne novinarske nagrade.

NAGRAÐENI 1999.-2003.

1999. godine Nina Domazet – Novi list

2000. godine Nadja Mifka Profoziæ – Novi list
  Silva Celebrini Tevšiæ – Hrvatski radio, I program
Dominik Zen – Hrvatska radio televizija, Obrazovni program

2001. godine Stipe Joliæ – Veèernji list
  Tanja Devèiæ – Hrvatski radio, II program
  Nikolina Zlatkoviæ – Htvatska radiotelevizija

2002. godine Korana Sutliæ – Jutarnji list
  Vedrana Krstiæ Ivaniševiæ – Hrvatski radio – radio Split
  Franka Joviæ – Hrvatska radiotelevizija – studio Split

2003. godine Željko Bukša – Vjesnik
  Morana Sušec – Radio 101
  Emisija dobro jutro Hrvatska

Ove godine za nagradu HND-a, Zbora novinara za okoliš, stiglo je ukupno 27 prijedloga od tog broja dva su nevažeæa jer autori nisu èlanovi HND, dakle, u konkurenciju na nagrade ušlo je 25 prijedloga od toga 8 za tisak, 9 za radio i 8 za televiziju.

U Povjerenstvu za dodjelu nagrade bili su: prof.dr. Paula Durbešiæ, predsjednica povjerenstva, Višnja Jeliæ Mück, državna tajnica za zaštitu okoliša u Ministarstvu zaštite okoliša, prostornog ureðenja i graditeljstva, novinari Marina Buljan, Silva Celebrini Tevšiæ, Tanja Devèiæ predsjednica IO ZNO, Mario Bošnjak i Mirjana Èerškov Klika, predstavnica agencije APO.


DOBITNICI 2004. GODINE

Lidija Gnjidiæ – Slobodna Dalmacija
Tihana Belužiæ – Radio 101
Tonæi Bonaæi – Hrvatska radiotelevizija


OBRAZLOŽENJA

U kategoriji tiska najbolji tekst objavljen je u Slobodnoj Dalmaciji pod naslovom Svjetski ekolozi zatražili hitnu zaštitu Jadrana, novinarke Lidije Gnjidiæ.

OBRAZLOŽENJE:

Tekst Lidije Gnjidiæ tiskan u Slobodnoj Dalmaciji 12.11.2003. godine na informativan i analitièki naèin iznosi podatke koji pokazuju da je Sredozemno more iznimno ugroženo tankerskim prometom, koncentracijom stanovnika u gradovima na obali, neriješenim kanalizacijskim sustavima, balastnim vodama i transportom opasnih kemikalija. Jadran kao dio Mediterana, uski zatvoren zaljev u kome se obavlja prijevoz nafte starim tankerima i koji je ugrožen ne samo moguæim havarijama tankera, veæ i balastnim vodama kao i unošenjem stranih organizama u Jadran koji mogu poremetiti cijeli njegov eko-sustav. Moguæa globalna katastrofa potonuæem tankera pojaèala je svijest za zaštitu morskih ekosustava pa je tako WWF pozvao mediteranske zemlje meðu njima i Hrvatsku da zaštite svoja mora. Svjetski ekolozi tako su prepoznali vrijednosti koje imamo, a koje sami nedovoljno èuvamo. Struènjaci WWF oznaèili su posebno važna mjesta na Mediteranu ukljuèujuæi i naš Jadran gdje bi se striktnim plovidbenim propisima smanjio utjecaj naftnih oneèišæenja.
Lidija Gnjidiæ ovim tekstom ukazala je na moguænosti zaštite Jadrana u okviru meðunarodne suradnje i pomoæi svjetskih institucija za zaštitu okoliša.

Za najbolji rad u mediju radija proglašena je emisija Radija 101 Pisele piše autorice Tihane Belužiæ.

OBRAZLOŽENJE:

Emisija Pisele piše emitirana 30. lipnja 2003. godine, primjer je radijskog novinarstva s temom zaštite okoliša. Zanimljiva, informativna i edukativna istovremeno. Emisija govori o problemu malo poznatom u široj javnosti, rijeè je o boji izuzetno otrovnoj koja se koristi kao premaz za brodove. Tributil (3butil) kositar ima negativne uèinke na žive organizme u moru, ugrožava biološku raznolikost i ljudsko zdravlje. Emisija je emitirana uoèi prihvaæanja èlanka 46. Zakona o zaštiti prirode u Hrvatskom saboru i pomogla je prihvaæanju prijedloga o zabrani uporabe antivegetativnog premaza na brodovima i èamcima na bazi 3butil kositra.
Emisija je primjer kako se na zanimljiv i èak zabavan naèin može iznijeti problem relevantan za zaštitu okoliša i prirode, pa èak potaknuti politièare da ga ozbiljno uzmu u razmatranje i donesu prave odluke.
Tihana Belužiæ s Piselim pišama pravo je osvježenje u radio novinarstvu na temu zaštite okoliša.

Za najbolji televizijski uradak s temom zaštite okoliša izabran je prilog u emisiji Brisani prostor pod nazivom Jaružalom protiv bezakonja autora Tonæija Bonaæija.

OBRAZLOŽENJE:

Prilog je objavljen 26. lipnja 2003. godine. Autor je na duhovit i «televizièan» naèin ukazao na problem bespravne izgradnje, poigravši se èinjenicom da i zgrada Ministarstva zaštite okoliša i prostornog ureðenja nema uporabnu dozvolu i da se djelatnici tog ministarstva žale televiziji na teške uvjete rada u prostorijama bez prozora i s neuèinkovitim klima ureðajima.
Dvije teme u jednom prilogu; zaštita ljudskog zdravlja i bezakonje od kojeg nisu imune ni najviše državne institucije.
Jaružalom (hrvatska rijeè za buldožer) protiv bezakonja, primjer je mladim televizijskim novinarima kako mogu biti duhoviti i ubojiti u isto vrijeme, ali zato je potrebno imati znanje i ideju, kako gledateljima prezentirati odreðen problem u ovom prilogu prema staroj izreci od glave riba smrdi …

... više ...


Informativni program HTV-a, Redakcija za nacionalne manjine, pokreæe projekt Edukacije manjinskih novinara, sukladno ugovoru HRT-a i Savjeta za nacionalne manjine o financijskoj potpori za pripremu programa na jezicima nacionalnih manjina.

 

      Edukacija manjinskih novinara, potencijalnih suradnika Redakcije za nacionalne manjine održavat æe se tijekom svibnja, lipnja i rujna 2004. U edukaciji æe sudjelovati mladi koji  poznaju jezik i kulturu Talijana, Maðara, Èeha, Slovaka, Rusina,Ukrajinaca i Srba.

 

      Uvjeti za sudjelovanje su:

·         apsolventi i završeni studenti fakulteta društvenog smjera

·         aktivno poznavanje jezika jedne od sedam nacionalnih manjina

·         znanje jednog svjetskog jezika

·         poznavanje rada na PC-u

·         komunikativnost

·         prednost kandidatima s novinarskim iskustvom

·         ne stariji od 27 godina

 

 Rok za podnošenje iskljuèivo pisane prijave sa životopisom je

03. svibnja 2004.

Prijave se šalju na adresu:

HRT, Redakcija za nacionalne manjine ( za novinarske seminare ), Prisavlje 3, Zagreb.

 

 Molimo vas da o ovome izvijestite udruge i ustanove nacionalnih manjine.

 

 S poštovanjem,

 

urednica Redakcije za nacionalne manjine        

Informativnog programa

Daniela Draštata      

 

privremeni urednik

Nikola Kristiæ

... više ...


 

Uniqua, vodeæa osiguravajuæa kuæa, veæ dugo sponzorira meðukulturalne aktivnosti. Vrijednosti koje želi promovirati su kvaliteta, poštovanje, zajednica i otvorenost.Stoga i ove godine pozivamo na novinarsku radionicu u Salzburg od 7 – 14. kolovoza.

Rok za prijave je 12. lipanj.Daljnje obavijesti i prijavnica na www.uniqua-college.com

... više ...


 

U Tesalonikiju se od  16. – 18. travnja održavala generalna skupština Europske federacije novinara, na kojoj je sudjelovalo i Hrvatsko novinarsko društvo, èiji je predstavnik bio Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik HND.

Jedan od zakljuèaka skupštine je i potreba za hitnom podrškom grèkom Savezu sindikata u vezi s politikom zapošljavanja o potpisivanja kolektivnog ugovora, koji je proglasio jednodnevni štrajk. Štrajk  su trosatnim prekidom emitiranja podržali i elektronièki grèki mediji.

... više ...


Kliknite ovdje za download:
Prijedlog Zakona o izmjenama i dopunama KZ s konaènim prijedlogom Zakona

 

travanj 2004.

... više ...


KLUB ZASTUPNIKA SDP-a U SVOJ PRIJEDLOG NOVELE KAZNENOG ZAKONA UGRADIT ÆE I OVE RADIKALNE IZMJENE GLAVE XV KAZNENOG ZAKONA
 
    GLAVA XV.
 
                   Èlanak 1
         Izvršenje novèane kazne
       
        Èlanak 52.
(1) (1)   Ne bude li novèana kazna u cijelosti ili djelomièno plaæena u roku koji je ureðen presudom, naplatit æe je prisilnim putem ispostava podruènog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na èijem je podruèju prebivalište osuðenika, ili, ako osuðenik nema prebivalište na podruèju Republike Hrvatske, na èijem se podruèju nalazi sud.
(2) (2)   Ako se novèana kazna ne može ni prisilno naplatiti, sud æe je zamijeniti kaznom zatvora tako da æe jedan dnevni dohodak zamijeniti s jednim danom kazne zatvora, pri èemu kazna zatvora ne može biti dulja od šest mjeseci.
(3) (3)   Isplati li osuðenik nakon donošenja odluke o zamjeni novèane kazne kaznom zatvora dio novèane kazne, razmjerno æe se smanjiti kazna zatvora, a isplati novèanu kaznu u cijelosti, izvršenje kazne zatvora æe se obustaviti.
(4) (4)   Nakon osuðenikove smrti novèana se kazna neæe izvršiti.
 
Èlanak 2.
 U èlanku 54. stavku 6. rijeèi: po èlanku 52. stavku 3. zamjenjuju se rijeèima: po èlanku 52. stavku 2, a zarez i rijeèi: kad ta kazna zatvora nije dulja od šest mjeseci brišu se.
 
    Èlanak 3.
U èlanku 199. stavku 1. rijeèi: ili kaznom zatvora do tri mjeseca brišu se.
U stavku 2. rijeèi: ili kaznom zatvora do šest mjeseci brišu se.
 
    Èlanak 4. 
Èlanak 200. mijenja se i glasi:
(1) (1)   Tko za drugoga iznese ili pronese neku neistinitu èinjenicu koja može škoditi njegovoj èasti ili ugledu znajuæi da je neistinita, kaznit æe se novèanom kaznom do sto pedeset dnevnih dohodaka.
(2) (2)   Kaznom iz stavka 1. ovoga èlanka, kaznit æe se tko za drugoga iznese ili pronese neku èinjenicu koja može škoditi njegovoj èasti ili ugledu, a èija se istinitost ne može utvrditi.
(3) (3)   Ako su djela iz stavka 1. i 2. ovoga èlanka poèinjena putem tiska, radija, televizije, pred više osoba ili na drugi naèin zbog èega je neistinita èinjenica ili èinjenica èija se istinitost ne može utvrditi postala pristupaènom veæem broju osoba, poèinitelj æe se kazniti novèanom kaznom.
(4) (4)   Dokaz istinitosti iznijete ili pronijete èinjenice iskljuèuje kazneno djelo klevete, ali ne i kazneno djelo uvrede (èlanak 199.) ako njeno postojanje proizlazi iz naèina izražavanja ili drugih okolnosti.
 
Èlanak 5.
U èlanku 201. stavku 1. iza rijeèi: novèanom kaznom dodaju se rijeèi: do sto pedeset dnevnih dohodaka, a rijeèi: ili kaznom zatvora do jedne godine brišu se.
 U stavku 2. rijeèi: kaznom zatvora od šest mjeseci do jedne godine zamjenjuju se rijeèima: novèanom kaznom.
 
    Èlanak 6.
Èlanak 203. mijenja se i glasi:
Nema kaznenog djela ako su obilježja uvrede, klevete (èlanak 200, stavak 2.) ili iznošenja osobnih ili obiteljskih prilika ostvarena u znanstvenom, književnom, umjetnièkom djelu ili javnoj informaciji, u obavljanju službene dužnosti, politièke ili druge javne ili društvene djelatnosti, ili u novinarskom poslu, ili u obrani nekog prava ili zaštiti opravdanih interesa, a iz naèina izražavanja i drugih okolnosti proizlazi da se tu radi o ponašanju koje je imalo cilj naškoditi neèijoj èasti ili ugledu.
 
    Èlanak 7.
Èlanak 205. mijenja se i glasi:
(1) (1)   Presuda kojom je oglašen krivim poèinitelj kaznenog djela protiv èasti i ugleda poèinjenog putem tiska, radija, televizije ili drugog sredstva javnog priopæavanja objavit æe se  u cijelosti ili djelomièno na zahtjev ošteæenika, a o trošku poèinitelja.
(2) (2)    Sud æe u presudi odrediti naèin njenog objavljivanja pri èemu æe, uvijek kada je to moguæe, odrediti da to bude u istom sredstvu javnog priopæavanja u kome je kazneno djelo poèinjeno.

 

... više ...


Zbor novinara HND sudskih izvjestitelja najoštrije osuðuje napad na novinara Slobodne Dalmacije Marka Didiæa koji se zbio juèer, 7. travnja, u Splitu.
Tražimo od Ministarstva unutrašnjih poslova da poduzme energiènu akciju radi otkrivanja poèinitelja i njegova provoðenja pravosudnim tijelima, a od Državnog odvjetništva da o sluèajevima napada na novinare kao i prijetnji traže stroži kazne za poèinitelje napada.
Ujedno podsjeæamo da u nekim sluèajevima u kojima se prijetilo novinarima, a gdje su dignute optužnice ili optuženi prijedlozi, iako je od toga prošlo više od godinu, nadležni sudovi još nisu ni zakazali rasprave ili su izrekli vrlo blage kazne. Tražimo takoðer pooštrenje kazni u svim sluèajevima prijetnji i napada na novinare; jer nije rijeè samo o napadu na jednu profesiju nego i na temelje demokracije i osnovne civilizacijske zasade.

Predsjednik Zbora
sudskih izvjestitelja
Duško Miljuš

Predsjednik HND
Dragutin Luèiæ

... više ...


     Na skupu dubrovaèkih novinara, održanom 26. ožujka, te u drugim prigodama, više novinara-suradnika tjednika Dubrovaèki vjesnik zatražilo je pomoæ od Hrvatskog novinarskog društva zbog èinjenice da ih je vlasnik toga lista Ivan Balentoviæ doveo pred odluku - ili da se odreknu polovice neisplaæenih honorara za 2003. godinu ili više neæe biti suradnici toga lista. Na spomenutu  skupu novinara stoga je najavljena zajednièka sudska tužba skupine honoraraca koji ne pristaju na takve "uzmi ili ostavi" uvjete.
     Istodobno, na spomenutu su skupu novinara iznesene primjedbe na, najblaže reèeno, nekulturno ponašanje vlasnika lista prema stalnim i honorarnim zaposlenicima Dubrovaèkog vjesnika. Predsjedniku Županijskoga vijeæa HND-a Vedranu Beniæu novinar Bruno Mustapiæ predao je podnesak u kojem se navode i ozbiljne prijetnje Ivana Balentoviæa samom novinaru i cijeloj obitelji Mustapiæ. O svemu tome je izviještena i PU Dubrovaèko-neretvanska, a policija je sluèaj uvrstila u redovito izvješæe za medije dana 2. travnja 2004. godine. Zbog svega navedenog, Županijsko vijeæe HND-a Dubrovaèko-neretvanske županije obavještava Izvršni odbor HND i cijelu javnosti o slijedeæem:
Pravno je i moralno neprihvatljivo tražiti od novinara, honorarnih suradnika Dubrovaèkog vjesnika da se odreknu polovice honorara za obavljeni posao, za koji su veæ odavno trebali biti isplaæeni. Povezivati takvu odluku s buduæom suradnjom u listu još je jedan ružni dubrovaèki medijski presedan.
      Takvo ponašanje, smatra se u HND-u izravan je udar i na cjelokupnu novinarsku struku i dostojanstvo novinara u Hrvatskoj i to, da sve bude još pogubnije, radi vlasnik javnog medija, kojemu bi meðu osnovnim zadaæama trebalo biti zalaganje za vladavinu prava i pravednosti. Sada kad takvi zategnuti odnosi poprimaju oblik prijetnje i životne ugroze novinara, HND upozorava da nije samo rijeè o grubom napadu na novinarsku struku nego i na teško dosegnuti nivo medijskih sloboda u Hrvatskoj kao temelja demokracije i opæeg stupnja civilizacije u Hrvatskoj.

Za Izvršni odbor HND
Dragutin Luèiæ Luce, predsjednik

... više ...


 

UNIQUA poziva mlade novinare koji se bave gospodarstvom i kulturom na seminar u Salzburgu od 7.-14. kolovoza 2004.

Sve informacije i prijavnice dostupne na adresi:http://www.uniquagroup.com

... više ...


 

U povodu sluèaja uvrštavanja anonimnog pisma meðu službene materijale Gradskog poglavarstva Dubrovnika, u kojem su iznesene uvrede i javnosti upuæena poruka da u dubrovaèkim redakcijama rade nestruèni, potkupljivi i nemoralni novinari, Županijsko vijeæe HND-a Dubrovaèke – neretvanske županije zakljuèilo je na sastanku od 26. ožujka da priopæenje dubrovaèke gradonaèelnice Dubravke Šuice o reèenom sluèaju primaju samo na znanje, jer je ocijenjeno da u biti ne predstavlja ispriku za ružan presedan u novijoj hrvatskoj politièkoj praksi. Zbog navedenog sudionici sastanka zatražili su i hitno oèitovanje Izvršnog odbora HND-a, i to zbog toga što reèeno prezentiranje anonimnog pisma na sastanku izvršne vlasti tijela gradske uprave Dubrovnika prelazi dubrovaèke okvire i izravan je napad na cijelu novinarsku struku. Izvršni odbor HND podržava zakljuèke spomenutoga sastanka kolega i podržava ih u njihovu opravdanu prosvjedu te smatra da vlasti u Dubrovniku još jednom moraju razmotriti posljedice svojega nepromišljena èina i o tome obavijestiti javnost.

 

Za IO HND

Dragutin Luce Luèiæ, predsjednik

 

... više ...


Na temelju èlanka 3. Pravilnika o godišnjoj nagradi za zaštitu okoliša Hrvatsko novinarsko društvo, Zagreb, Perkovèeva 2 i APO d.o.o.- usluge u zaštiti okoliša, Zagreb, Savska cesta 41/IV objavljuju

Natjeèaj za godišnje nagrade za najbolji novinarski rad o zaštiti okoliša

(po jedna nagrada za radove objavljene u tisku, na radiju i televiziji u  razdoblju od  1. ožujka 2003. godine do 29. veljaèe 2004. godine)


Nagrade dobivaju novinari za najbolje autorske radove o zaštiti okoliša objavljene u tisku, na radiju i televiziji.

Svaka nagrada sastoji se od novèanog dijela, plakete i diplome, a dodjeljuje se u prigodi Dana planeta Zemlje 22. travnja.

Pravo predlaganja kandidata za nagradu imaju:

- redakcije
- ogranci i zborovi HND
- pojedinci
- ustanove koje se bave zaštitom okoliša


Prijedloge treba dostaviti na adresu:

HRVATSKO NOVINARSKO DRUŠTVO
Zagreb, Perkovèeva 2
za Natjeèaj o zaštiti okoliša

Prijedloge dostaviti do 2. travnja 2004. godine

Natjecati se mogu profesionalni novinari, èlanovi HND.

Predlagaèi su dužni, uz obrazloženu kandidaturu, priložiti kopiju teksta,
VHS kasetu, odnosno audio vrpcu standardnog formata ili CD, s naznakom gdje i kada su objavljeni.

... više ...


1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15 16 17 18 19 20 21 22 23 24 25 26 27 28 29 30 31 32 33 34 35 36 37 38 39 40 41 42 43 44 45 46 47 48 49 50 51 52 53 54 55 56 57 58 59 60 61 62 63 64 65 66 67 68 69 70 71 72 73 74 75 76 77 78 79 80 81 82 83 84 85 86 87 88 89 90 91 92 93 94 95 96 97 98 99 100 101 102 103 104 105 106 107 108 109 110 111 112 113 114 115 116 117 118
AKTUALNO